„Poštovani članovi grupe BOJkot.ba, administratori i moderatori se izvinjavaju zbog izbrisanih postova. Nažalost, grupa je bila meta hakerskog napada, ali radimo na oporavku i vraćanju svih vaših objava. Takođe, izvinjavamo se što nismo mogli brže reagovati u rješavanju problema. Hvala vam na strpljenju i podršci“, poručili su administratori u saopštenju objavljenom na Facebooku.

Hakerski napad dogodio se u trenutku kada je u Bosni i Hercegovini započeo dvodnevni bojkot trgovina, kojim građani žele izraziti nezadovoljstvo zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica. Bojkot, koji traje od 7. do 9. februara, ima za cilj vršenje pritiska na trgovačke lance i nadležne institucije kako bi se smanjili troškovi života.

Organizatori akcije pozvali su građane da u petak i subotu ne kupuju ništa, te da racionaliziraju potrošnju tokom ostalih dana. Očekuje se da će dvodnevna akcija imati veći odjek od prethodnog jednodnevnog bojkota održanog 31. januara.

Iako administratori grupe nisu direktno optužili nikoga za hakerski napad, mnogi članovi grupe smatraju da bi to moglo biti povezano s interesima trgovačkih lanaca ili određenih političkih i ekonomskih aktera kojima ovakve inicijative ne odgovaraju.

Hakerski napadi na aktivističke grupe na društvenim mrežama nisu rijetkost, a često se koriste kao način gušenja građanskih inicijativa. Ovaj incident otvara pitanje bezbjednosnih digitalnih platformi za organizaciju građanskih protesta i potrebe za jačom zaštitom takvih online zajednica.

Bez obzira na tehničke probleme i napade, administratori BOJkot.ba poručuju da ih to neće spriječiti u nastavku borbe protiv rasta cijena. Planiraju dodatne akcije i nastavak pritiska na trgovačke lance i institucije, a građane pozivaju na istrajnost i solidarnost u borbi za niže cijene osnovnih namirnica.

Gerila.info

The post Hakerski napad na Facebook grupu BOJkot.ba tokom dvodnevnog bojkota trgovina u BiH first appeared on Gerila.info.

Grupa na društvenim mrežama preko koje se bojkot organizuje raste iz sata u sat, a trenutno je u njoj preko 10.000 osoba. U grupi se dijele primjeri podivljalih cijena – od cijena čokolade, kafe, deterdženata do mesa, mliječnih i pekarskih proizvoda.

Divljanje cijena traje već dvije godine i postaje neizdrživo za najveći broj građana Bosne i Hercegovine. Predstavnica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović kaže da je i ova vrsta socijalnog „bunta“ prepisana i to iz Hrvatske.

“Imamo potrebu za buntom apsolutno i to non-stop. Ne samo zbog cijena, već i zbog političke i ekonomske situacije. Ali koja je poenta bojkota ako ćemo dan ranije kupiti ne samo što nam treba taj dan već deset puta više? Vidjeli smo šta se dešava subotom otkad se uvela zabrana rada nedjeljom u Federaciji BiH”, rekla je Beširović.

Ona kaže da živimo u sistemu koji je 30 godina građen kako bi pogodovao vlasnicima kapitala. Nijedan tektonski poremećaj koji se desio na tržištu neće poremetiti poslodavca i vlasnika kapitala. Takvi poremećaji se uvijek fakturišu radnicima i građanima.

“Najava povećanja minimalne plate u FBiH je rezultirala apsolutnim povećanjem cijena namirnica. S druge strane, vrlo otvoreno smo imali najavu poslodavaca da više neće učestvovati u akciji „zaključavanja cijena“ kao svojevrstan bunt da je do povećanja minimalne plate došlo mimo dogovora”, naglasila je Beširović.

Veliki problem u ovom „sektoru“ predstavljaju i – robne rezerve. Republika Srpska ih nema, u FBiH su one u nepoznatom statusu. Robne rezerve Republike Srpske su otišle u stečaj 2017. godine sa dugovima teškim desetine miliona maraka. Sprovedena je i istraga koju je pokrenula SIPA po nalogu Tužilaštva BiH, ali javnost nikada nije obaviještena o rezultatima istrage.

“Ovo divljanje cijena omogućava država. Trgovci nisu socijalne ustanove. Ako neko plaća deset maraka hljeb, a pritom ga ne mijesi, trgovac će držati tu cijenu. Problem je druge prirode – nikada država nije dala strukturu cijena. Mi ne znamo koliko ide državi od određene cijene robe”, kazala je za Gerilu ekonomista Svetlana Cenić.

Robne rezerve Republike Srpske su, dodaje ona, uništene, a nepoznato je šta se nalazi u Robnim rezervama FBiH koje formalno postoje i dalje. Bivši premijer FBiH je, podsjeća ona, rekao da sve ono što se nalazi u radnjama zapravo „materijal“ Robnih rezervi.

“To nije tačno. Ta roba mora imati oznaku Robnih rezervi. Mora biti odvojena, skladištena, mora biti prikazana u bilansima. U Republici Srpskoj su Robne rezerve pretvorili u d.o.o. Kada su to uradili, krstila sam se i lijevom rukom i lijevom nogom. Robne rezerve nisu profitna organizacija”, tvrdi Cenić.

Država, kaže ona, kupuje robu i drži je po niskoj cijeni da bi intervenisala na tržištu. Cenić kaže da bi postojanje Robnih rezervi i te kako pomoglo onima koje je prije nekoliko mjeseci pogodila nepogoda u Jablanici. Robne rezerve, kaže ona, nisu samo hrana, nego i sanitetski materijal, ćebad, sredstva za higijenu…

“Robne rezerve djeluju kada su ratovi i nestašice. Moraš imati brašna  i ulja, jer se te namirnice možda ne mogu uvoziti. Robne rezerve obaraju cijene na tržištu. U Robnim rezervama ne treba da se nađe „dubai“ čokolada, ali elementarne stvari moraju. To vlade dobro znaju ili dobro ne znaju. Sad namjerno podržavaju bojkot da vide u čijim je rukama snaga, a snaga je zapravo u narodu”, rekla je Cenić.

Trgovci su, smatra ona, trgovci i oni će uvijek gledati kako da zarade. Tako je bilo otkad je svijeta i vijeka. Trgovina i prostitucija su, ističe Cenić, najstariji zanati.

“Što trgovac ne bi zaradio? To država radi, a da ne rade trgovci! Zašto trgovac treba da bude moralan i da vodi socijalnu politiku ako to država ne radi? Država može da te uništava, a trgovac ne? Ako može država, onda može i trgovac”, rekla je Svetlana Cenić.

Prijedlog za pokretanje stečaja nad Robnim rezervama RS podnio je direktor ovog preduzeća 9. marta 2017. godine kod Okružnog privrednog suda u Banjaluci uz saglasnost Vlade Republike Srpske. Tadašnji premijer Srpske Željka Cvijanović je uvjeravala javnost da se „Robne rezerve” neće ugasiti čak i nakon što je dala saglasnost za pokretanje stečaja.

Da se Vlada RS neće baviti reorganizacijom „Robnih rezervi“ bilo je jasno još iz saopštenja sa sjednice održane 31. maja 2017. godine kada je naloženo svim organima uprave u RS „da hitno razmotre mogućnost i potrebe za prijem u radni odnos radnika zaposlenih u “Robnim rezervama”. Koordinacija hitnog zapošljavanja bivših službenika „Robnih rezervi“ povjerena je Ministarstvu trgovine i turizma RS.

Mjesec i po dana kasnije Vlada Republike Srpske je usvojila Prijedlog zakona o interventnim nabavkama kojim su ugašene „Robne rezerve RS“, a svi poslovi vezani za „interventne nabavke“ podijeljeni su između Vlade i lokalnih zajednica. Prijedlog zakona usvojen je na 20. sjednici Narodne skupštine RS 20. jula 2017. godine po hitnom postupku.

Gubitak u 2015. iznosio je 2,8 miliona KM, u 2016. je bio 12,9 miliona KM, dok je u 2017. godini minus bio oko 268.000 KM. Kratkoročne obaveze „Robnih rezervi“ iznosile su 34 miliona KM i sve su stigle na naplatu.

Opstanak ovog preduzeća opterećavala su ogromna dugovanja, a samo dug za PDV prema Upravi za indirektno oporezivanje BiH zaključno sa krajem 2016. godine premašio je 9,4 miliona maraka. „Robne rezerve“ su na trećem mjestu liste najvećih dužnika za PDV u BiH.

Robne rezerve su od revizora za 2015. godinu dobile negativno mišljenje nakon što je utvrđeno da su završile u minusu od 2,8 miliona KM, dok su potraživanja od Ministarstva finansija RS na osnovu isporučene robe za pomoć stanovništvu ugroženom poplavama iskazana u iznosu većem za 965.422 KM. Takođe, utvrđeno je da Robne rezerve nisu izvršile procjenu i ispravku potraživanja od preduzeća „Farmland“ iz Nove Topole kod Gradiške u iznosu od 1,5 miliona. Revizori su istakli da „Farmland“ ne posjeduje nijedno grlo koje zadovoljava karakteristike predviđene ugovorom između dva preduzeća. Robne rezerve od „Farmlanda“ potražuju 581 grlo.

Goran Dakić, Gerila info

The post Ko nema robne rezerve, ima divljanje cijena first appeared on Gerila.info.