piše capital.ba

Gajić, koji je pravosnažno presuđen pa od predsjednika Srpske Milorada Dodika pomilovan za nezakonite nabavke u bolnici, odlučio se na investiciju pored te iste bolnice.

On je „pikirao“ odličnu poziciju u slučaju da ova zdravstvena ustanova u budućnosti iskaže potrebu za proširenjem svojih usluga i gradnjom novih objekata.

Bez obzira na to, riječ je o dijelu grada koji je sve popularniji investitorima za gradnju stambeno – poslovnih objekata pa je sigurno da zemljište ima veliki potencijal.

Kako je Gajić došao do zemlje?

Preduzeće „Inter-Met“, odnosno akcionarsko društvo za proizvodnju trgovinu i usluge Doboj u stečaj je otišlo u aprilu 2019. godine. Ključni momenat, koji će ubrzati cijeli proces se desio u junu prošle godine kada je umjesto Pere Vasiljevića dotadašnjeg stečajnog upravnika na tu poziciju imenovan Vladimir Stanimirović.

Stanimirović je javnosti poznat jer je hapšen zbog sumnje da je prijetio poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanji Vulić i Nenadu Nešiću, tadašnjem ministru bezbjednosti BiH.

Nakon što je preuzeo postupak, skupština povjerilaca donosi odluku da se izvrši procjena i da se „Inter-Met“ proda u cjelini kao pravno lice.

Elaborat o procjeni vrijednosti imovine pokazao je da je ona vrijedna 506.599 KM.

Oglas o prodaji objavljen je u februaru ove godine, a jedinu ponudu dostavlja Gajić koji samo 401 marku više nego što je imovina procjenjena, odnosno  507.000 KM.

Ponuda je prihvaćena, a Stanimirović i Gajić u aprilu ove godine potpisuju notarski ugovor nakon čega direktor dobojske bolnice isplaćuje novac.

Nakon toga, Okružni privredni sud u Doboju donosi rješenje kojim Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko – pravne poslove nalaže da sa tri parcele kod bolnice izbriše sve terete, zabilježbe sudskih postupaka i zabilježbu otvaranja stečajnog postupka.

„Pošto su na imovini koja je u vlasništvu stečajnog dužnika, kao pravnog lica, uknjiženi tereti i zabilježbe, a članom 159. stav 6 istog Zakona propisano je da za potraživanja prema stečajnom dužniku koja su nastala do obustave stečajnog postupka ne odgovara ni stečajni dužnik ni njegov kupac, to je sud naložio brisanje tereta i zabilježbi upisanih prije donošenja ovog rješenja“, stoji u odluci suda.

Priznao krivicu za nesavjestan rad u službi

Gajić nije odgovarao na pozive i poruke CAPITAL-a pa je javnost ostala uskraćena za informaciju kakvi su mu planovi vezano za gore spomenute nekretnine.

Podsjećamo, protiv njega se vodio krivični proces za nesavjestan rad u službi a vezano za nabavke opreme u vrijeme pandemije.

Gajića je tužilaštvo teretilo da je sproveo postupak javne nabavke zaštitnih odijela i maski za potrebe bolnice, kao i za „Dom za starija lica Doboj“ pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, ukupne vrijednosti 136.918 KM sa PDV-om.

Priznao je krivicu nakon čega je osuđen na deset mjeseci zatvora. Štetu je nadoknadio, a u susret mu je prošle godine izašao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji ga je pomilovao i pored negativnog mišljenja Okružnog suda u Banjaluci.

Inače, CAPITAL je pisao i Ministarstvu zdravlja socijalne zaštite Republike Srpske po pitanju daljeg proširenja bolnice, kao i gradskoj upravi Doboj kako bi provjerili da li postoji inicijativa za izmjenu regulacionog plana u blizini bolnice. Ni jedni ni drugi se nisu udostojili da odgovore.

Kupovina nije slučajna

Odbornik SDS-a u skupštini Grada Doboj Stefan Gavrić kaže da ga ne bi iznenadilo da se uskoro pojavi prijedlog za izmjenu jer se regulacioni planovi u ovom gradu mijenjaju velikom brzinom.

„Upravo taj dio grada, u blizini nove bolnice, trenutno doživljava najveću ekspanziju stanogradnje i u ovom trenutku se u tom dijelu gradi nekoliko stambeno-poslovnih objekata. Taj trend će se sigurno nastaviti i u narednim godinama, tako da su zemljišta na toj lokaciji u ovom trenutku najatraktivnija i cijena im vrtoglavo raste“, kaže Gavrić.

Dodaje da je neobično i da privlači pažnju činjenica da direktor bolnice za više od pola miliona maraka kupuje preduzeće u stečaju koje ima zemljište u blizini iste te bolnice.

Zanimljivo mu je i da je za stečajnog upravnika, godinu dana prije prodaje preduzeća imenovan čovjek koji je, po njegovoj tvrdnji vrlo dobar sa Gajićem.

„Sve te činjenice navode na pitanje da li je sve unaprijed dobro isplanirano? Vjerujem da ćemo uskoro, kao i u drugim situacijama, saznati šta je bila krajnja namjera“, zaključuje on.

The post Dodikovo pomilovanje se isplatilo, u kvadratima first appeared on Gerila.info.

Mladen Gajić je osuđen za krivično djelo nesavjestan rad u službi jer je kao direktor bolnice u Doboju 2020. godine za vrijeme vanrednog stanja izvršio javnu nabavku pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja. Tada je bolnica u Doboju od turističke agencije “Travel for fun” nabavila medicinsku zaštitnu opremu vrijednu 117 000 maraka bez PDV-a.

Međutim, umjesto medicinske zaštitne opreme na adresu bolnice stigla su nemedicinska odjela i nemedicinske zaštitne maske, maske za varenje. Gajić je kao direktor i odgovorno lice propustio, navodi se u obrazloženju presude iz jula 2022. godine, da reaguje kada je vidio da nije isporučena medicinska oprema. Sporno je i zašto je uopšte potpisan ugovor sa “Travel for fun” koji nije ispunjavao uslove za realizaciju predmetne nabavke.

Gajić je, 2022. godine, sklopio sporazum sa Tužilaštvom i osuđen je na deset mjeseci zatvora. On je kasnije otkupio kaznu plativši sedam mjeseci (tri je proveo u pritvoru) a nadoknadio je pričinjenu štetu.

Zamjena zatvorske kazne za novčanu, ukoliko je presudom predviđena kazna ne veća od godinu dana, u Republici Srpskoj omogućena je izmjenama Krivičnog zakonika u martu 2021. godine. Tada je i cijena dana zatvora sa 100 konvertibilnih maraka (KM) smanjena na 50 KM.

Milorad Dodik pomilovao je Gajića čime mu je izbrisana presuda. Ministarstvo pravde Republike Srpske na čijem čelu je Miloš Bukejlović nije se protivilo pomilovanju iako je Okružni sud u Banjaluci, koji je osudio Gajića, bio protiv pomilovanja. Gajić, Dodik i Bukejlović članovi su SNSD-a. Sud je protivljenje pomilovanju obrazložio činjenicom da se olakšavajućim okolnostima prilikom izricanja presude Gajiću već maksimalno izašlo u susret. Sud navodi i da Gajić nije platio štetu gradu Doboju iz moralnih razloga već zato što je to bio uslov za prihvatanje sporazuma njega i Tužilaštva.

Mladen Gajić je nakon presude ostao direktor bolnice u Doboju jer mu nije bila izrečena mjera zabrane budući da je osuđen samo za nesavjestan rad u službi.

Vladimir Kovačević, GERILA info

The post Nesavjestan rad, presuda pa pomilovanje predsjednika first appeared on Gerila.info.

Novoizgrađena bolnica u Doboju predviđena je da dugoročno opslužuje 330.000 stanovnika ove regije, ali okoline i, prema riječima zvaničnika na otvaranju, a prvenstveno resornog ministra u Vladi RS Alena Šeranića, opremljena je najsavremenijom medicinskom tehnologijom. Pružaće kapacitet od 450 bolesničkih kreveta, uključujući specijalizivanje jedinice intenzivne i poluintenzivne njege. Bolnica trenutno zapošljava 170 ljekara, dok je 65 na specijalizaciji.

Izgradnja bolnice koštala je oko 104 miliona maraka, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta RS-a. Ugovor sa “Sinopharmom” i “Shanxi Construction Investment Group” potpisan je u martu 2019. godine. Rok za izgradnju i opremanje bolnice bio je 36 mjeseci po modelu “ključ u ruke”.

Pojas i put

Predsjednik RS Milorad Dodik je rekao da je ponosan što je imao priliku da rukovodi snažnim timom i da izgrade velike objekte, a iskoristio je priliku i da pohvali kineskog predsjednika Si Đipinga, ali i najavi dalju saradnju s kineskim kompanijama, od kojih očekuje da u ovom entitetu dugo ostanu sa svojim projektima, posebno u oblasti zdravstva.

“Mi smo iskoristili nekoliko veoma važnih trenutaka, a jedan od tih je svakako početak politike koju je promovisao predsjednik Narodne Republike Kine Si Điping, odnosno politika “Pojas i put”. Kada smo razumjeli o čemu se radi, nismo oklijevali da pokušamo da animiramo kineske kompanije da sa nama sarađuju. Sjećam se svog dalekog i davnog odlaska u ovu kompaniju i prvog dogovora da krenemo”, rekao je Dodik na svečanom otvaranju bolnice “Sveti apostol Luka”.

On se posebno osvrnuo na saradnju sa “Sinofarmom”, uz napomenu da očekuje da dugo ostanu u RS sa svojim projektima.

“Imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Narodne Republike Kine, i nastavićemo da radimo, i već smo dogovarali da finalizujemo naš dogovor kako bi “Sinofarm” gradio kampus u Banjaluci koji je potreban kako bi se čitava funkcija Univerzitetskog kliničkog centra dovela do kraja. I ja vjerujem da će “Sinofarm” ovdje ostati dugo godina, decenija, radeći da poboljšamo naš savremeni medicinski sektor”, kazao je Dodik.

Zanimljivo je da je 14. marta 2019. godine potpisivanju ugovora o izgradnji i opremanju nove zgrade bolnice prisustvovao lično Li Kan, generalni direktor “China Sinopharm International Corporation” iz Pekinga, koji je i potpisao ugovor, kao i kineski ambasador u BiH Xi Ping, uz prisustvo ministra Šeranića, Dodika, premijera Radovana Viškovića i gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića.

Kineski ambasador Xi Ping tada je izrazio zadovoljstvo što dolaskom u BiH prisustvuje potpisivanju prvog ugovora sa učešćem kineskih kompanija u investicijama u BiH, rekavši da je to i prvi posao “Sinofarma” u ovoj zemlji i ulazak na tržište ovog regiona.

Milorad Dodik je na otvaranju bolnice u Doboju rekao da su Kina, odnosno kineske kompanije, alternativa za nove kapitalne projekte u Republici Srpskoj, posebno u odnosu na zapadne zemlje.

“Ova investicija govori da mi imamo alternativu. I mi ćemo tu alternativu zgrabiti i gurati. Onda kad oni budu željeli da s nama rade ovdje i kada nam ponude uslove koje su nam ponudili Kinezi za izgradnju bilo koje bolnice, bilo kojeg objekta, javnog objekta, kada dođe to iz Amerike, ja ću im dati prednost u odnosu na Kinu, ali sam uvjeren da to neću dočekati”, rekao je Dodik.

Inicijativa “Pojas i put” je globalni razvojni i investicioni plan koji je pokrenula kineska vlada 2013. godine. Cilj ove inicijative je da se povežu zemlje Evrope, Azije i Afrike kroz infrastrukturalne projekte poput izgradnje puteva, željeznica, luka i energetske infrastrukture, kako bi se unaprijedila trgovina i ekonomski razvoj. Ova inicijativa ima i političke i strateške aspekte, jer pomaže Kini da proširi svoj uticaj na globalnom nivou.

Svetlana Cenić, ekonomski i politički ekspert, u razgovoru za naš portal ističe da kineske vlasti uvijek razmišljaju dugoročno, čak i više decenija unaprijed.

“Lansiran 2013, Pojas i put, odnosno Belt and Road Initiative (BRI), baziran je na temelju pet prioriteta: koordinacija politike, povezanost objekata, nesmetana trgovina, finansijska integracija i veza između ljudi. Godine 2017. Komunistička partija Kine službeno je uključila napredak BRI-ja u svoj ustav. BRI projekti i investicije implementirani su u brojnim zemljama diljem Azije, Afrike, Evrope pa čak i Južne Amerike. Do kraja 2023. potpisano je preko 200 BRI sporazuma o saradnji s više od 150 zemalja i 30 međunarodnih organizacija”, objašnjava Cenić u razgovoru za Gerilu.

Dodaje da se BRI godinama suočavao s kritikama, poput toga da mnogim BRI projektima nedostaje transparentnosti i da kineska ulaganja mogu biti “dužnička zamka”, posebno za zemlje u razvoju.

“Kina, međutim, tvrdi da njezino kreditiranje nije predatorsko. Tokom prošle dekade, BRI se takođe suočavao s kritikama zbog zabrinutosti za okoliš i održivost. Ipak, poslednjih su godina pokrenute razne inicijative i napori da se stvori zeleniji BRI. Na primer, 2018. Odbor za zeleno finansiranje Kineskog društva za financije i bankarstvo i Inicijativa za zeleno financiranje Grada Londona objavili su Načela zelenog ulaganja (GIP) za BRI. Svetski ekonomski forum i nekoliko drugih međunarodnih organizacija doprineli su izradi načela. GIP, koji su potpisali deseci učesnika u nekoliko zemalja, pozvao je zajmodavce, investitore i planere da osiguraju da BRI projekti budu u skladu sa zahtevima održivosti. Načela su pozivala na procenu i objavljivanje strategija za ublažavanje klimatskih rizika, stvaranje ciljeva zelenih ulaganja i obaveze postepenog ukidanja ulaganja koja su intenzivna ugljikom”, kaže Cenić i dodaje da je ukupna potrošnja BRI-a već premašila trilion dolara.

“Danas je BRI kreditiranje učinilo Kinu najvećim uterivačem dugova na svetu. I dok su nivoi ulaganja varirali tokom godina i neke su zemlje prekinule svoje sudelovanje u BRI-ju, u prvoj polovini 2023. potpisano je više od 100 BRI sporazuma u ukupnoj vrednosti od 43 milijarde dolara — što je povećanje od otprilike 20% u odnosu na prvu polovinu 2022. Kina je izabrala delovanje geoekonomijom, za razliku od SAD gde je dominantna bila geopolitika. Dakle, do nas je – na kakve uslove pristajemo i ko tu pokušava za sitne pare da podredi opšti interes privatnom”, zaključuje u razgovoru za Gerilu Svetlana Cenić.

Muamer Hirkić, naučni istraživač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, za naš portal ističe da je izgradnja bolnice u Doboju “prvi takav projekat jedne kineske kompanije u Evropi, što znači da služi i kao „flagship“ projekat za promociju kineskih mogućnosti u sferi izgradnje medicinskih ustanova”.

“Benefiti su jasni, u smislu modernizacije kompletne medicinske usluge. Također, važna je i saradnja sa Sinofarmom, koji će igrati značajnu ulogu u medicinskom sektoru u RS. Tu je i saradnja sa UKC RS.  Kada je riječ o rizicima, već je bilo riječi o nekoliko kontroverznih detalja. Prvi se tiče samog dobijanja posla i činjenice da je kineska kompanija dobila posao iako nije dala najbolju ponudu. Drugo se tiče lokacije gdje je bolnica izgrađena, s obzirom da je plavno područje. Treće, naravno, se tiče mogućnosti ili nemogućnosti vraćanja novca”, dodaje Hirkić.

On dodaje da je potrebno sačekati da se vidi funkcionalnost objekta i opreme u bolnici „Sveti apostol Luka“, kao i da će biti potrebno da prođe određeni period da bi se mogla napraviti evaluacija.

„Ono što je sigurno je da ova izgradnja donosi saradnju sa velikom kompanijom Sinofarmom, što bi moglo dovesti do unapređenja infrastrukture. Kina je poznata po efikasnosti i praktičnosti usluga u svojim bolnicama (s obzirom na veliki broj pacijenata koje moraju primiti u toku dana) u svom medicinskom sektoru. Npr. u sektoru samog organizovanja i „puta pacijenta“, moglo bi se raditi na unapređenju i digitalizaciji procesa, te razvoju platformi koje poboljšavaju pristup, smanjuju troškove i poboljšavaju kvalitet zdravstvenih usluga”, naglašava Hirkić moguće benefite nove bolnice u Doboju.

Najava za nove projekte “Sinofarma” i kineskih kompanija u oblasti zdravstva u RS

Zanimljivo, Dodik je, dan prije otvaranja dobojske bolnice 4. septembra, u posjetu u svojoj rezidenciji u Palati Republike ugostio Fu Qianga, zamjenika generalnog direktora kompanije “China Sinopharm International Corporation”, koji je ujedno i direktor i odgovorno lice u bosanskoj ekspozituri ove kompanije “China Sinopharm International Corporation Central and Eastern Europe Branch”. Nekoliko sati poslije Dodik je, na pres konferenciji nakon sjednica Izvršnog komiteta i Predsjedništva SNSD-a u Banjaluci, potvrdio da Sinofarm nastavlja svoje projekte u Republici Srpskoj.

“Ovih dana, svjedoci ste da otvaramo neke nove završene investicije. Juče smo bili u Stanarima, sutra smo u Doboju gdje otvaramo bolnicu sa 450 ležaja i preko 25.000 kvadratnih metara. Danas smo razgovarali sa Sinofarmom koji je izveo izgradnju ove bolnice i da nastavimo sa izgradnjom i saradnjom sa njima na izgradnji kampusa i završetka sadržaja u okviru kliničkog centra ovdje u Banjaluci”, rekao je Dodik.

Široj javnosti to i nije poznat projekat, ali Dodik je govorio o medicinskom kompleksu koji bi trebao da obuhvata novu zgradu Medicinskog fakulteta, Srednje medicinske škole i Centra za obrazovanje i usavršavanje.

To je u razgovoru za naš portal potvrdio i dr. Vlado Đajić, direktor Univerzitetsko-kliničkog centra.

“Tako je, tu na potezu između zgrade ginekologije i onkologije koja se gradi će se nalaziti fakultet, srednja medicinska škola i institut za naučno-istraživačke radove”, rekao nam je Đajić koji je dodao da realizaciju ovog projekta “koči vlast u Sarajevu”.

Dokumentacija je, prema riječima Đajića, spremna, a riješeno je i pitanje vlasništva zemljišta. Savjet ministara BiH je utvrdio Prijedlog ugovora o finansiranju vrijedan 75 miliona evra, dok je ukupna vrijednost projekta procijenjena na 105 miliona evra, od čega je kredit Evropske investicione banke 75 miliona evra. Rok otplate kredita je 25 godina, uključujući šest godina grejs perioda. Planirano je da projekat bude realizovan do kraja januara 2029. godine.

“Sredstva su bila obezbijeđena od Evropske banke, a oni gore to nisu htjeli da odobre, pa smo čekali Predsjedništvo, ali mislim da bi se te peripetije trebale uskoro riješiti. Uglavnom, projekat je napravljen, završen je i regulacioni plan tako da se samo čeka da se puste ta sredstva sa nivoa BiH i zajedničkih organa i da krenemo raditi”, izjavio je Đajić za naš portal.

Đajić je dodao i da će izbor kompanije koja će to graditi ići preko javnog tendera, tako da ostaje “enigma” kako je Dodik već proglasio “Sinofarm” za izvođača radova ovog kompleksa kada tender nije ni raspisan?!

Da su u nastavak poslovanja u RS sigurni i predstavnici kineske kompanije, potvrdio je i Fu Qiang iz “Sinofarma” koji je na svečanom otvaranju bolnice rekao da “se ova kineska firma raduje nastavku saradnje sa Republikom Srpskom na novim projektima”.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić je, na poziv Organizacionog odbora Globalnog zdravstvenog foruma i uz podršku Ambasade BiH u NR Kini, prisustvovao nedavno, 17.jula ove godine, u još jednoj u nizu posjeta zdravstvenih radnika NR Kini. Šeranić je prisustvovao otvaranju Treće konferencije Globalnog zdravstvenog foruma u okviru Boao foruma za Aziju koja se održavala u Pekingu.

Sa predstavnicima institucija grada Pekinga Šeranić je razgovarao o mogućnostima za uspostavljanje saradnje između Pekinga i Republike Srpske u oblasti zdravstva, sa fokusom na tradicionalnu kinesku medicinu.

„Razgovarali smo o mogućnostima da se tradicionalna kineska medicina uvede kao izborni predmet na medicinske fakultete u Republici Srpskoj, a s obzirom na to da se u delegaciji Republike Srpske na ovom forumu nalaze i dekani ovih fakulteta“, rekao je Šeranić za kineske medije.

Globalni zdravstveni forum je, inače, platforma visokog nivoa za međunarodnu razmjenu u oblasti zdravstva koju je pokrenuo Boao forum za Aziju, poznati i kao „Azijski Davos“, a kako bi se u dijalogu i saradnji povezali vlade, biznisi, akademska zajednica, istraživači i mediji sa posebnim fokusom na oblast zdravstva.

Domaćini Treće konferencije Globalnog zdravstvenog foruma su Boao forum za Aziju, te Opštinska vlada Pekinga, a ministar Šeranić je u Pekingu boravio na poziv Organizacionog odbora Foruma, uz podršku Ambasade BiH u NR Kini.

“Sinofarm” je u aprilu 2023. godine pregovarao sa premijerom RS Radovanom Viškovićem oko projekta u kojem bi “kineski partneri zajedno sa RS gradili fabriku za proizvodnju lijekova ili medicinskog materijala u Republici Srpskoj”. Pregovori navodno traju već par godina, iako su posljednih mjeseci te priče, makar u javnosti, utihnule.

A upravo je u susjednoj Srbiji prošlo više od dvije godine od kako je “Sinofarm” najavio datum otvaranja fabrike vakcina, koja do današnjeg dana nije otvorena, a na koju je do sada potrošeno više od 50 miliona evra.

Kamen temeljac za njenu izgradnju položio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u septembru 2021, a prema podacima iz republičkog budžeta Srbije, na izgradnju fabrike i prateću infrastrukturu utrošeno je više od 36 miliona evra, dok je Grad Beograd izdvojio oko 9,5 miliona evra za izgradnju i uređenje saobraćajnica koje su povezane sa fabrikom.

Učestale posjete medicinskog (i ne samo medicinskog) kadra iz RS Narodnoj republici Kini

Kada smo kod posjeta Kini, predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, kao i zaposleni u bolnici “Sveti apostol Luka”, u više navrata su boravili u posjetama Kini.

Upravo je ministar Šeranić i u novembru 2023. godine bio na čelu delegacije zvaničnika iz RS na 6. Kineskom međunarodnom uvoznom sajmu u Šangaju, i sa predstavnicima kompanije “Sinofarm” posjetio zdravstveno-tehnološki, farmaceutski i inovacijski dio ovog prestižnog sajma.

“Srpska je kao strateški partner inicijative “Јedan pojas – jedan put” do sada kroz realizaciju infrastrukturnih projekata poput autoputeva, izgradnje ključnih elektroenergetskih projekata, kao i Bolnice u Doboju, u značajnoj mjeri ostvarila saradnju sa Kinom, što nam daje optimizam da takvu saradnju nastavimo i ubuduće”, rekao je tada Šeranić.

I premijer RS Radovan Višković je u aprilu prošle godine bio u Kini u službenoj višednevnoj posjeti.

„U ovom momentu mi imamo u fazi pregovaranja i realizacije projekata sa vašim kompanijama preko dvije milijarde KM. To su projekti u fazi energetike i putne infrastrukture”, rekao je premijer Srpske tada.

Višković se sastao u Pekingu sa predstavnicima Kineske državne građevinske inženjerske grupe i Kineske željezničke inženjerske grupe. On se, pored sastanaka sa predstavnicima Kineske državne građevinske inženjerske grupe i Kineske željezničke inženjerske grupe, takođe sastao sa delegacijom grupacije Sinofarm.

Predsjednik Vlade RS je izjavio nakon razgovora u Pekingu sa potpredsjednikom Kineske nacionalne farmaceutske grupe “Sinofarm” Janom Bingom da je pregovarano da kineski partneri zajedno sa Srpskom grade fabriku za proizvodnju lijekova ili medicinskog materijala u Republici Srpskoj.

U posjetu Kini u junu ove godine išli su i predstavnici dobojske bolnice na čelu sa direktorom Mladenom Gajićem, a sa njim u delegaciji je bio i Velibor Jerinić, sekretar Skupštine grada koji je ujedno i sekretar GO SNSD Doboj, ali i član UO ove bolnice. U delegaciji je bila i Sanja Vulić, prva perjanica dobojskog SNSD-a i poslanik u Predstavničkom domu BiH.

Da samo Dobojlije ne idu u Kinu potvrdio je i Vlado Đajić, direktor UKC RS, potvrdivši da i medicinski kadar iz Banjaluke ide na usavršavanje u ovu azijsku zemlju.

Naime, 7. maja 2024. godine u posjeti Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske su boravile delegacije Kine i Francuske s ciljem unapređenja saradnje u edukaciji ljekara i nabavci opreme za kardiohirurgiju UKC-a Republike Srpske.

“Presretan sam što imamo u posjeti delegaciju iz Kine i Francuske, čime dokazujemo da držimo primat kao internacionalna ustanova u BiH i šire. Današnji sastanci i predavanja su išli u dva smjera, a to su nabavka najsavremenije opreme iz Kine i Francuske, te edukacija naših ljekara u kliničkim centrima ovih zemalja i dolazak njihovih stručnjaka u našu ustanovu, a sve s ciljem unapređenja zdravlja pacijenata iz RS”, kazao je direktor UKC-a Vlado Đajić.

Favoriti na tenderima za vlasti u RS?

Da su Kinezi favoriti u tenderskim takmičenjima za vlasti u RS, pokazuje upravo primjer novoizgrađane bolnice u Doboju.

Naime, prema odluci Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS iz 2018. godine kineske firme “Sinofarm” i “Shanxi” su izabrane da, nekon njihove žalbe, grade bolnicu “Sveti apostol Luka” iako je njihova ponuda bila za 700.000 KM skuplja u odnosu na prvobitno izabrani njemačko-crnogorski konzorcijum „Lindner“.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je tada prihvatila žalbu grupe ponuđača iz Kine “China Sinopharm International Corporation” i “Shan Xi Construction Investment Group Co.Ltd“ i poništila odluku o dodjeli ugovora „Lindneru“, a resorno ministarstvo u Vladi RS je u ponovnom postupku za najpovoljnijeg ponuđača izabralo kineske kompanije.

“Sinofarm” i “Shan Xi” su u žalbi naveli da im Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nije dalo da kopiraju i fotografišu ponudu „Lindnera“, već da samo izvrše uvid u istu, pa je KRŽ ocijenio da je na taj način otežan pristup dokazima od značaja za pripremu žalbe.

Odluku je potpisao tadašnji ministar zdravlja RS Dragan Bogdanić, a u njoj je navedeno da je za najpovoljnijeg ponuđača za projektovanje, izgradnje i opremanje nove JZU bolnica „Sveti apostol Luka“ Doboj izabrana grupa ponuđača “China Sinopharm International Corporation” i “Shan Xi Construction Investment Group Co.Ltd“, koja je ponudila da ovaj posao uradi za 88,5 miliona KM bez PDV-a.

U obrazloženju odluke je navedeno da je komisija nakon odluke KRŽ i ponovnog pregleda ponuda utvrdila da je kineska ponuda najpovoljina, uzimajući u obzir činjenicu da je Vlada polovinom avgusta povećala procijenjenu vrijednost nabavke na 88 miliona KM bez PDV-a.

Na sami tender su stigle tri ponude, a zanimljivo da je i treća, ujedno i najskuplja (133 miliona KM bez PDV-a), bila od strane još jedne kineske kompanije, „Sinohydro Corporation Limited“.

U feburaru ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite je donijelo odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju Službe intenzivne medicine za nehirurške grane i centralnog sistema snabdijevanja CO2 u novoj dobojskoj bolnici, a posao su dobili „China Sinopharm International Corporation” i „Shanxi Construction Investment Group Co. LTD” koji su jedini dostavili ponudu. U pitanju je dodatni posao na istom projektu u vrijednosti od 878.798,37 KM sa PDV.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude donesena je a da resorno ministarstvo nije na internet stranici portala javnih nabavki (www.ejn.ba) objavilo Informaciju o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci, što je zakonska obaveza, o čemu je prvi pisao portal Capital.

Izbori diktirali datum svečanog otvaranja bolnice?

Potrebe stanovnika Doboja ali i kompletne regije za novom bolnicom su neupitne, ali ni ovo pitanje nije prošlo bez političkog kalkulisanja.

Po sopstvenom priznanju Milorada Dodika, zgrada bolnice bila je gotova već u martu ove godine, a pomjeranje datuma svečanog otvaranja bolnice “Sveti apostol Luka” objasnio je riječima da “naš narod brzo zaboravlja i treba ga primaketi nekim stvarima”.

Zanimljivo, upravo se početak predizborne kampanje za lokalne izbore u BiH maltene poklopio sa datumom otvaranja dobojske bolnice.

Olivera Nedić, odbornica u Skupštini grada Doboja i jedna od rijetkih opozicionih političara u Doboju, za naš portal kaže da je nesumnjiva činjenica da se čekala predizborna kampanja pa da se dva dana prije svečano otvori bolnica. Dodaje i da izgradnju same bolnice prate mnoge kontraverze.

“Dakle, probijani su rokovi i čekao se ovaj početak predizborne kampanje, odnosno dva dana prije početka zvanične kampanje, da se bolnica otvori. Međutim, tu je niz nekih dilema oko te bolnice od samog starta. Bolnica koja se gradi na području, u dijelu grada, koje je bilo poplavljeno, a vlasti nisu dale ni jedan jedini odgovor na to da li su preduprijeđeni rizici oko toga. Dakle, prije svega neko ko je radio tu studiju trebao je da razmišlja o tom segmentu. Rekli su da je u pitanju klizište na lokaciji stare bolnice, a ja se uvijek plašim da se motivi tiču krupnog kapitala, individualnog interesa, jer se već uveliko priča da je ta lokacija, ne samo da je na prodaju, nego su je već prodali. Dakle, sve u vezi sa tim postupkom je krajnje diskutabilno, netransparentno i javnost je ostala uskraćena za brojne odgovore na pitanja koja su imali“, kaže za naš portal Olivera Nedić.

Rokovi za završetak bolnice probijani su nekoliko puta. Prvobitno je trebalo da bude završena krajem 2022, da bi zatim rok bio produžen do septembra 2023, a potom je odlukom Vlade Republike Srpske rok produžen do kraja marta 2024. godine, da bi se bolnica na kraju otvorila 4. septembra ove godine.

Ljubinko Đurić, istraživački novinar, koji je prije više od 15 godina bio i portparol bolnice u Doboju, kaže da priču oko izgradnje bolnice prati od 2006. godine. Prisjeća se da je ugovor za izgradnju bolnice bio potpisan u martu 2019. godine i da je rok za završetak radova na bolnici trebao da bude 36 mjeseci.

„Da, tada je bilo, kad su bili predstavnici kineske kompanije Sinofarm a bio je prisutan i Milorad Dodik koji je položio kamen temeljac, zapravo vremensku kapsulu za gradnju bolnice. Tada je rečeno da će 31. marta, nakon tri godine, nakon 36 mjeseci, biti otvorenje, što se, kao što vidimo, nije desilo. Koliko ja znam, zvanično se kao razlozi koji se pominju za prolongiranje tog roka navode da je nakon tog nastupila korona i to je dosta toga usporilo i doturanje materijala i rad na tom području. Navedeni su i razlozi da se treba raditi neki dodatni hiruški blok, pa je to još pomjereno nekih godinu dana“, kaže Đurić u razgovoru za naš portal.

On dodaje da kineske kompanije jesu bile glavne za izgradnju bolnice, ali su posebno grube građevinske radove radili podizvođači, odnosno domaće firme, a u najvećoj mjeri firma „Građ promet“.

„Ipak, za svaku od faza izgradnje bolnice, pa čak, kako se to kaže, i za eksere, bili su zaduženi Kinezi. Što se tiče same izgradnje bolnice, tada je na polaganju te kapsule rečeno da oni imaju iskustva u izgradnji bolnica ali da je to otvaranje puta gradnje investicija u Evropi kada je u pitanju bolnički sektor, odnosno zdravstvo“, kaže Đurić.

On dodaje da kineske kompanije nisu bile susretljive za medije da snimaju izgradnju objekta, odnosno da se prati kvalitet izgradnje same bolnice i da su čak i osporavali takvu mogućnost.

Zanimljivo, i na sam dan otvaranja bolnice snimateljima i fotoreporterima, osim kameri RTRS-a, nije bio dozvoljen obilazak unutrašnjosti same bolnice, izuzev centralnog hola gdje su zvanice predvođene entitetskim i gradskim vlastima, zajedno sa predstavnicima „Sinofarma“, održale kratku pres konferenciju.

Koliko je „zdravo“ zdravstvo RS?

Iako su se ministar Šeranić, kao i Dodik, ali i direktor Bolnice “Sveti apostol Luka” Mladen Gajić, hvalili dovoljnim brojem stručnog kadra koji će raditi u novoizgrađenoj bolnici, naša sagovornica Olivera Nedić izražava sumnju u takve tvrdnje.

“Postavlja se pitanje ko će raditi u toj bolnici. Ja kao dugogodišnji dobrovoljni davalac krvi nedavno nisam mogla da dam krv jer su mi rekli da su im radnici na terenu i to je ono što me brine – deficit kadra u zdravstvu. Naravno da Doboj treba imati veliku bolnicu jer je u pitanju regionalni centar, ali mi imamo realne probleme sa kojima se zdravstveni radnici u Republici Srpskoj suočavaju a to su bruto primanja, zatim oni nemaju uplaćeno zdravstveno osiguranje. Da li treba dalje govoriti od toga? Ali je važno bilo izabrati 4. septembar za otvaranje, za veliku najavu, spektakularnu najavu otvaranja bolnice dok imamo sva ova neodgovorena pitanja“, kaže za naš portal Olivera Nedić.

Koliko su vlasti u RS transparentne po ovom pitanju pokazao je upravo Milorad Dodik kada na pres konferenciji prilikom otvaranja dobojske bolnice nije dozvolio direktoru bolnice Mladenu Gajiću da odgovori na pitanje novinara kako misli da sanira dug od 38 miliona KM za poreze i doprinose koliko ova bolnica duguje. Dodik nije odgovorio na pitanje nego je odlučio da prekine pres konferenciju.

Podsjećamo, Gajić je prije dvije godine osuđen na 10 mjeseci zatvora jer je nabavio neodgovarajuću zaštitnu opremu za medicinsko osoblje kupivši im naočale za zaštitu pri zavarivanju umjesto naočala namijenjenih za kontakt sa zaraženim pacijentima. Radilo se o pregovaračkom postupku bolnice i “Doma za starija lica Doboj“ ukupne vrijednosti 136.918 KM sa PDV-om.

Umjesto ugovorene medicinske, isporučena je nemedicinska roba, a utvrđeno je da je Gajić oštetio budžet grada Doboja za 82.320 KM.

Upravo je predsjednik RS Milorad Dodik iskoristio svoje zakonsko pravo i u julu ove godine pomilovao Gajića, iako je banjalučki sud o tome dao negativno mišljenje.

Šta je i gdje je “Sinofarm”?

Zanimljiva je povezanost kineskih firmi, odnosno adresa na kojima se nalaze, posebno u Banjaluci. Do prije samo godinu dana na istoj adresi nalazile su se firme „China Sinopharm International Corporation Central and Eastern Europe Branch“ i kompanija „SDHS”, i to u Banjaluci na adresi Mladena Stojanovića 117a. U međuvremenu je SDHS promijenio adresu i sada se nalazi na adresi Ulica Janka Veselinovića broj 9-11, takođe u Banjaluci, na kojoj su i još dvije kineske firme “CHINA SHANDONG INTERNATIONAL” i “Everit”.

Shandong je javnosti poznat po već čuvenom skrivanju ugovora o izgradnji autoputa Banjaluka – Prijedor a koji je vrijedan 600 miliona maraka.

Podaci do kojih je došao portal CAPITAL potvrđuju da su sve kineske kompanije koje su registrovane u RS povezane i da posluju pod kontrolom kineske države.

Vratimo se na „Sinofarm“, tačnije „China Sinopharm International Corporation Central and Eastern Europe Branch“, koja na adresu na kojoj je registrovana u Banjaluci, prema saznanjima našeg portala, nema ni poštansko sanduče niti obilježeno dugme na interfonu. Za jednu firmu koja je napravila bolnicu od 100 miliona KM u našoj državi to je, u najmanju ruku, neobično!?

Inače, „China Sinopharm International Corporation Beijing“, kako to i samo ime kaže, nalazi se sa centralom u Pekingu, a njen bh. ogranak „China Sinopharm International Corporation Central and Eastern Europe Branch”, prema podacima dostupnim na specijalizovanom sajtu Akta.ba, u 2020. godini je imao zaposlenih svega pet radnika.

„Sinofarm“ kao brend je, posebno javnosti u BiH, postao poznat u periodu pandemije korona kada je pored „Pfizera“, „Astra Zenece“ i „Sputnjika“ opskrbljivao BiH sa vakcinama protiv ovog virusa.

“China Sinopharm International Corporation Beijing” je specijalizovana za međunarodne zdravstvene usluge, medicinsku trgovinu i farmaceutske proizvode i ima široko međunarodno prisustvo, sa partnerstvima u preko 60 zemalja.

„Sinofarm”, koja je jedna od najvećih farmaceutskih i biotehnoloških kompanija u Kini, i inicijativa “Pojas i put” (Belt and Road Initiative, BRI), povezani su kroz širi kontekst kineske strategije globalne ekonomske i političke integracije.

Kineski projekti u BiH sve češći i brojniji

Učestalost postojećih kineskih projekata u BiH kao i najava novih projekata sve je brojnija, od hidroelektrana Bistrica, Dabar i Buk Bijela, preko autoputeva Banjaluka-Prijedor i Bijeljina-Brčko, zatim dionica na Koridoru Vc kao i izgradnje autoputa Tuzla-Žepče, obnova šina u Sarajevu, izgradnje solarnih elektrana kao i vjetroelektrana sa ERS, eksploatacije drveta i izvoza drvne građe, itd.

“Energetski sektor i infrastruktura su ključni sektori u koje Kina ulaže u BiH, ako ne računamo eksploataciju šuma i otkup drveta. U oblasti komunikacija se ne može smatrati investicijom, već čistom prodajom. Sve zavisi kakav se ugovor potpiše, a svedoci smo da se ti ugovori kriju, odnosno nisu transparentni. Nešto više se zna u ugovoru za izgradnju autoputa od Banjaluke do Prijedora, koji je štetan po Republiku Srpsku”, kaže za naš portal Svetlana Cenić, ekonomski i politički ekspert.

Neki od ovih projekata, poput HE Buk Bijela, suočavaju se sa raznim preprekama, pravnim i ekološkim sporovima, pa čak i procesima pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om.

Mnogi od tih ugovora, poput rekonstrukcije tramvajskih šina u Sarajevu vrijedne više od 40 miliona KM, praćeni su brojnim kontraverzama, poput tajnih ugovora, netransparentnosti i nepravilnosti u postupku izbora izvođača radova.

Konkretno u slučaju rekonstrukcije šina u Sarajevu Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo tretiralo je tajnim podatke koji se odnose na sadržaj ponude kineskog konzorcija, ugovorene rokove i cijene te druge važne informacije o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata koji su se izveli u poslijeratnom Sarajevu.

U javnosti su se pojavile i informacije o navodnim namjerama kineskih investitora da, pod netransparentnim uslovima, preuzmu vlasništvo nad Željeznicama Republike Srpske.

Resorni ministar Nedeljko Čubrilović i generalni direktor ŽRS Slađan Jović krajem maja ove godine sastali su se s predstavnicima kompanije China Railway International Co. LTD, dok su se u septembru prošle godine sastali sa drugom kineskom kompanijom, Qiqihar Rolling Stock Co. LTD sa kojom su potpisali memorandum o „saradnji na jačanju i unapređenju radioničkih kapaciteta“ Željeznica RS.

Jedan od rijetkih propalih poslova kineskih firmi u BiH je raskinut ugovor za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, iako Elektroprivreda BiH do danas nije zvanično saopštila odluku o raskidu ugovora sa kineskim pertnerima.

Projekat izgradnje Bloka 7 je privukao kritike javnosti upravo zbog netransparentnosti i nejasnih uslova kredita koje je China Gezhouba Group obezbijedila preko China Exim Bank. Ovaj projekat, koji je trebao biti vrijedan 722 miliona evra, podržan je kreditom kineske banke, ali su uslovi finansiranja ostali nepoznati javnosti.

Finansiranje kineskih projekata u BiH, kao uostalom i u drugim zemljama u razvoju, najčešće se odvija kroz kombinaciju različitih finansijskih mehanizama, uključujući kredite, investicije i direktne ugovore sa kineskim kompanijama, koje često prate državnu podršku Kine. Ključni izvori finansiranja dolaze iz kineskih državnih banaka, poput China Exim Bank i China Development Bank.

Svetlana Cenić za naš portal kaže da je uvijek do vlasti u određenoj zemlji na kakve uslove kreditiranja pristaju.

“EBRD i Svetska banka takođe imaju različit model – jedan je čisto kreditni, a drugi može biti i za unapređenje rada institucija, za unapređenje pružanja nekih usluga države i slično. MMF je čista podrška budžetu, uz određene uslove i tako redom. Sve se razlikuje. Kineski je na kreditnoj osnovi, ali molim da se uvek ima u vidu da je do vlasti na šta će pristati. Može kineski partner da traži bilo šta, ali do nas je da li pristajemo i zašto”, ističe Cenić.

Kineske kompanije često dobijaju ovakve ugovore putem direktnih pregovora, bez javnih tendera, što često izaziva kritike zbog manjka transparentnosti.

Muamer Hirkić, naučni istraživač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kaže da se zapravo “osnovni problem kineskog poslovanja najviše odnosi na ugovore i nivo tajnosti koju prakticiraju vlade i pojedinci, što može povećati rizik od „domaće“ korupcije, posebno u kontekstu gdje korupcija već predstavlja izazov”.

“Upravo na te aspekte najviše ukazuju EU i ostali međunarodni akteri. Važno je naglasiti da ima prostora za sve aktere, kao i da politike Kine i EU prema BiH i regiji mogu biti komplementarne, ali da moraju biti bolje koordinirane i sistematičnije postavljene – pogotovo u pravnom okviru. Prije svega, to se odnosi na strateško djelovanje u sektoru razvoja”, kaže za naš portal Hirkić.

Uprkos privlačnim uslovima kredita i finansiranja, koje političari poput Milorada Dodika naglašavaju (posebno u odnosu na kreditiranja kod Svjetske banke ili EBRD-a), postoje i određeni rizici ovakvog načina finansiranja i realizacije projekata.

Stručnjaci upozoravaju da se BiH, kao i mnoge druge zemlje koje sarađuju sa Kinom, može suočiti sa dugoročnim zaduživanjem, jer ovi krediti često dolaze sa obavezama vezanim za izvođače radova ili materijale koji moraju biti kineski. Ovakvi aranžmani vrlo često mogu povećati zavisnost od Kine i ograničiti domaće privredne koristi.

Muamer Hirkić za naš portal kaže da Kina nije zemlja koja uglavnom investira, već daje zajmove za velike infrastrukturne projekte i, uz turske firme, trenutno drži primat i uglavnom one pobjeđuju na tenderima u oba entiteta u BiH.

“Najveći problem predstavlja manjak transparentnosti prilikom potpisivanja ugovora, što onda znači i da vlasti ne objavljuju tačne i kompletne informacije o utrošku novca građana. Upravo tu vidim i veliki problem, u smislu kako lokalne vlasti, prvenstveno u RS, troše budžetski novac, kojeg nema „u izobilju“. Upravo tu bi mogao i nastati problem, ukoliko ne budu u mogućnosti da vraćaju kredite za infrastrukturne projekte”, kaže Hirkić.

Ovi projekti se često realizuju kroz direktne pregovore između vlada i kineskih kompanija, zaobilazeći standardne procedure međunarodnih tendera i javnih konkursa, a najbolji primjer u BiH je izgradnja autoputa Banjaluka-Prijedor.

Kreditne linije od kineskih banaka, poput China Exim Bank ili China Development Bank, često su vezane za projekte koje izvode kineske kompanije, a ti poslovi se dodeljuju bez javnih tendera. U tim slučajevima, nema jasnoće o stvarnim troškovima projekata, kamatnim stopama, rokovima otplate, ili eventualnim finansijskim i pravnim obavezama ukoliko dođe do kašnjenja u realizaciji ili povratku duga.

U mnogim slučajevima, detalji ugovora između kineskih kompanija, kineskih banaka i lokalnih vlasti ostaju nedostupni javnosti. Za javnost nepoznanica mogu ostati visine kamatnih stopa na dugoročne kredite, sakrivene obaveze ili garancije koje vlada mora da preuzme u slučaju neispunjavanja obaveza, ali i mogućnostima ili rizicima preuzimanja kontrole nad ključnom infrastrukturom u slučaju nemogućnosti otplate dugova.

Političarima u BiH projekti sa kineskim kompanijama jesu primamljivi upravo zbog složenog administrativnog i političkog uređenja naše zemlje i stoga političari pribjegavaju saradnji sa Kinom kao dio unutrašnjih političkih strategija. Lokalni politički interesi i lobiranje u vezi s infrastrukturnim projektima mogu dodatno narušiti transparentnost i dovesti do sukoba interesa.

Kada govorimo o dugoročnim rizicima, zaduženja koja prate kineske investicije postavljaju pitanje dugoročne održivosti a pojedine zemlje, čak i iz okruženja (poput Crne Gore), mogu upasti u zamku da ovi dugovi mogu da pređu u fazu koja prijeti suverenitetu i opstanku države. BiH nije trenutno u takvoj situaciji, ali kod određenih stručnjaka postoji bojazan da bi ovakav tempo saradnje sa kineskim firmama mogao dovesti do pruzimanja ključnih infrastrukturnih projekata od strane kineskih kompanija ili banaka.

Još jedna od “zamki” saradnje sa kineskim firmama je, vrlo često, nedostatak jasnog mehanizma nadzora i evaluacije od strane nezavisnih tijela ili organizacija civilnog društva. Samim tim javnost nije upućena u stvarni kvalitet radova, poštovanje ugovora, kao i održivost i efekte na životnu sredinu.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, tvrdi da kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju.

U razgovoru za portal Capital, Berjan ističe da saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom.

Na pitanje zašto su ugovori sa kineskim kompanijama najčešće “tajni”, Berjan odgovara da je razlog za to što “ti ugovori često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana”.

“Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti”, rekao je Berjan.

Znamo li namjere i, još bitnije, posljedice projekata kineskih kompanija u BiH?

Sigurno da iza interesa kineskih kompanija za infrastrukturne projekte u BiH stoji prvenstveno finansijski interes. Međutim, Kina kao i svaka supersila, ima određene političke interese.

Valbona Zeneli, viša stručna saradnica u Atlantskom savjetu, ističe da je “geostrateški položaj zapadnog Balkana savršen kao mostobran prema tržištima EU i ključni tranzitni koridor za kinesku inicijativu “Pojas i put”.

“Kineski interesi u regionu su snažno povezani sa infrastrukturnim projektima i mogućnostima privatizacije, gdje je potražnja za povlaštenim kreditima velika a cijene nabavke su niske”, kaže Zeneli.

Srđan Traljić iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini ističe da je poslove koje vlasti RS dogovore sa kineskim kompanijama, vrlo često, od početka pratio nedostatak transparentnosti. Gdje su nailazili na dobar sistem, kineski investitori su se prilagođavali i poslovali pod tim uslovima, ističe Traljić.

“Ono što je specifično za zemlje kao što je naša i kao što su druge zemlje u tranziciji koje imaju vlast koja je poprilično autoritarna jeste da u takvim sistemima oni nisu postavljali neke posebne uslove niti su brinuli da li mogu vraćati te kredite”, kaže Traljić.

“Građani to podržavaju jer žele da se ti projekti realizuju, ali kad podvučemo crtu, plašim se da ćemo doći u situaciju da će nas ti projekti izaći preskupo jer se nije vodilo računa o javnom interesu”, dodaje Traljić.

Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, ističe da je model ulaska na tržište kineskih kompanija korištenje spoljnje politike ovih zemalja, kao i da su ove firme primijetile da zapadne kompanije ne rade dovoljno u infrastrukturnoj industriji na Balkanu.

“Najčešće se ti ugovori proglašavaju da su ili poslovna, ponekad i državna tajna zato što se saradnja u oblasti infrastrukture odigrava na osnovu međunarodnog sporazuma”, kaže Vuksanović.

Time, smatra Vuksanović, NR Kina i njene državne kompanije dobijaju priliku da dobiju nove projekte, oslobode se viška građevinskog materijala, a prvenstveno da šire svoj politički uticaj.

Zašto su kineske kompanije omiljene za domaće političare možda je ponajbolje objasnio Mirko Šarović, bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali i nacionalni koordinator za saradnju s Kinom.

“Postoji razlika u poslovanju sa zapadnoevropskim i kineskim kompanijama jer kada EU, kao glavni trgovinski partner BiH, nama da novac onda je BiH pozvana da uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, dok Kinezi investiraju bez da postavljaju takve uslove”, kaže Šarović.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže da vlast Republike Srpske već izvjesno vrijeme pregovara sa različitim kineskim kompanijama o njihovim investiranjima u Republiku Srpsku.

“Kinezi su tražili državne garancije jer je Republika Srpska u deficitu. Kinezi nikada ne daju grantove. Treba dobro provjeriti te firme kineske jer među kineskim firmama ima onih koje su na crnim listama, neke i na kineskim crnim listama jer se bave mešetarenjem i prave štetu i kineskim interesima”, ističe Cenić.

“Kineze interesuje energetski sektor, djelimično hrana i poljoprivreda. Oni su svjesni da smo mi poligon sukoba. Dodik, s druge strane, igra na kartu da ucjenjuje Zapad s Kinom i očekuje da Zapad da pare kako bi on odustao od Kine. Pitanje je da li će Kinezi tražiti da država bude garant obveznica Republike Srpske. Ako bude, onda će Dodik ucjenjivati svoje partnere na nivou BiH da država garantuje to“, kaže Cenić i dodaje da postoji realna opasnost da Kina postane “vlasnik Republike Srpske“.

Emily de La Bruyère, jedna od vodećih svjetskih analitičarki u polju ekonomsko-sigurnosnih implikacija geopolitičke strategije Kine, ističe da Kina razvojem tehnologije želi da utvrdi svoju poziciju i ako uspije u tome biće u mogućnosti da oblikuje daljnji razvoj svijeta.

“Za stanovništvo u Bosni i Hercegovini postoji rizik da će bilo koja strana završiti u ekonomskoj industrijskoj strategiji Kine. Naime, tu imamo temeljnu ideju da Kina koristi svoj pristup međunarodnim lancima snabdijevanja ekonomskog razvoja, a sve se to temelji na ideji da se oduzme autonomija zemljama u kojima je Kina na taj način prisutna. To ne znači da zemlje u razvoju ne trebaju imati šansu da se razvijaju, nego treba razumjeti, shvatiti kako odluke utiču na njen budući prosperitet i sigurnost. I da li se zemlja, kada prihvata takav kineski uticaj, odriče svoje autonomije, sljedećih faza ekonomskog razvoja i razvoja generalno”, dodaje Emily de La Bruyère.

Ipak, da se BiH, kao zemlja sa svojim specifičnostima, ne smije odreći saradnje i sa jednom zemljom, a pogotovo ekonomskom supersilom, kao što je Kina, kaže i naš sagovornik, Muamer Hirkić.

“I Kina i EU imaju svoje strategije, EU strategija se više fokusira na Plan razvoja za regiju, dok su kineski aranžmani uglavnom poslovne prirode, usmjereni prvenstveno na ostvarivanje koristi za Kinu. Također, narativ koji trenutno postoji uglavnom Kinu opisuje kao priliku ili prijetnju. Mislim da je stvarnost negdje između, kao i kod svih drugih aktera”, dodaje Hirkić.

Dejan Rakita / Gerila.info

The post Kineski uticaj na zdravstvo i politiku RS: Bolnica Doboj, Sinofarm i “Pojas i Put” first appeared on Gerila.info.

Predsjednik RS Milorad Dodik je rekao da je ponosan što je imao priliku da rukovodi snažnim timom i da izgrade velike objekte a iskoristio je priliku i da pohvali kineskog predsjednika Si Đipinga.

“Politika Si Đinpinga je omogućila da izgradimo ovu bolnicu”, dodao je Dodik i najavio dalju saradnju sa kinsekim firmama a posebno “Sinofarmom” koji je pravio novu bolnicu u Doboju.

Dodik je istakao da je izgradnja nove bolnice rezultat saradnje sa Kinom u okviru inicijative “Pojas i put”, koju promoviše kineski predsjednik.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić rekao je da će nova bolnica “Sveti apostol Luka” umnogome unaprijediti razvoj zdravstvenog sistema Srpske i istakao da je izgradnja ovog objekta rezultat zajdničkog rada svih nivoa vlasti.

“Ova bolnica je rezultat zajedništva i zajdničkog rada svih nivoa vlasti. Velika zahvalnost rukovodstvu Republike Srpske jer su imali viziju da nas podrže u realizaciji ovog projekta”, izjavio je Šeranić.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović naglasila je važnost ovog projekta za građane Doboja i RS-a, uz obećanje da će vlasti nastaviti odgovorno raditi na poboljšanju zdravstvenih usluga.

“Otvaranje nove bolnice u Doboju je veliki dan za sve građane Republike Srpske, jer su dobili funkcionalan i moderan zdravstveni centar”, istakao je danas direktor Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju Mladen Gajić.

“Njena izgradnja ne bi bila moguća bez zalaganja pojedinaca i institucija. Zahvalio bih predsjedniku Miloradu Dodiku za koga s pravom mogu reći da je idejni tvorac izgradnje bolnce, Vladi, resornom ministarstu i gradonačelniku Borisu Jeriniću”, rekao je Gajić.

Fu Ksiang, zamjenik generalnog direktora kompanije “China Sinopharm International Corporation”, rekao je da je bolnica izgrađena uprkos brojnim izazovima i istakao da se ova kineska firma raduje nastavku saradnje sa Srpskom na novim projektima.

“Nepokolebljivom odlučnošću uspješno smo završili ovaj projekat i srećni smo da ga predajemo građanima Doboja”, rekao je Fu, koji je naglasio da se saradnja sa “Sinofarmom” neće završiti na ovom projektu.

The post Bolnica u Doboju svečano otvorena, najavljena dalja saradnja sa kineskim firmama u oblasti zdravstva first appeared on Gerila.info.

Mladen Gajić, direktor bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju koji je osuđen na deset mjeseci zatvora za nesavjestan rad u službi, podnio je zahtjev za otkup kazne, potvrđeno je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) u Okružnom sudu u Banjaluci.

Mladen Gajić je, kako je potvrđeno BIRN-u BiH u Okružnom sudu, 11. avgusta podnio zahtjev za otkup kazne.

U ovom sudu napominju da će odluka o zahtjevu biti donesena kada se predmetni sudija vrati sa godišnjeg odmora.

Zamjena zatvorske kazne za novčanu, ukoliko je presudom predviđena kazna ne veća od godinu dana, u Republici Srpskoj omogućena je izmjenama Krivičnog zakonika u martu 2021. godine. Tada je i cijena dana zatvora sa 100 konvertibilnih maraka (KM) smanjena na 50 KM.

Gajić je osuđen 18. jula ove godine na deset mjeseci zatvora zbog krivičnog djela “nesavjestan rad u službi”, nakon što je Okružni sud u Banjaluci prihvatio njegov sporazum sa Republičkim javnim tužilaštvom.

Direktor bolnice u Doboju osuđen je jer je pregovaračkim postupkom, bez objave obavještenja, sklopio ugovor sa turističkom agencijom “Travel for fun” o nabavci zaštitne medicinske opreme iako je morao znati da ta agencija ne ispunjava neophodne uslove s obzirom da nije registrovana za aktivnosti koje su bile predmet javne nabavke.

The post Direktor bolnice u Doboju želi otkupiti desetomjesečnu zatvorsku kaznu first appeared on Gerila.info.

Gajić je osuđen za krivično djelo nesavjestan rad u službi jer je kao direktor bolnice u Doboju 2020. godine za vrijeme vanrednog stanja izvršio javnu nabavku pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja. Tada je bolnica u Doboju od turističke agencije “Travel for fun” nabavila medicinsku zaštitnu opremu vrijednu 117 000 maraka bez PDV-a.

Međutim, umjesto medicinske zaštitne opreme na adresu bolnice stigla su nemedicinska odjela i nemedicinske zaštitne maske, maske za varenje. Gajić je kao direktor i odgovorno lice propustio, navodi se u obrazloženju presude, da reaguje kada je vidio da nije isporučena medicinska oprema. Sporno je i zašto je uopšte potpisan ugovor sa “Travel for fun” koji ne ispunjava uslove za realizaciju predmetne nabavke.

Republički tužilac, Sanja Tadić Vlaisavljević rekla je, prije izricanja presude, da je za Tužilaštvo bitno postizanje sporazuma o priznanju krivice jer je tako izbjegnut dugotrajan sudski proces koji bi Tužilaštvu oduzeo mnogo energije potrebne za slučaj “Zeljković”. Republički tužilac istakla je i da je optuženi nadoknadio štetu pričinjenu budžetu grada Doboja u iznosu od 82 000 maraka kao i da se u toku istrage i kratkog suđenja ponašao korektno.

Advokat Mladena Gajića, Siniša Nikić, istakao je da je njegov branjenik insistirao da nadoknadi štetu, da je zbog toga podigao kredit, da se kaje i da nikada ranije nije osuđivan.

GERILA info

The post Mladenu Gajiću (direktor bolnice u Doboju) deset mjeseci zatvora first appeared on Gerila.info.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske jutros je saopštilo da je u toku akcijaj na osnovu naredbe Okružnog suda u Banjaluci. Dva lica su uhapšena, saopštili su iz policije.

“Pretresi se vrše pod nadzorom Republičkog javnog tužilaštva a u okviru istrage koja se odnosi na javne nabavke medicinske zaštitne opreme JZU bolnice Sveti apostol Luka u Doboju kao i druge medicinske opreme koju je nabavljao Institut za javno zdravstvo RS u toku prošle godine“, saopštili su jutros iz MUP RS.

BN portal prenosi da istraga nabavki zaštitne opreme vodi do Vice Zeljkovića sestrića Milorada Dodika jer su, navodno, neke firme bliske njemu nabavljale zaštitnu opremu za potrebe zdravstva u Republici Srpskoj. Gerila info je, u julu prošle godine, pisala o postrojenjima za proizvodnju zaštitnih maski u centru Banjaluke. Tada smo pisali da je proizvodnja maski počela baš kada je Republički štab tada najavio pooštravanje mjera koje bi podrazumjevale nošenje maski na otvorenom.

GERILA info

The post Pretresi u Banjaluci i Doboju, uhapšen direktor bolnice u Doboju first appeared on Gerila.info.

Republika Srpska nema plan mreža zdravstvenih ustanova iako je takav plan davno trebalo da bude urađen iz prostog razloga da se zna gdje su neophodne nove bolnice a gdje nisu.

“Taj plan nije urađen da bi mogle da se grade bolnice i tamo gdje u takvom obimu nisu baš neophodne a sve zbog finansijske koristi. Oni će sada ići na usvajanje tog plana ali taj plan će samo da legalizuje postojeće stanje.”-priča izvor Gerila info.

Zaista, u ministarstvu zdravlja Republike Srpske najavljuju normiranje mreže zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

“Programom ekonomskih reformi za period od 2019. do 2021. godine, između ostalih brojnih aktivnosti, predviđeno je i normiranje mreže zdravstvenih ustanova i one će se provoditi u skladu sa predviđenom dinamikom Programa.”– odgovorili su nam iz ministarstva zdravlja Republike Srpske.

Naš izvor navodi primjer nove bolnice u Nevesinju koje ima oko 8000 stanovnika a dobilo je novu bolnicu. Istina, bolnica u Nevesinju najvećim dijelom izgrađena je donatorskim sredstvima. Gradnja Bolnice Nevesinje počela je 2001, a sredstva za ovaj projekat obezbijedila je Fondacija “Mihajlo Labalo”, koja je uložila oko 7,5 miliona maraka. Vlada Republike Srpske u završetak bolnice uložila je, zvanično, četiri i po miliona maraka. Opština Nevesinje je uložila 160.000 maraka, dok je gradnju sa pola miliona  finansirala Elektroprivreda Republike Srpske.

bolnica Nevesinje, foto mojahercegovina

“Problem” sa bolnicom u Nevesinju, navodi naš izvor, je u tome što u relativnoj blizini ovog malog mjesta postoje bolnice u Foči i Istočnom Sarajevu pa je upitna finansijska logika gradnje.

U neposrednoj blizini Nevesinja je i Klinički centar u Mostaru što ne bi bilo čudno da Fond zdravstvenog osiguranja nema ugovor sa ovom bolnicom i da fakture iz Mostara nisu nastavila da pristižu na adresu Fonda zdravstvenog osiguranja i nakon otvaranja bolnice u Nevesinju.

Ne mora ništa da znači ali podaci govore da je nakon izgradnje nevesinjske bolnice na ime faktura iz Mostara FZO Kliničkom centru u tom gradu nastavio sa manje-više ujednačenim uplatama.

2013. godine prije gradnje bolnice u Neveseinju Fond je mostarskom Kliničkom centru uplatio 89.164 marke. U godini kada je otvorena bolnica u Nevesinju (2014) mostarskoj bolnici je na ime dostavljenih faktura uplaćeno 161 379 maraka. Uplate su nastavljene i u narednim godinama a prema podacima koje su nam dostavili iz fonda zdravstvenog osiguranja 2015 godine-99 996 KM, 2016 godine-89 467, 2017 godine- 102 504 KM i 2018 godine- 118 527. Ponovo, ne mora ništa da znači ali je očigledno da se iznos koji FZO uplaćuje mostarskom Kliničkom centru zbog liječenja pacijenata iz Republike Srpske u toj bolnici nakon otvaranja bolnice u Nevesinju povećava. U proteklih šest godina u mostarskom Kliničkom centru liječio se 271 osiguranik FZO i za to je toj bolnici isplaćeno oko 661 000 maraka.

“Konkretno, kada je u pitanju Klinički centar Mostar sa kojim FZO RS ima potpisan ugovor, osiguranici se u ovu zdravstvenu ustanovu uglavnom šalju kada su u pitanju hitni slučajevi sa područja dijela RS kojima je mostarska bolnica mnogo bliža nego zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj.”– kažu u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Prije pravljenja plana mreža zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj u Istočnom Sarajevu je sagrađena i otvorena bolnica “Srbija”. Njena gradnja koštala je nešto više od 54 miliona maraka sa PDV-om.

“I tu već imamo primjere da se pacijenti u pojedinim slučajevima moraju slati u Sarajevo”-priča izvor Gerila info.

2013. godine izgrađena je i bolnica Sveti Vračevi u Bijeljini.

Nedavno je postavljen kamen temeljac za gradnju nove bolnice u Doboju čija gradnja bi trebalo da košta oko 88 miliona maraka bez PDV-a.

The post Srpska gradi bolnice bez plana mreža zdravstvenih ustanova first appeared on Gerila.info.