Ipak, situacija u kojoj je jedan medij pisao o drugom i to zbog toga što nije objavljena priča o jednom od najuticajnijih političara u BiH – Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ BiH, poprilično je nova i nesvakidašnja. Posebno kada je medij “o kojem se piše” zapravo N1 BiH, koji u javnoj sferi figurira kao jedan od rijetkih nezavisnih medija.

Sve je zapravo počelo kada je glavni urednik hrvatskog Nacionala Berislav Jelinić u avgustu ove godine dao izjavu redakciji N1 televizije na temu emisije o Draganu Čoviću.

“Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u septembru. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji”, navodi se iz redakcije Nacionala.

Boris Pavelić, autor teksta za Nacional je naveo da je, bez ikakve sumnje, “riječ o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojeg je spomenuta emisija i snimljena”.

U prethodnim emisijama serijala glavni akteri pojedinačnih epizoda su bili Milorad Dodik i Osman Mehmedagić, nekadašnji direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i obe su, kako se navodi, doživjele visoku gledanost.

Dalje se navodi da u njoj nije navedeno ništa što već nije ranijih godina objavljivano o Draganu Čoviću, nego je riječ “o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji”.

“Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktuelnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem firme koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

Zukić je prenio kako “bord” emisiju smatra “jednostranom” te da bi Čović zbog nje mogao tužiti N1 BiH, a ta je tvrdnja, s druge strane, izazvala još veće nezadovoljstvo pa su novinari i zaposlenici od Zukića zahtijevali da se, kao glavni urednik, izjasni šta misli o emisiji. Odgovorio je da ga je “stid što emisija nije išla”, a na pitanje vjeruje li tome što je bord N1 BiH rekao, odgovorio je odrično i dodao kako misli da je trebalo objaviti emisiju.

Nacional je zamolio Zukića da objasni zašto emisija nije objavljena.

Odgovorio je ovako: “Uredničko vijeće procijenilo je da novinarsko istraživanje za tu konkretnu emisiju nije zadovoljilo profesionalne standarde N1 BiH i uredničke kriterije koje slijedimo”.

Nacional je tražio da Zukić objasni ko je, imenom i prezimenom, u “uredničkom vijeću” N1 BiH, ali odgovor do objavljivanja teksta u Nacionalu nije dobijen.

Nacional je pitanja o zabrani emisije poslao i upravi United Medije, ali odgovore takođe nisu dobili.

U odgovoru Amira Zukića dalje stoji ovako: “Upravo zahvaljujući objavljivanju provjerenih, tačnih i kredibilnih informacija, N1 BiH u BiH već godinama ima status medija kojem publika najviše vjeruje. Najgledaniji smo news televizijski kanal i drugi najposjećeniji portal u državi. U produkciji emisije o Čoviću nismo uspjeli dobiti dokaze kojima bismo ispoštovali vlastite uredničke kriterije. Odlučeno je da ne objavljujemo sadržaj koji bi mogao nanijeti štetu reputaciji Ni BiH i izložiti nas riziku sudskog procesa. O Čoviću, kao i ostalim bh. političkim liderima, objavili smo bezbroj priloga i emisija, ali samo kad smo bili sigurni da govorimo istinu. U više od devet godina djelovanja našeg medija nije se desila nijedna presuda protiv N1 BiH, što je dovoljna ilustracija da su istina i profesionalizam glavne vodilje u našem radu”, kazao je Zukić, dodajući kako je sve to “rekao i pred redakcijom, jer o svemu uvijek otvoreno razgovaramo”.

Nacional je sa Zukićem htio provjeriti i neslužbena nagađanja da je emisija zaustavljena zato što uprava United Medije nije htjela rizikovati lukrativni ugovor s mobilnim operaterom HT Eronet, za koji nije tajna da je pod direktnim Čovićevim uticajem.

Na pitanje o tome Zukić je odgovorio: “N1 BiH je informativni mediji, mi se ne bavimo ugovorima s telekom operaterima. Sve ugovore sklapa United Media, kao medijska grupacija kojoj pripadamo”.

Iako su iz HT Eroneta Nacionalu odgovorili da nikada nisu uticali na uređivačku politiku bilo kojeg medija, činjenica je, navodi se u tekstu Nacionala, da Dragan Čović, kao predsjednik stranke članice parlamentarne većine u Federaciji BiH, ima direktan uticaj na HT Eronet kao predstavnik njegovog suvlasnika, Federacije BiH.

O tome svjedoči i njegova vlastita izjava od 12. aprila prošle godine, objavljena na news portalima u BiH, u kojoj je najavio smjene u upravi HT Eroneta.

Autor priče u Nacionalu Boris Pavelić za portal Gerila kaže da njegova redakcija nije imala nikakvu nedoumicu da li da radi priču u kojoj je glavna tema drugi medij, odnosno autocenzura na jednom od vodećih istraživačkih medija u regiji.

“Nismo imali nedoumicu, niti bismo je trebali imati. To da N1 nije objavio svoje istraživanje začudilo nas je, pa i razočaralo, jer je N1 i dalje jedan od najvjerodostojnijih medija u regiji. Zato smo tu priču i radili. Postoje mediji o kojima ne bismo, jer su odavno izgubili svaku vjerodostojnost: HTV, na primjer, ili Radio televizija Republike Srpske. To su mediji – inače plaćeni iz džepova građana! – kojima niko ozbiljan ne vjeruje, pa ni ne piše o njihovoj autocenzuri, koju su pretvorili u uređivačku politiku. Dakle, pisati o autocenzuri na slobodnim medijima nije napad na njih, nego podrška da ne podlegnu pritiscima, kojih uvijek ima i uvijek će ih biti”, kaže Pavelić u razgovoru za Gerilu.

On ipak dodaje da ne misli da je ovo generalno česta situacija u istraživačkim medijima u regionu i da se nada da će njegov tekst biti podstrek da se emisija o Draganu Čoviću emituje kao i da je siguran da bi emisija imala odličnu gledanost.

Pavelić ističe da je stanje u medijima, kada se govori o nezavisnom i istraživačkom novinarstvu, u Hrvatskoj bolje, ali daleko od idealnog.

“Nije naravno idealno, daleko od toga, ali građani BiH i RS trebaju znati da je medijska slika u regiji, uz časne iznimke – u koje spada i N1 – uvjerljivo najlošija u Srbiji i Republici Srpskoj. O tome nema nikakve dileme, i zato je važno na svaki način podržati nezavisne i slobodne medije u cijeloj regiji, ali naročito u Srbiji i u RS”, ističe Pavelić.

Da je stanje u medijima daleko od idealnog ističe i profesor medija i komunikacija Ljubomir Zuber koji ističe da, htjeli mi to priznati ili ne, potpuno nezavisni mediji, posebno u BiH, ne postoje.

“Autocenzura je, nažalost, bila uvijek pratilja medija, odnosno novinara koji imaju svoje filtere i kad misle da su potpuno objektivni. Neću da kažem nezavisni jer to je pojam koji može da funkcioniše samo u teoriji jer nema nezavisnosti kao što nema ni potpune objektivnosti niti apsolutne slobode. Sve to je uslovljeno brojnim faktorima i djeluje komično kada pojedini mediji sami sebe nazivaju nezavisnim. Međutim ima logike ona rečenica “nama vjeruju” ali to što vam neko vjeruje ne znači da ste objektivni već može da znači da baš to što plasirate javnost ili dio nje želi da čuje. Jer i publika ima svoje filtere i neke činjenice ma koliko da su tačne ljudi jednostavno ne žele da čuju jer se ne uklapaju u njihovu “sliku svijeta”. Dakle, ne smijemo zanemariti ni želju publike da bude izložena baš tim sadržajima koji se uklapaju u mentalnu matricu bez obzira na to što je često riječ o lažima. Zato i tu “štetnost” moramo posmatrati uslovno jer ne znamo mi šta je za koga štetno?”, dodaje Zuber u razgovoru za Gerilu.

Autor serijala “Ispod površine” Boris Brezo, prema napisima medija, u otkaznom je roku na N1 BiH.

GERILA

The post N1 STOPIRALA EMITOVANJE FILMA O DRAGANU ČOVIĆU Razlog je autocenzura, ugovor sa HT Eronetom ili nešto treće? first appeared on Gerila.info.

Konferenciju posvećenu govoru mržnje u medijima, kako u BiH tako i zemljama regiona, organizovali su u Banjaluci Servis za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj (SEMPER) i Fondacija „Friedrich Ebert Stiftung“.

Koja je uloga medija, šta rade ili mogu uraditi regulatorna tijela i kako na širenje govora mržnje utiču društvene mreže, bila su samo neka od pitanja na koja su učesnici konferencije pokušali dati odgovor. Građani BiH uglavnom prepoznaju govor mržnje u online medijima, ali isti rijetko prijavljuju.

To je pokazalo ovo istraživanje koje je obuhvatilo, kako ispitivanje  stavova internet  korisnika, tako i monitoring 30 portala u BiH.

Rezultati istraživanja pokazali su i da su gotovo svi slučajevi govora mržnje zabilježeni isključivo u komentarima čitalaca, a vrlo rijetko i u samim novinarskim tekstovima.

„Ustanovili smo da je na 11 portala zabilježen govor mržnje, ali ono što je najvažnije da nijedan  medij nije bio inicijator govora mržnje. Dakle, nijedan tekst koji su novinari napisali nije sadržavao govor mržnje“, izjavio je Mladen Bubonjić, autor istraživanja.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na konferenciji „Onlajn mediji kao generatori govora mržnje“, koja je u Banjaluci okupila razne stručnjake iz zemlje i regiona. Govorilo se o osnovnim uzrocima, odgovornostima ali i potencijalnim rješenjima.

„Često je uvjerenje da su mediji najodgovoniji za govor mržnje ali ja to ne bih rekao. Ako govorimo o području bivše Jugoslavije, moje uvjerenje je da su uglavnom političari i vlast oni koji, ne bih rekao da baš šire govor mržnje, ali u svakom slučaju stvaraju atmosferu u kojem je on moguć i u kojoj se oni koji ga šire osjećaju dobrodošli i da neće biti sankcionisani“, rekao je Boris Pavelić iz riječkog Novog lista.

„Da bi se zakonski borili protiv govora mržnje mora prvo da postoji jedan društveni koncenzus a u jednom ovako komplikovanom društvu kao što je BiH mislim da ne postoji. I ne mislim da je to pravi put. Pravi put je u učenju i kroz osnovnu i kroz srednju školu a druga dimenzija toga je razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih ljudi“, naglasio je prof. dr Aleksandar Bogdanić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

Profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić je dodao da su online mediji prenosioci govora mržnje.

“Imate onlajn medije koji jedva čekaju razvijanje takvog govora, jer za sebe vežu više kometara ili imaju bolje marketinške pozicije. Takođe, ima i onih koji nisu time oduševljeni, ali ništa ne preduzimaju kako bi na svojim onlajn medijima eliminisali ili smanjili govor mržnje. Ima i onih koji preduzimaju mjere i čine ono što onemogućava govor mržnje”, rekao je je profesor Kukić.

Slične rezultate tokom svojih istraživanja dobio je i Savjet za štampu i onlajn medije BiH. Govora mržnje je sve više a oni, kao tijelo koje se bavi pitanjima govora mržnje u onlajn prostoru, rade na obukama i rješavanju problema, iako nemaju mogućnost sankcionisanja, ali naglašavaju da pomaka nabolje ipak ima.

„Ono što mi stalno potenciramo jeste da je govor mržnje po našem zakonodavstvu krivično djelo i da osobe koje šire govor mržnje mogu odgovarati. Tu dolazimo do trentuka kada institucije BiH koje se bave provođenjem krivičnih zakona trebaju da reaguju.

Kao što znate u ovoj godini već su bila četiri privođenja baš zbog govora mržnje u onlajn portalima“, izjavila je Marija Pudarić iz Savjeta za štampu BiH i online medije BiH.

KOMPLETNO ISTRAŽIVANJE O GOVORU MRŽNJE MOŽETE PREUZETI U PDF FORMATU

[pdf-embedder url=”http://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/07/Onlajn-mediji-kao-generatori-govora-mržnje.pdf” title=”Onlajn mediji kao generatori govora mržnje”]

The post ISTRAŽIVANJE: Govor mržnje uveliko prisutan u anonimnim komentarima na internet portalima u BiH i regiji first appeared on Gerila.info.