Kako je Dodik istakao, pregovori su bili mučni, na momente i neizvesni (ha,ha), da bi se na kraju odlučilo onako kako SNSD hoće jerbo je to, razume se, najbolje za narod i RS. Nismo prisustvovali pregovorima, ali, poznajući naše prvake, to izgleda ovako: “Evo, Radovan će biti premijer, nema tu šta da se misli. Poštujem ja tebe, ali oni tvoji mangupi i skorojevići moraju da lete. Posle će svako hteti da radi ovde šta hoće. Vidi kako je Perica odmah dao podršku. Koji koalicioni sporazum, koji k***? Ne sećam se da je nešto potpisano, moj Marko, nešto si ti to sanjao. Mandatar je naš, a i predsednik skupštine je naš, ovaj vaš, Čubra…znaš. Dobro se pokaz’o. Najbolje je tako. Ti,mala, ‘ajde naruči ćevape u Agape. Nemoj suši, prošli put me nešto nadimalo. Da to nešto valja, ne bi Japanci bili onako žuti, he, he, he.. A koji si ti? A…da, znam ti starog. Kaže da bi neki resor. Ehe, pa ne znam, videćemo. Imam one moje jabuke, ako to nekako možeš da središ. Jes’, jes’, onda ćemo da razgovaramo. Rusi? Ma, ko ih j***, rekao sam da ćemo se dogovoriti oko Elektroprivrede. Mogu za to, valjda, da im jabuke uvalim.”

I, tako to biva kod nas. Ovi niski razgovori visokih zvaničnika iznedre politiku koja će davati takt životu u totalitetu narednih godina.

Međutim, uprkos samouverenosti koja prosto isijava iz vladajućeg, ipak ne ide tako glatko. U ovoj šahovskoj partiji, iskustvo ne treba potceniti. A, ako ko ima iskustva onda je to Marko Pavić koji je odlučio da pruži otpor ugnjetavanju unutar koalicije eliminišući Čubrilovića kao omiljenog Dodikovog konja. Izazvalo je to potres i kod samog Čubrilovića koji pokušava da unutar stranke nađe podršku, ali i kod onih čiji je bio adut. Kako će na ovu “farbu” odgovoriti SNSD videćemo već na konstitutivnoj sednici Skupštine.

Iznenađujuću čvrstinu je pokazao Vukota Govedarica ostavši u sedlu nakon sednice Glavnog odbora SDS-a. I, za sada, porazio obor-knezove – Crnog Gruju i ostale Bjelice. Čini se da je Govedarica uspešno preskočio prvu prepreku koji su mu postavili stranački oponenti. Bitka je dobijena. Da li će i rat, videćemo u nedeljama koje dolaze.

Ako vam kojim slučajem zatreba, Gruevskog ne tražite kod kuće. Tražila ga je tamo policija, jer se nije pojavio u zatvoru. Ispostavilo se da je već u Mađarskoj. Diplomatskim putevima, preobučen u poštara, a neki kažu i u ženu, preko Albanije, Crne Gore i Srbije je otišao Orbanu u goste. Da li je još u Mađarskoj ili je stigao do Rusije koja se pokazala kao sigurno utočište balkanskih vladara, još je predmet spekulacija. Naravoučenije: ne verujte blindiranom Mercedesu, čak i kad vam ga nude ispod cene. Velika verovatnoća je da ćete jednom morati da bežite od kuće.

Mora da je mučenog Gruevskog imao na umu kada je u finišu sedmice Dodik izjavio da okreće ćurak naopako i uvodi novi praksu da imenuju odgovorne ljude na važne funkcije kako bi smanjili korupciju i ostvarili vdljive rezultate rada. Logično pitanje je zašto su proteklih decenija imenovali neodgovorne ljude. I kako će u novu praksu sa starim saradnicima? I zašto nova praksa baš sad kad su sa starom dobili toliku podršku i kad je bivša premijerka, a buduća predsednica, toliko zadovoljna rezultatima rada i rastom privrede?

Da smo na vreme čitali bajke, čvrsto verujem, znali bismo ko su loši momci i ne bismo tako prilježno pomagali zlim silama, alama i vešticama, palili prasićima kuću, Krueli izručili dalmatince, a Ivicu i Zlatokosu držali u zatočeništvu. Pa čak i crtani filmovi, da smo ih kojim slučajem gledali, mogli su da nas nauče tome da se zemlji u kojoj se pokvareni lav udruži sa hijenama ne piše dobro. Vrlo brzo u plodnoj oazi zavlada suša, sivilo, glad i očaj, a svako ko može beži glavom bez obzira. Da li vam to zvuči poznato?

The post Direkt portal: Komitet se opet pita first appeared on Gerila.info.

U analizi Centra za zastupanje građanskih interesa ističe se da iako se u Bosni i Hercegovini već godinama provodi reforma javne uprave s ciljem unapređenja upravljanja javnim finansijama još uvijek nije dostignut odgovarajući nivo transparentnosti u procesu budžetiranja.

Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI prikuplja i objavljuje podatke od 2009. godine i vrši istraživanja transparentnosti budžetskih procesa i poznavanja i interesa građana za budžetska pitanja.

Netransparentnost vlasti i nezainteresovanost građana je dokazana i brojčano izražena činjenica.
Ne trebamo se čuditi što je to tako. U Bosni i Hercegovini godišnje kroz budžete/proračune prođe
preko 15 milijardi maraka. Vlasti se ni ne trude pravovremeno, tačno i razumljivo izvijestiti građane
i preduzetnike o tome kako namjeravaju potrošiti njihov novac. Građani i preduzetnici pune budžete
kroz oporezovanu potrošnju, druge poreze i doprinose, takse, kazne, parafiskalne namete, carine i
tu njihov kontakt sa budžetima prestaje. Čak ni parlamentarni predstavnici nemaju mogućnost
uticaja na budžete, kako sami kažu. O svemu se odlučuje u vrlo uskom krugu političara i državnih
službenika uz dogovor stranaka i partija. O preko 15 milijardi maraka odlučuju samo odabrani.

Građani, preduzetnici, udruženja i asocijacije, pacijenti, rodilje, samohrane majke, manjine,
nezaposleni, studenti i đaci, lokalne zajednice, imaju minimalne šanse da ih neko samo sasluša, a
kamoli uvaži njihove potrebe ili stavove.

Svaki građanin ili grupa građana bi trebali moći na vrijeme dobiti plan prihoda i rashoda opštine,
grada, kantona, entiteta, države i imati pravo reći šta žele a šta ne žele da se finansira od njihovog
novca. Ako su njihovi zahtjevi opravdani, mogući i u skladu sa normama u pojedinom području, takvi
zahtjevi trebaju biti usvojeni. To se ne događa gotovo nikad ili u slučajevima kad vlastima njihovi
sateliti, boračke organizacije priprijete ili nude svoje glasove.

Zato u Centru za zastupanje građanskih interesa tvrde da je Bosna i Hercegovina raj za neodgovorne političare i da se oni i angažuju u politici kako bi s mirom i bez odgovornosti upravljali tuđim novcem. Ne samo sadašnjim, nego i budućim i novcem naše djece jer posljednjih godina zaduženje raste i rastu troškovi servisiranja kredita, bez jasnog plana kako će se otplatiti glavnica.

U Republici Srpskoj, sa aspekta jasnoće knjiženja i izvještavanja u javnom sektoru situacija je
značajno bolja, jer su u svrhu bolje kontrole i planiranja u dva navrata, 2010. i 2016. godine mijenjali
i unapređivali svoj kontni plan. Bilo bi potrebno za početak da državni nivo, Federacija i Brčko distrikt
naprave isto.

Prema globalnim okvirima fiskalnog bilansa i politika u BiH koji obuhvataju period od 2014. do 2021.
prihodi od indirektnih poreza bilježe konstantan rast. U 2014. projekcije prihoda od indirektnih
poreza (PDV, akcize, carine, putarina) iznosile su oko 5.069 miliona KM, u 2018. iznosile su oko
6.080 miliona KM, a projekcija za 2021. predviđa oko 6.654 miliona KM. Iz navedenog možemo
zaključiti da javna uprava u BiH bilježi konstantan rast tekućih prihoda (indirektni porezi
predstavljaju najveći udio u ukupnim tekućim prihodima). Rast prihoda uz zabranu građanima i
javnosti da ima adekvatan uvid i uticaj na prihode i rashode je najbolji recept za cementiranje
postojećih vlasti na njihovom sadašnjem mjestu.

Kako bi objavili građanima koji su planovi i politike prikupljanja i trošenja javnog novca sadašnjih
vlasti i kandidata na izborima, Centar za zastupanje građanskih interesa je uputio jednostavni upitnik na dvadesetak adresa ozbiljnih političkih stranaka. Od svih njih, samo pet je dostavilo svoje odgovore a to su: Naša stranka, Demokratska fronta, Savez za bolju budućnost BiH, Nezavisni blok i Narodni demokratski pokret.

Možemo zaključiti da većina onih koji upravljaju našim novcem ne želi odgovoriti čak ni na načelna
pitanja kako namjeravaju s njim upravljati, a možda i nemaju pisana pravila i politike nego ga troše po
slobodnom nahođenju.

Prema konsolidovanim rashodima budžeta BiH iz globalnih fiskalnih okvira vidljivo je da su projekcije
bruto plata i naknada u 2014. iznosile oko 3.277 miliona KM, u 2018. iznosile su oko 3.614 miliona
KM, dok projekcije za 2021. iznose oko 3.674 miliona KM.

Nadalje, izdvajanja za materijal i usluge u 2014. iznosila su oko 2.087 miliona KM, u 2018. iznosila
su oko 2.447 miliona KM, dok projekcije za 2021. iznose oko 2.490 miliona KM. Navedeni podaci
govore da izdvajanja za bruto plate i naknade, te za materijal i usluge rastu, ali da taj rast nije
radikalan.

Projekcije izdvajanja za kamate u 2014. iznosile su oko 234 miliona KM, u 2018. iznose oko 308
miliona, dok projekcije za 2021. iznose oko 342 miliona. Iz navedenog se može zaključiti da uslijed
postojećih i budućih zaduživanja, kamate bilježe konstantan rast.

Takođe, projekcije neto izdataka za nefinansijsku imovinu su znatno veće za period 2018-2021. u
odnosu na 2014-2017, iz čega se može zaključiti da će u narednom periodu doći do većih
izdvajanja za kapitalne investicije.

Kada je riječ o ukupnom javnom dugu BiH možemo konstatovati njegov stalni rast do 2016, dok u
2017. ukupni javni dug ima tendenciju pada. Javni dug zaključno sa 31.12.2008. iznosio je oko
7.401 miliona KM, na dan 31.12.2012. oko 10.488 miliona KM, na dan 31.12.2016. oko 12.098
miliona KM, dok je na dan 31.12.2017. ukupni javni dug iznosio oko 11.353 miliona KM.

Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey – OBS) je nezavisno, komparativno i redovno u
mjerenju tri stuba odgovornosti javnih budžeta: transparentnosti, nadzora i učešća javnosti. U našoj
zemlji njime je obuhvaćen budžet na nivou institucija BiH kojim upravlja Ministarstvo finansija i
trezora Bosne i Hercegovine.

Rezultati istraživanja objavljeni u januaru 2018. pokazali su pad Indexa otvorenosti budžeta (OBI)
Bosne i Hercegovine sa 43 u 2015. godini na 35 u 2017. godini. To znači da su vlasti otežale
građanima pristup informacijama o tome kako upravljaju njihovim novcem i otežale im mogućnost
da vlasti drže odgovornima za učinjeno. Ovim rezultatom BiH svrstana je u red zemalja koje
građanima pružaju minimalne informacije o budžetu.

U odnosu na zemlje u regiji, BiH se nalazi na posljednjem mjestu, iza Slovenije (69 indeksnih poena),
Hrvatske (57), Albanije (50), Srbije (43) i Makedonije (37 poena).

Daljnji rezultati ovog istraživanja pokazuju da BiH građanima pruža veoma ograničene prilike za
učešće u budžetskom ciklusu, nadzor Kancelarije za reviziju institucija BiH nad budžetskim ciklusom
ocijenjen je kao adekvatan, dok je nadzor Parlamentarne skupštine BiH nad budžetskim ciklusom
ocijenjen kao ograničen.

Uzimajući u obzir specifičnost BiH uređenja, Fondacija CPI provodi mjerenje transparentnosti i
otvorenosti budžetskih procesa na svih 13 nižih nivoa vlasti (dva entiteta, Brčko distrikt i 10 kantona)
po prilagođenoj metodologiji koja se koristi u globalnom OBS istraživanju. Metodologija istraživanja
za niže nivoe vlasti u BiH pored dostupnosti i pravovremenosti sedam najznačajnijih dokumenata u
budžetskom ciklusu (dokument okvirnog budžeta, prijedlog budžeta, usvojeni budžet, budžet za
građane, kvartalni izvještaji o izvršenju budžeta, godišnji izvještaj o izvršenju budžeta, i revizorskih izvještaja) podrazumijeva i istraživanje po prethodno odabrane četiri oblasti a to su:

1. Postojanje budžetskih klasifikacija (ekonomska, administrativna, funkcionalna) u budžetskoj
   dokumentaciji;
2. Dostupnost informacija o dugu i kompoziciji duga u budžetskoj dokumentaciji;
3. Postojanje programskog budžetiranja u budžetskoj dokumentaciji;
4. Procjena prihoda i rashoda za višegodišnji period.

Konkretan rezultat navedenog istraživanje je rangiranje nižih nivoa vlasti u BiH (dva entiteta, Brčko
distrikt i 10 kantona) kada je u pitanju transparentnost i odgovornost budžetskog procesa u BiH,
definisanje najvećih odstupanja od međunarodnih standarda transparentnosti, te ukazivanje
nadležnim ministarstvima, vladama i parlamentima kako da budžetski procesi unaprijede u interesu
građana.

U najnovijem ciklusu Istraživanja otvorenosti budžeta 2017, provedenom za 13 nižih nivoa vlasti u
BiH, rezultati su sljedeći:

• Brčko distrikt 53 indeksna poena,
• Tuzlanski kanton 51 poen,
• Kanton Sarajevo 50 poena,
• Republika Srpska 47 poena,
• Posavski kanton 33 poena,
• Federacija BiH 29 poena,
• Zeničko-dobojski kanton 29 poena,
• Unsko-sanski kanton 10 poena,
• Srednjobosanski kanton 9 poena,
• Bosansko-podrinjski kanton 5 poena,
• Kanton 10 2 poena,
• Zapadnohercegovački kanton 2 poena,
• Hercegovačko-neretvanski kanton 0 poena.

The post Bosna i Hercegovina – raj za neodgovorne političare first appeared on Gerila.info.

Tokom cijelog dana traju pregovori o evakuisanju migranata. Pripadnici granične policije stoje ispred improvizovanog izbjegličkog kampa. Kamp je udaljen samo pedesetak metara od graničnog prelaza. U kampu se nalazi veliki broj djece koja se igraju pored policajaca. Primjećeno je kako migranti lome suve grane na drveću kako bi naložili vatru i ugrijali se.

Policija na barikadama dobija pojačanje. S druge strane graničnog prelaza nalaze se jake snage hrvatske policije.

Prema procjenama granične policije u kampu je trenutno oko 120 migranata. Primjećeno je da u kamp trenutno dolazi još jedna grupa migranata. Dvije grupe migranata, koje su juče u Bihać došle vozom i autobusom, odmah su sprovedene nazad. Nakon jučerašnjih sukoba nekoliko migranata je uhapšeno.

Inače, u Velikoj Kladuši se nalazi veliki broj migranata. Koncentrisani su uglavnom u manjim grupama. Nekoliko takvih grupa se nalazi u gradskom parku.

Zabilježen je veliki interes medija. Primjećene su ekipe RTL-a, ARD-a i još nekoliko ekipa najvećih evropskih TV kuća.

The post Gerila.info na graničnom prelazu Maljevac: Situacija se smiruje, policija pregovara sa migrantima (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Bosanskohercegovački modni dizajner Adnan Hajrulahović Haad prvi put je odlučio da glasa u 39 godini. Dva dana prije izbora održanih 7. oktobra odlučio je da ipak glasa, a svoj glas nije dao strankama već pojedincima. Na četiri biračka listića zaokružio je četiri imena. Nekoliko dana nakon izbora, odlučio je da provjeri kako su prošli kandidati koje je birao.

“Na internetu odlazim na stranicu izbori.ba, odaberem Parlamentarna skupština BiH, pa Kanton Sarajevo, Opština Novo Sarajevo, izborna jedinica 136 A 019, odem na ime kandidata za kojeg sam glasao, to je bila Azra Atagić Ćatović i na mom glasačkom mjestu ona nema nijedan glas. I ja tako shvatim na jednom benignom primjeru da ustvari ja nisam glasao ili sam možda glasao za nekog drugog”, objašnjava Hajrulahović.

Zvao je Centralnu izbornu komisiju, rekli su mu da na izbornom mjestu na kojem je glasao mora imati najmanje 50 pritužbi, zatim se pokušao bezuspješno požaliti nevladinim organizacijama koje prate izborni proces. Na kraju je odlučio da pisanu žalbu u Centralnu izbornu komisiju odnese lično.

“Uslikam to i uslikam sebe ispred CIK-a i objavim na društvenim mrežama, kao dosljednost da sam uradio nešto. Ja svim tim aktima ne bojkotujem režim, ne bojkotujem politike. Ja samo zahtijevam svoj glas”, poručuje Hajrulahović.

Na proteklim izborima u BiH registrovano je između 6 i 9 procenata nevažećih glasačkih listića. Poređenja radi, evropski prosjek je od 1 do 1,5 posto. Interesantno je, kažu u Koaliciji za fer i poštene izbore Pod lupom, da je procenat nevažećih bio mnogo veći za takozvane jednostavne glasačke listiće poput onog za izbor člana Predsjedništva BiH ili predsjednika RS, gdje je potrebno označiti samo jednog kandidata. Ta činjenica kaže Dario Jovanović, direktor Koalicije, može upućivati na određene nepravilnosti.

“Moguće je da vršite invalidaciju glasačkih listića, odnosno da od važećih glasačkih listića, za političkog oponenta, za stranku kojoj vi niste na neki način naklonjeni, a koja je dobila stvarne glasove birača, jednostavno označavanjem još jednog političkog kandidata na istom listiću, ili križanjem bilo čega na listiću, vi možete učiniti takve listiće nevažećim i time smanjivati broj glasova koje je dobio oponent”, objašnjava Jovanović.

Sve izborne procese u BiH, kako kaže direktor organizacije “Zašto ne” Darko Brkan, prate nepravilnosti, najviše zbog nesređenog izbornog sistema.

“Sistem je pun rupa, od Izbornog zakona do njegove implementacije. Od toga da CIK BiH ima jako mali nivo kontrole i autonomije nad biračkim procesom zato što biračke odbore postavljaju partije. Centralna izborna komisija često nema kontrolu nad štampanjem listića, ali i brojanju nakon izbora”, objašnjava Brkan.

Zbog krađe glasova na izborima građani BiH mogli su svjedočiti i postizbornom napuštanju stranke. Bivši član Stranke demokratske akcije (SDA) Muhamed Zekotić iz Sanskog Mosta napustio je ovu stranku. U pismu predsjedniku Općinskog odbora SDA u ovom gradu Asimu Kamberu, koje je objavio na svom Facebook profilu Zekotić, između ostalog, navodi:

“I ponovo se desila izborna krađa. Izbore smo dobili krađom volje naroda po ko zna koji put. Toga ste Vi, predsjedniče, najviše svjesni, ali i svi članovi biračkih odbora koje smo postavili i svi posmatrači.”

https://www.facebook.com/muhamed.zekotic/posts/1856642341123586

Sankcije zbog nepravilnosti tokom izbora, po pravilu izostaju, kaže Jovanović.

“Razlog tome je tromost izborne administracije, koja ne želi da izrekne sankcije prema nalogodavcima i izvršiocima tih izbornih nepravilnosti, a to su uvijek i isključivo politički subjekti koji učestvuju na izborima, jer jedini oni imaju interes da varaju na izborima”, poručuje Jovanović.

Selma Boračić-Mršo/www.slobodnaevropa.org

The post Izborni glasovi kojih nema first appeared on Gerila.info.