Sagovornici Gerila info u Varešu ne mogu u ovom trenutku da pričaju o istrazi državne Agencije za istrage i zaštitu. Gerila info je u više navrata pisala o “slučaju Vareš”. U ovom gradiću u srednjoj Bosni zabilježeno je trovanje olovom i drugim teškim metalima kod više od tri stotine stanovnika. Među njima su i djeca.

“Ne mogu ništa pričati dok se ne susretnem sa istražiteljima pa da znam točno o čemu se radi“, rekao je kratko, za Gerila info, Miroslav Pejčinović iz vareškog udruženja Opstanak.

Pejčinović je, inače, jedan od stanovnika Vareša kod kojeg su analize krvi pokazale povišenu koncentraciju olova. Iznad referentnih vrijednosti.

U Varešu trenutno radi jedan rudnik, rudnik Rupice, u vlasništvu kanadske kompanije DPM. Ta kompanija je rudnik i prava na eksploataciju za 1,25 milijardi dolara kupila od britanske kompanije Adriatic metals. Ležište Rupice i širi projekat “Vareš” razvijala je firma MM Project koju je 2012. godine preuzela kompanija Balkang Mining. Ta kompanija je kasnije preimenovana u Easter Mining a na njenom čelu nalazio se “najpoznatiji rudar” u BiH Miloš Bošnjaković. Ta kompanija kasnije je postala dio Adriatic Metals grupe.

Bošnjaković danas preko firme Vareški minerali, koja se do prje nekoliko mjeseci zvala Seven plus, vodi drugi rudarski projekat u Varešu. On ima koncesiju na geološka istraživanja na području Duboštice i Tribije u ovoj opštini a nedavno je dobio sve potrebne vodne saglasnosti za početak istraživanja. Saglasnost je izdala Agencija za sliv rijeke Save. Dozvole su izdate iako još nije riješeno pitanje raspolaganja državnom imovinom. Nametnutim zakonom Visokog predstavnika u BiH i dalje je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom u Bosni i Hercegovini.

U Duboštici-Tribiji planirano je otvaranje rudnika hroma a stručnjaci i aktivisti upozoravaju da će otvaranje tog rudnika staviti tačku na priču o zdravom životu ljudi na području Vareša ali trajno negativno uticati na životnu sredinu, posebno rijeku Krivaju.

U međuvremenu, kada je priča o olovu u krvi ljudi u pitanju, Kantonalna bolnica u Zenici odlučila je da krv mještana Vareša nije upotrebljiva za transfuziju.

Direkcija te zdravstvene ustanove obavijestila je direktora te zdravstvene ustanove Tarika Zulovića da, iako toksikološki postoje određeni referentni pragovi za olovo u krvi, Svjetska zdravstvena organizacija jasno navodi da ne postoji siguran nivo olova u krvi, posebno kada su u pitanju osjetljive grupe. stanovništva.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post SIPA istražuje trovanje ljudi olovom u Varešu! first appeared on Gerila.info.

Gerila je taj problem prikazala u kratkom dokumentarcu „Došao iz bolnice i dobio otkaz“, kroz priču Đorđa Piljka iz Glamoča, koji je nakon skoro 14 godina rada u „Komunalcu“ otkaz dobio dok je bio na bolovanju.

U novoj epizodi Gerila podkasta razgovaramo sa Admirom Bajrićem, ekspertom za radnička prava iz Radničke komore grada Beča, o tome kako izgleda sistem u kojem radnik ima kome da se obrati. Bajrić objašnjava kako u Austriji funkcionišu radnička prava, šta znači besplatna pravna pomoć, kako se štite radnici u slučaju otkaza, bolovanja, diskriminacije, neplaćenih prekovremenih sati, rada na crno ili plata „na ruke“. Posebno naglašava da ključna razlika nije samo u zakonima, nego u tome da pravni sistem funkcioniše i da radnik ne mora sam da ulazi u skupe i rizične sudske procese.

Ovaj podkast nastavak je Gerilinog projekta u kojem se prvo kroz kratke dokumentarne filmove prikazuju konkretni problemi ljudi u BiH, a zatim se kroz razgovore sa sagovornicima iz razvijenijih sistema traže moguća rješenja. Suština nije samo pokazati da je radnik u BiH obespravljen, nego otvoriti pitanje šta se može promijeniti. Jer tamo gdje je radnik zaštićen, tamo postoji država. Tamo gdje radnik nema zaštitu, država postoji samo na papiru.

The post Radnik u BiH ostaje sam, u Austriji ima sistem koji ga štiti (Gerila podkast) first appeared on Gerila.info.

Dok iz EU stižu upozorenja da se rokovi neće više produžavati, BiH je već sankcionisana sa umanjenjem dostupnih sredstava za 10% zbog kašnjenja, čime će 108 miliona evra, umjesto u razvoj i infrastrukturne projekte u BiH, biti investirano negdje drugo, a dalje odugovlačenje ne znači samo gubitak skoro milijardu maraka, već dodatno urušavanje kredibiliteta na evropskom putu.

„Još prošle sedmice uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak stotina miliona evra ako se potrebne reforme ne provedu do decembra 2026. godine“, naglasila je Marta Kos, Evropski komesar za proširenje na otvaranju Prvog Konsultacijskog foruma o provođenju Reformske agende u BiH (CONFRA BiH), koji je danas u Sarajevu organizovao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH).

Ona je dodala da produženja ovog roka neće biti uz upozorenje da bi „gotovo 50 posto sredstava (977 miliona konvertibilnih maraka) moglo bi biti izgubljeno“, te je podsjetila da su zemlje regiona pokrenule nužne reforme u upravljanju, javnoj upravi, privatnom sektoru, energetici, ljudskom kapitalu i vladavini prava, nakon čega su uslijedila obećana sredstva.

Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina, gdje je javni fokus predugo bio na iznosu dostupnih sredstava, a ne na obavezama koje se moraju ispuniti, još uvijek nije potpisala i ratifikovala sporazum o pristupanju Instrumentu za reforme i rast i sporazum o zajmu, koji su preduslov za korištenje 976,6 miliona eura.

Međutim, nepostupanje takođe nosi svoju cijenu. Naime, u odsustvu reformi, Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi 373 miliona evra iz sredstava dodijeljenih u okviru Plana rasta, pored dodatnih 108 miliona evra koje je izgubila prošle godine.

„Reforme predviđene Reformskom agendom predstavljaju obrazac za ekonomsku transformaciju ove zemlje – transformaciju koja će joj pomoći da iskoristi svoj značajan ekonomski potencijal. Ova zemlja ima kvalifikovano stanovništvo, bogatu industrijsku tradiciju i geografski je smještena u srcu Evrope, u blizini jedinstvenog tržišta Evropske unije“, izjavio je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, dodavši da se ove prednosti ne koriste u dovoljnoj mjeri.

„Obrazovni sistem zahtijeva hitnu reformu. Veliki dio industrije u Bosni i Hercegovini oslanja se na zastarjele tehnologije i potrebno ga je modernizovati, uključujući i iskorištavanje mogućnosti koje nudi tranzicija ka čistoj energiji. Iako je Bosna i Hercegovina geografski blizu jedinstvenog tržišta Evropske unije, i dalje postoje prepreke za pristup tom tržištu. Reforme iz Reformske agende pomažu u uklanjanju tih prepreka i približavaju ovu zemlju ostvarivanju koristi od članstva u Evropskoj uniji“, dodao je Soreka.

Učesnici Forma naglasili su da navedena sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za deklarativnu opredijeljenost evropskom putu, već podrška državama koje pokažu političku volju, kapacitete da provedu reforme. Zbog toga BiH mora imenovati nacionalnog koordinatora, uspostaviti sekretarijat, odbor za praćenje i kontaktne tačke za svaki reformski korak, kako bi se jasno znalo ko je odgovoran za provođenje, praćenje i izvještavanje.

Pored toga, naglašeno je, proces provođenja mora biti otvoreniji prema javnosti što znači da vlasti moraju da objave Reformsku agendu na službenim jezicima BiH zajedno sa listom infrastrukturnih projekata koji bi se finansirali iz Plana rasta, kako bi građani znali šta je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva.

„Plan rasta je test odgovornosti institucija, a ne samo finansijska prilika. Ako vlasti u BiH nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima. Odnos prema Planu rasta danas pokazuje stvarni odnos prema evropskom putu BiH“, izjavila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.

TI BiH upozorava da se pri uspostavljanju institucionalnog okvira moraju iskoristiti naučene lekcije iz decenije postojanja nefunkcionalnog mehanizma koordinacije. Kroz novi sistem je neophodno definisati jasne odgovornosti, rokove i mehanizme za prevazilaženje blokada, kako se provođenje Reformske agende ne bi pretvorilo u još jedan zarobljen proces.

U rad odbora za praćenje potrebno je uključiti  i druge relevantne aktere kroz transparentan proces i jasne kriterije, zasnovane na ekspertizi, iskustvu i dokazanim rezultatima. Samo tako proces praćenja i izvještavanja može biti kvalitetniji, otvoreniji i usmjeren na stvarne rezultate.

Nastavak kašnjenja i političkih blokada ne znači samo gubitak dostupnih sredstava. On direktno šteti kredibilitetu BiH pred Evropskom unijom i državama članicama, te smanjuje šanse da zemlja u skorijem periodu napravi ozbiljan iskorak ka otvaranju pregovora. Zato TI BiH poziva vlasti da proces provođenja Reformske agende otvore prema civilnom društvu i da CONFRA BiH koriste kao prostor za redovan dijalog, praćenje napretka i razmatranje prepreka u ispunjavanju preuzetih obaveza.

(ti-bih.org)

The post Bez reformi BiH ostaje bez milijardu maraka iz Plana rasta do kraja godine. Marta Kos: Nema produženja ovog roka first appeared on Gerila.info.

U zagrebačkom Hotelu Dubrovnik, na drugom danu konferencije TradFest, predstavljena je karta Bosne i Hercegovine podijeljene na Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt. Iako organizatori i dio učesnika tvrde da se radi o modelu koji bi trebao osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, reakcije iz Bosne i Hercegovine pokazuju da je karta doživljena prije svega kao opasna poruka iz susjedne države i pokušaj normalizacije ideje teritorijalne reorganizacije BiH.

Prema zvaničnom programu TradFesta, tema drugog dana konferencije bila je “Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”. Među najavljenim izlaganjima bila su i ona o “hrvatskom trećem entitetu u Bosni i Hercegovini” kao navodnom “garantu stabilnosti”, kao i prezentacija memoranduma o hrvatskom entitetu. Govornici su bili, između ostalih, kardinal u miru Vinko Puljić, Džejms Karafano iz Heritage Foundationa, Rejmond Ibrahim, Ivan Pepić, Nino Raspudić i Zoran Krešić.

Najviše pažnje izazvalo je izlaganje Ivana Pepića sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, koji je predstavio mapu nove teritorijalne organizacije BiH. Na njoj je crvenom bojom označena “Croat Republic”, koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu, područje oko Mostara, te izdvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini. Pepić je tvrdio da bi model sa tri federalne jedinice mogao osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, navodeći primjer Belgije.

Postavlja se pitanje da li se problem političke zastupljenosti Hrvata u BiH može rješavati novim etničkim teritorijama ili bi takav model samo proizveo nove manjine, nove granice i nove političke krize. Jer karta predstavljena u Zagrebu ne govori samo o izbornom sistemu, članu Predsjedništva BiH ili Domu naroda, nego o prekrajanju unutrašnje strukture države, i to izvan njenih institucija.

Skup su organizovali ultrakonzervativna fondacija Vigilare i Ordo Iuris Hrvatska, uz podršku američkog konzervativnog think tanka Heritage Foundation. TradFest se na svojoj stranici predstavlja kao festival tradicije i konzervativnih ideja, suprotstavljen “naprednim” i “militantno-sekularističkim” politikama. Mediji su uoči skupa upozoravali da ovaj panel može biti destabilizirajući za ionako osjetljive odnose u regionu, posebno zbog povezivanja ideje trećeg entiteta sa međunarodnim desničarskim mrežama.

U samoj Hrvatskoj prva oštrija reakcija došla je od Armina Hodžića, predstavnika bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. On je TradFest opisao kao skup s margine političkog spektra i upozorio da se na mala vrata uvodi narativ Milorada Dodika o BiH kao nefunkcionalnoj državi. Hodžić je postavio i poređenje kako bi izgledalo kada bi se u Njemačkoj organizovala konferencija o “neuspjeloj Francuskoj” i njenoj teritorijalnoj reorganizaciji.

Na samoj konferenciji organizatori i dio učesnika odbacivali su tvrdnje da se radi o razbijanju BiH. Vice Batarelo, jedan od organizatora, tvrdio je da bi treći entitet bio dobro rješenje ne samo za Hrvate nego i za cijelu BiH, dok je narodni poslanik Nino Raspudić poručio da to nije razgovor o razbijanju države, nego o njenom opstanku uz ravnopravnost naroda. Ipak, činjenica da su u publici bili i hrvatski političari, među njima Nikola Grmoja, kao i Domagoj Knežević, posebni savjetnik ministra inostranih poslova Gordana Grlića Radmana, dala je skupu dodatnu političku težinu.

Kardinal Vinko Puljić, koji je ranije bio protiv ideje preuređenja BiH, sada je govorio o potrebi traženja “puta mogućeg”, zbog nefunkcionalnosti sistema i neravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.

Iz Bosne i Hercegovine uslijedile su oštre reakcije. Poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović upozorio je da se pod plaštom reformi i reorganizacije pokušava reafirmisati narativ o podjeli Federacije, pa i same Bosne i Hercegovine. On je ocijenio da takvi narativi ne dolaze iz vakuuma, nego podsjećaju na politike iz devedesetih godina, te da se problem političke reprezentacije koristi kao ulaz u teritorijalnu fragmentaciju države.

Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović je rekao da ono što se dogodilo u Zagrebu nije nikakav panel, nego politička sramota bez presedana, naglašavajući da svako ko danas zagovara treći entitet direktno udara na Dejtonski mirovni sporazum i stabilnost regiona.

Zijad Bećirović iz IFIMES-a ocijenio je da svako ponovno otvaranje pitanja unutrašnje teritorijalne reorganizacije BiH, uključujući ideju trećeg entiteta, predstavlja ozbiljno narušavanje krhkog mira i potencijalno destabilizirajući faktor za region. Prema njegovom mišljenju, stabilnost Zapadnog Balkana ne može se graditi na konceptima etničke teritorijalizacije, nego na jačanju institucija, vladavini prava i poštovanju suvereniteta postojećih država.

Institut za istraživanje genocida Kanada otišao je korak dalje, ocjenjujući da predstavljanje ovakve karte direktno aludira na secesiju i podjelu BiH. IGK je podsjetio na presude u predmetu “Prlić i drugi” i upozorio da se ciljevi koji su nekada imali ratni karakter sada pokušavaju ostvariti političkim sredstvima.

Hrvatski istoričar Dragan Markovina smatra da je sve ovo stara ideja o podjeli BiH nad kojom se svi sada zgražaju, a u stvari predstavlja službenu politiku Hrvatske. Ističe da je Dejtonski Ustav proizveo more nepravdi u Bosni i Hercegovini, ali nemogućnost stvaranja trećeg entiteta nije jedna od tih nepravdi.

S druge strane, u Republici Srpskoj dio reakcija bio je obilježen kalkulacijama. Nema protivljenja dogovoru Hrvata i Bošnjaka, ali bez diranja Republike Srpske. Ovaj stav se može sažeti formulacijom da bi treći entitet bio moguć samo ako ne otvara pitanja koja su “zatvorena Dejtonom”.

Novinar i analitičar Zoran Krešić, inače predsjednik Upravnog odbora Federalne Televizije, rekao je da je ova tema stara koliko i Vašingtonski i Dejtonski sporazum, te da su Hrvati u BiH, kako tvrdi, “ostali kratkih rukava”.

Upravo tu se vidi politička suština priče. Za dio hrvatskih političkih krugova, treći entitet se predstavlja kao odgovor na pitanje hrvatske reprezentacije. Za dio srpske politike, on je prihvatljiv dok potvrđuje trajnost Republike Srpske i dodatno slabi Bosnu i Hercegovinu. Za probosanske aktere, riječ je o novom obliku stare ideje etničke podjele zemlje.

Na pravnu dimenziju upozorio je profesor ustavnog prava Milan Blagojević. On je naveo da je predstavljeni model suprotan važećem Ustavu BiH i Ustavu Federacije BiH, te da bi njegovo provođenje bilo moguće samo kroz brojne ustavne promjene i praktično ukidanje sadašnje Federacije BiH. Prema njegovoj ocjeni, svaki drugi pokušaj bio bi nasilje nad pravom i državom.

Narodni poslanik Nebojša Vukanović reagovao je iz drugog ugla. On je kritikovao ono što vidi kao izostanak snažne reakcije iz Sarajeva i javnog servisa, tvrdeći da bi, da je sličan skup održan u Beogradu, politička i medijska reakcija bila daleko burnija. Njegov komentar otvara i pitanje selektivnog pristupa u BiH. Postavlja se pitanje da li se na prijetnje teritorijalnom integritetu reaguje principijelno ili zavisno od toga iz kojeg centra dolaze.

Zagrebačka karta BiH nije samo sporna slika sa jednog skupa. Ona pokazuje mnogo širi politički problem. Ponovo se koristi priča da je BiH “nefunkcionalna” kako bi se otvorila rasprava o njenoj novoj unutrašnjoj podjeli. Stvarni problem političkog položaja Hrvata u BiH tako se pretvara u prijedlog za novo teritorijalno uređenje zemlje. Istovremeno, BiH se ponovo tretira kao prostor o kojem drugi mogu odlučivati, a ne kao međunarodno priznata država.

Ravnopravnost naroda u BiH je važno pitanje. Važan je i izborni sistem, kao i rad institucija. Ali pitanje je da li nova karta sa etničkim granicama može riješiti te probleme. Umjesto da se rješenje traži kroz dogovor u institucijama BiH, takva karta vraća stare ideje iz devedesetih. Samo su sada predstavljene u novom obliku.

The post Karta iz Zagreba: Ravnopravnost naroda ili legalizacija novih podjela? first appeared on Gerila.info.

Broj ljudi kod kojih je pronađeno olovo u krvi na području opštine Vareš sada se popeo na više od tri stotine. Testiranje djece traže i roditelji 250 djece koji pohađaju osnovnu školu u ovom gradiću. Za sada nema reakcija nadležnih institucija, prije svega Federalnog i kantonalnog ministarstva zdravlja. Inače priča sa rudarenjem u ovoj opštini seže duboko u političko interesne veze u Federaciji BiH.

 

Gerila info je u februaru pisala da su rezultati testiranja na prisustvo olova u krvi kod više od 100 stanovnika Vareša pokazali da se zdravstvena kriza izazvana teškim metalima širi izvan naselja uz jalovište rudnika kompanije DPM Metali. Prema navodima građana i saopštenju Udruženja građana Fojničani–Maglaj, olovo je tada utvrđeno ne samo kod stanovnika Pržića i Daštanskog, već i kod građana koji žive u samom centru Vareša.

Posebno zabrinjava podatak da je olovo, prilikom testiranja, pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina, dok najnovija testiranja ukazuju da su kod nekih osoba zabilježene izrazito visoke koncentracije iznad referentnih vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju.

Olovo je teško metal koji može da uzrokuje trajna oštećenja zdravlja, posebno kod djece, trudnica i starijih osoba.

Još u decembru prošle godine testirane su 44 osobe različitih starosnih grupa i kod svih je zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod njih 17 iznad granične vrijednosti. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a rezultati su – kako navode Fojničani–Maglaj – samo potvrdili alarmantne pokazatelje.

Još u decembru prošle godine upućene su urgencije svim relevantnim institucijama – ministarstvima zdravlja FBiH i ZDK-a, Zavodu za javno zdravstvo FBiH, Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kao i ministarstvima zaduženim za rad i socijalnu politiku.

Vareš je gradić u srcu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na oko pedeset kilomatara od Sarajeva i Zenice a Doboj i Tuzla udaljeni su stotinjak kilometara. Vareš je oduvijek poznat kao rudarsko mjesto ali sada je pred novim, znatno rizičnijim rudarskim projektom. Ekolozi, stručnjaci i dio mještana upozoravaju da bi otvaranje rudnika hroma koje je u planu moglo postati presedan. Ne samo ekološki, već i pravni i politički, s dugoročnim posljedicama po regiju.

U toku su geološka istraživanja. Istraživanja vrši “sarajevska” firma “Vareški minerali” koja se do prije nekoliko mjeseci zvala “Seven plus”. Iza projekta je Miloš Bošnjaković poznat, između ostalog, kao neko ko je geološka istraživanja doveo na Ozren i Jezero. Stoji i iza kontroverznog rudnika u Rupicama u Varešu, koji je nedavno prodat kanadskoj kompaniji Dundee Precious Metal od strane Adriatic Metalsa za nevjerovatnih 1,25 milijarde američkih dolara. Dok Vareš od te prodaje nije uprihodio nijednu marku, planovi za novi rudnik hroma izazivaju strah i zabrinutost građana.

Inače, kada su u pitanju geološki istražni radove na lokalitetu Duboštica-Tribija u novembru i decembru ove godine kao izvođač radova za potrebe ove kompanije pojavljuje se firma GeoAVAS d.o.o. Sarajevo.

Ono što je sporno jeste to što se vlasnik GeoAVAS-a Semir Ahmetspahić i zamjenik direktora te fime Admir Bajrić pojavljuju i na zvaničnoj listi eksperata Vlade ZDK, koja treba da kroz rad u određenim komisijama određuje količinu mineralne sirovine koja je eksploatisana, prodata ili utrošena u korist koncesionara, a na osnovu koncesionih ugovora za kopanje rude u ovom kantonu.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post U Varešu alarmantno stanje već dugo! Pitanje je šta dalje! first appeared on Gerila.info.

Testiranja traže roditelji učenika Onovne škole Vreš. Zahtjev su poslali sredinom marta. Federalni ministar zdravlja Nedeljko Rimac je testiranje učenika najavio još prije dva mjeseca ali to se za sada nije desilo.

„Mislim da je krajnje vrijeme da institucije pokažu volju i uključe se u rješavanje ovog problema. Prvi korak treba biti masovno testiranje kako bismo razumjeli stepen izloženosti naših građana“, izjavio je Ilhan Klančević, organizator testiranja.

Većinu dosadašnjih testiranja finansirala je kompanija DPM Metali a i te analize su pokazale izrazito zabrinjavajuće podatke.

Gerila je u februaru pisala da su rezultati testiranja na prisustvo olova u krvi kod više od 100 stanovnika Vareša pokazali da se zdravstvena kriza izazvana teškim metalima širi izvan naselja uz jalovište rudnika kompanije DPM Metali. Prema navodima građana i saopštenju Udruženja građana Fojničani–Maglaj, olovo je tada utvrđeno ne samo kod stanovnika Pržića i Daštanskog, već i kod građana koji žive u samom centru Vareša.

Posebno zabrinjava podatak da je olovo, prilikom testiranja, pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina, dok najnovija testiranja ukazuju da su kod nekih osoba zabilježene izrazito visoke koncentracije iznad referentnih vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju.

Olovo je teško metal koji može da uzrokuje trajna oštećenja zdravlja, posebno kod djece, trudnica i starijih osoba.

Još u decembru prošle godine testirane su 44 osobe različitih starosnih grupa i kod svih je zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod njih 17 iznad granične vrijednosti. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a rezultati su – kako navode Fojničani–Maglaj – samo potvrdili alarmantne pokazatelje.

Još u decembru prošle godine upućene su urgencije svim relevantnim institucijama – ministarstvima zdravlja FBiH i ZDK-a, Zavodu za javno zdravstvo FBiH, Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kao i ministarstvima zaduženim za rad i socijalnu politiku.

Predsjednik Mjesne zajednice Pržići Mario Mirčić podsjeća da su mještani na potrebu zdravstvene kontrole upozoravali godinama. Pristanak na eksploataciju i preradu rude olova, cinka i barita dat je 2020. godine, ali uz jasno definisane uslove, među kojima je bilo i obavezno uzorkovanje krvi stanovništva i konstatovanje “nultog” stanja.

„To nikada nije urađeno. Ni tada, ni kasnije, kada je proizvodnja počela. Da jeste, danas bismo znali kada je i kako došlo do ovakvog stanja“, rekao je Mirčić, za Gerila info, u februaru ove godine.

Podsjećamo, Gerila.info je nedavno objavila istraživački tekst „Bosna, Albanija i hrom: Koliko ‘zeleno’ je rudarstvo kada se dešava na Balkanu“, u kojem je detaljno obrađen slučaj planiranog rudarenja hroma u Varešu, uz poređenje s praksama u Albaniji. Tekst je ukazao na ozbiljne okolišne i zdravstvene rizike, izostanak transparentnosti i marginalizaciju lokalnih zajednica u procesima donošenja odluka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Roditelji 250 djece u Varešu zahtjevaju testiranje djece na teške metale first appeared on Gerila.info.

SLAPP (Strategic Lawsuit Against Public Participation) se na srpskom prevodi kao “zlonamjeran sudski postupak zbog javnog djelovanja”. Zakon o zaštiti od klevete i u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj mnogi zloupotrebljavaju kako bi vršili pritisak na novinare, medije, aktiviste i na taj način ih spriječili da govore o određenim temama.

Amandmani na Zakon o zaštiti od klevete u Federaciji BiH podrazumijevaće, ukoliko budu usvojeni u Parlamentu Federacije, da će sudovi moći da prepoznaju da je tužba neosnovan pritisak, odnosno da onaj ko tuži pokreće neosnovan, zlonamjeran sudski postupak zbog javnog djelovanja, i da takvu tužbu u startu odbiju.

“Imamo slučajeve da osoba A tuži osobu B deset puta, a cilj toga je iscrpljivanje osobe B. Takođe imamo i slučajeve da se zbog istog članka medij ili autor suočavaju s više tužbi različitih aktera, ali u vezi iste stvari”, naveo je advokat Aleksandar Jokić, član Radno konsultativne grupe koja je radila na izmjenama zakona, neke primjere SLAPP tužbi.

Osmišljeni prijedlog izmjena zakona bi sve to onemogućio.

“Često se događa da su novinari tuženi iako ništa od onoga što je objavljeno u članku nije netačno. Ishod tog suđenja je izvjestan, ali ako se proces vodi u Sarajevu ili Banjaluci, to može trajati 3-4 godine. Tužitelji navode da su se osjećali uvrijeđeno i doživjeli duševnu bol, ali to ne može biti osnov za tužbu”, rekao je Jokić.

Amandmani koji sada treba da, nakon što svoje mišljenje da resorno ministarstvo pravde u Vladi Federacije, uđu u parlamentarnu proceduru, tiču se definisanja i utvrđivanja SLAPP-a i hitnog mehanizma ranog odbijanja tužbe. Prvi korak bi bio da tuženi podnosi zahtjev da se postupak proglasi SLAPP-om, a drugi korak je da se prekida postupak. Kako bi se to ostvarilo u izmjenama zakona se predviđa hitno ročište, koje se treba održati u roku od 30 dana, uz napomenu da se na tom ročištu raspravlja isključivo o zloupotrebi prava i indikatorima SLAPP-a, a ne o meritumu navodne klevete. U četvrtom koraku bi sud u roku od 30 dana od hitnog ročišta donio odluku je li riječ o SLAPP tužbi. Projekat se, inače, provodi u organizaciji udruženja SKIN i portala Valter.

Gerila info

The post U FBiH spremni Anti-slapp amandmani na Zakon o zaštiti od klevete! first appeared on Gerila.info.

U kratkom dokumentarnom filmu u produkciji Gerile Dijana govori o izazovima života bez sistemske podrške, ali i o ličnoj borbi koju je prošla. Dijana je preboljela leukemiju, nakon čega se vratila poslu i nastavila brinuti o porodici.

U tome joj značajnu podršku pružaju roditelji, koji pomažu oko djece i svakodnevnih obaveza. Ipak, problemi poput neplaćanja alimentacije, organizacije prevoza i finansijske stabilnosti ostaju dio njene realnosti.

Film prati njenu svakodnevicu i donosi uvid u život samohrane majke u Bosni i Hercegovini, bez dodatnih komentara i naracije. Priča je ispričana kroz njene riječi i iskustvo.

GERILA

The post Kako izgleda život samohrane majke u BiH: Priča Dijane Popović (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Prvi je osudu nasilja nad građanima u Srbiji objavio Draško Stanivuković. On je rano jutros objavio video u kojem poziva vlast u Beogradu da razmisli o svojim potezima “jer Srbiju vuku na dno”. Stanivuković je rekao da neće više sarađivati sa predstavnicima SNS-a niti će slušati bilo kakve savjete srpske vlasti dok se ne prekine nasilje nad građanima te zemlje.

“Više se neću sastajati ni sa Vučevićem niti ću pristajati da gostujem na beogradskim režimskim medijima. Ovo što radi vlast Aleksandra Vučića prelazi sve mjere. Do sada sam ćutao jer sam smatrao da mi to politički odgovara i da će mi iznošenje slobodnog stava nanijeti političku štetu ali više ne mogu jer me boli kada vidim šta se radi sa srpskom mladosti“, kazao je gradonačelnik Banjaluke.

Njega je podržao i Igor Radojičić.

“Ja sam poznat da sam neko ko nekad kritikuje a onda podrži istog tog koga sam kritikovao ali to je politika. Politika i čast često ne idu jedno uz drugo i nadam se da smo svi toga svjesni. Jednostavno je tako. Ali ovo što se dešava u Srbji jednostavno se ne može ignorisati“, rekao je Radojičić.

Na FB se objavom oglasila i Jelena Trivić, lider Narodnog Fronta.

“Nesuglasice moramo ostaviti po strani. Vlast Aleksandra Vučića je pretjerala i to već sada svi vide. Ja sam dugo ulagala velike napore da se ne oglašavam ali kada vidim šta se dešava jednostavno više ne mogu. Ako i budem snosila političke posljedice nema veze. Neke stvari su bitnije i od politike“, kazala je Jelena Trivić koja je dodala da je naročito boli kada vdi šta policija radi na BG Univerzitetu.

Lider SP Goran Selak rekao je kasno sinoć da je lično pisao svom prijatelju Aleksandru Vulinu kojeg je zamolio da vlast u toj zemlji odmah prekine sa nasiljem i da posluša zahtjeve građana. Rekao je da je iz protesta spreman i da se odrekne svoje doktorske diplome ali i ministarskog mjesta.

“Srbija je naša matica. Iako nam ne može biti matica jer mi nismo dijaspora ali ja tako volim da kažem uvijek“, rekao je Selak.

Oglasio se i Nenad Stevandić predsjednik NSRS. Kaže da je poslao oštro pismo Ani Brnabić.

“Morao sam. Ko garantuje da sutra neću biti na strani studenata a protiv Vučića. Ili čak kod Vukana u stranci. Pa znate šta sam govorio o Dodiku i Škrbiću a šta govorim sada. Sve je to politika. Skup život se mora zaraditi. Ljudi to razumiju zato političari i imaju toliko uspjeha kod nas. Riječ je svakako jeftina“, rekao je Stevandić.

Reagovao je i rektor banjalučkog Univerziteta Radoslav Gajanin. On je kazao da on koji ulazi u treći rektorski mandat ne može da ćuti jer su univerziteti sinonim za slobodu govora. Pružio je punu podršku kolegi sa BG Univerziteta Đokiću.

“Mi svoje studente na UNIBL učimo da budu kritički nastrojeni prema svemu, da propituju sve i da ne vjeruju slijepo ni jednoj vlasti. Po tome je banjalučki univerzitet prepoznatljiv. Naši profesori svakodnevno upozoravaju na lošu situaciju u društvu u Republici Srpskoj. Rade ono što intelektualci treba da rade ne plašeći se za svoje poslove i fotelje. Tome učimo i naše studente“, kazao je Gajanin.

Milorad Dodik nije komentarisao najnovija dešavanja u Srbiji. On je prije nekoliko dana rekao kako ga ne raduje način na koji su protekli lokalni izbori u Srbiji i da to ne liči na demokratiju.

“Ja sam o Vučiću rekao šta sam imao još prije petnaestak godina. Nema potrebe da se ponavljam. Srbija mora da bude jaka a ne može biti jaka ukoliko narod nema povjerenje u vlast i policiju. Ne veseli me kada vidim policajce u fantomkama i kriminalce kako tuku ljude“, rekao je bivši predsjendik Republike Srpske.

Pohvalio je i uspjeh reprezentacije BiH u fudbalu.

“Pravi primjer zajedništva je sinoćnja utakmica u Zenici. Čestitam veliki uspjeh reprezentaciji ali i svom sestriću koji je pokazao kako se radi. Čestitam i svim ljudima iz RS koji su bili dio tima i stručnog štaba BiH. Nisam išao na utakmicu jer sam se plašio da ću morati da se sretnem sa Đokovićem. Planiram da idem na Svjetsko ukoliko ga bude. Tramp će mi sve na vrijeme javiti kada mu javi Natanjahu”, kazao je Dodik.

Pobjeda BiH, inače, proslavljena je širom BiH. Iz Saveza su najavili da će neka od sljedećih utakmica biti odigrna u Banjaluci kako bi banjalučka publika imala priliku da BiH podrži uz zastave Republike Srpske na tribinama.

“Nepravedno je da se BiH bodri samo uz zastave RBiH i ratne zastave Armije BiH. Ipak je RS sastavni dio zemlje a VRS je bila legalna zvanična vojska jednog naroda koji oduvijek živi u ovoj zemlji“, saopštili su rano jutros iz FSBiH.

V.S.K. Prvi april, Gerila info

The post Opozicioni lideri u Srpskoj podržali studente u Srbiji i osudili nasilje Vučićeve policije! Dodik čestitao BiH plasman na SP! first appeared on Gerila.info.

U središtu svega nalazi se kompanija AAFS Infrastructure and Energy, firma bez široko poznatih referenci u regiji, ali s izravnim putem do jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.

Od Washingtona, preko X-a na Moskvu, pa u FBiH: Wilkins, teorije i politički krugovi

Cijela priča dobiva neobičan javni okvir kroz istupe američke političke komentatorice i country pjevačice Alexis Wilkins, koja je na društvenim mrežama iznijela tvrdnje o međunarodnim utjecajima, mreži stvorenoj za rušenje Donalda Trumpa i MAGA pokreta koje uključuju i ime putinovog ideologa Alexandera Dugina, kao i dodikovog lobista, generala Michaela Flynna.

Wilkins je uz to javnosti poznata i kao djevojka Kasha Patela, direktora FBI-a, s kojim je u vezi od 2023. godine. Njihov odnos privukao je značajnu pažnju američkih medija, osobito nakon što je Patel preuzeo čelnu poziciju u FBI-ju, a Wilkins se počela pojavljivati u javnosti uz njega, uključujući i ceremoniju njegova imenovanja.

Zbog njihove veze Wilkins je bila predmet javnih polemika i sigurnosnih procjena, pa joj je u jednom trenutku dodijeljena i zaštita FBI-a, što je dodatno otvorilo pitanja o preplitanju privatnog i institucionalnog u vrhu američkog sigurnosnog aparata.

Njezine objave dodatno su dobile na vidljivosti nakon što ih je podijelio Yair Netanyahu, sin izraelskog premijera Benjamina, dok ih je komentirala i poznata američka komentatorica s desnog spektra Candace Owens, koja je cijeli narativ nazvala “objektivno smiješnim” i pozvala javnost da ga “pažljivo pročita kao primjer apsurda”.

Owens je pritom sarkastično sažela Wilkinsinu teoriju, navodeći kako ona tvrdi da ruski ideolog Alexander Dugin vodi operaciju rušenja Donalda Trumpa preko generala Michaela Flynna, Joea Kenta i Katoličku crkvu.

Zaključujući svoju objavu, Owens je poručila kako je riječ o “potpuno neozbiljnoj i sramotnoj priči na svjetskoj razini”.

Iako same tvrdnje ostaju u sferi političkog spektakla, imena koja se pojavljuju u toj komunikaciji vode prema stvarnim akterima – prije svega prema braći Flynn, koja se u posljednje vrijeme pojavljuju kao bitni akteri u BiH.

Ko su braća Flynn i zašto su važni

U središtu američkog dijela priče nalazi se Michael Flynn, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa i nekadašnji direktor DIA-e.

Flynn je 2017. priznao krivnju za davanje lažnih izjava FBI-u u kontekstu istrage o kontaktima s ruskim dužnosnicima, no kasnije ga je pomilovao Donald Trump. No njegov angažman nije završio u sigurnosnom sektoru.

Prema dostupnim podacima iz američkog registra stranih agenata (FARA), Flynn je bio uključen u aktivnosti povezane s lobiranjem za interese Republike Srpske, uključujući pitanja ukidanja sankcija Miloradu Dodiku.

Nedavno je boravio u Banjoj Luci na poziv vlasti RS-a. Danas, zajedno s bivšim guvernerom Rodom Blagojevichem, koji je također pomilovan nakon presude za korupciju, ima status jednog od ključnih lobista Republike Srpske u Washingtonu.

Tijekom boravka u Banjoj Luci Flynn je iznosio niz kontroverznih geopolitičkih stavova o Iranu, Europi i islamu, kritizirajući Europsku uniju, Daytonski sporazum i međunarodne institucije te zagovarajući redefiniranje globalnog poretka pod vodstvom velikih sila.

Njegov brat, Joseph Flynn, djeluje u poslovnom sektoru i povezuje se s infrastrukturnim i energetskim projektima. Upravo kroz njega otvara se poslovni krak priče koji vodi prema drugom entitetu u Bosni i Hercegovini, konkretno Federaciji BiH.

Posebno zanimljiv sloj cijele priče otvara činjenica da se braća Flynn pojavljuju na suprotnim stranama istog geopolitičkog pitanja u maloj i kompleksnoj balkanskoj državi.

Dok se Michael Flynn dovodi u vezu s lobiranjem za interese Republike Srpske, koja tradicionalno ima bliske odnose s Rusijom, njegov brat Joseph sudjeluje u poslovnom projektu Južne interkonekcije, čiji je cilj upravo smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.

Dodatnu dimenziju daje činjenica da je Alexis Wilkins u svojim javnim istupima Michaela Flynna povezivala s ruskim utjecajem, čime se otvara paradoks u kojem se unutar iste obitelji isprepliću suprotni geopolitički i energetski interesi.

AAFS: Firma bez javnog traga, ali s velikim ambicijama

Svježe osnovana kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC pojavljuje se kao zainteresirani investitor za ključne infrastrukturne projekte u Federaciji BiH. O njoj je portal Hercegovina.info pisao i ranije.

Prema informacijama koje je Hercegovina.info pokušala provjeriti s Vladom FBiH, ova kompanija poslala je pismo namjere koje, osim Južne interkonekcije, potencijalno obuhvaća i druge projekte, uključujući infrastrukturu zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.

Dodatnu dimenziju daje činjenica da se AAFS u Bosni i Hercegovini pojavljuje kroz lokalnu firmu registriranu dosta ranije u Sarajevu, čime dobiva operativnu prisutnost na domaćem tržištu.

U Bosni i Hercegovini AAFS djeluje kroz sarajevsku firmu AAFS d.o.o., čiji je zastupnik i direktor Amer Bekan, bivši političar i osnivač opskurne Prve stranke, koji se posljednjih godina profilirao u području investicija i povezivanja stranog kapitala s domaćim projektima.

Jedan od predstavnika te kompanije uz Jospeha Flynna je Jesse Binnall, američki odvjetnik poznat po bliskosti s političkim krugovima Donalda Trumpa.

Binnall je sudjelovao u nizu pravnih postupaka kojima su osporavani rezultati američkih izbora 2020. u pojedinim saveznim državama, zastupajući stavove o nepravilnostima u izbornom procesu. Iako ti pokušaji nisu rezultirali promjenom ishoda izbora, njegovo ime ostalo je vezano uz širi politički i pravni krug oko Trumpove administracije.

Uz to, Binnall se povezuje s političko-savjetničkim i lobističkim aktivnostima, a njegovo pojavljivanje u kontekstu AAFS-a dodatno ukazuje na to da projekt Južne interkonekcije ima i izraženu političku dimenziju, a ne isključivo investicijsku.

Američka ambasada u BiH javno je podržala izmjene zakona kojima se otvara prostor za ulazak kompanije AAFS u projekt Južne interkonekcije, ocijenivši ih “velikim korakom ka diverzifikaciji energije i jačanju odnosa sa SAD-om”.

Zakon koji bira investitora

Ključni moment cijele priče nalazi se u prijedlogu izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji.

U dokumentu Vlade Federacije BiH jasno se navodi:

“Za nositelja investicije projekta izgradnje gasovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska’ određuje se kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu.”

Time se praktično unaprijed određuje investitor, izostavlja javni natječaj te eliminira konkurencija.

AAFS bi, prema istom dokumentu, imao ulogu u izgradnji ključnih dionica plinovoda kroz Federaciju BiH, uključujući pravce prema Mostaru, Travniku i Tuzli, kao i niz regionalnih odvojaka.

Glavna trasa predviđena je na pravcu od granice s Republikom Hrvatskom preko Posušja i Tomislavgrada prema središnjoj Bosni, s nastavkom prema Travniku, čime bi se osigurala povezanost s postojećim i planiranim energetskim čvorištima. Paralelno s tim, planiran je i krak koji ide prema zapadnoj Hercegovini i Mostaru, čime bi se plinska infrastruktura po prvi put ozbiljnije spustila i u Hercegovinu.

Uz glavne pravce, projekt uključuje i niz regionalnih odvojaka prema gradovima poput Livna, Uskoplja, Jajca, Čapljine i Tuzle, čime bi se stvorila šira distribucijska mreža s ciljem povećanja potrošnje plina i širenja tržišta.

Takva konfiguracija mreže pokazuje da projekt nije zamišljen samo kao tranzitni plinovod, već kao temelj za razvoj unutarnjeg plinskog sustava Federacije BiH, s potencijalnim dugoročnim utjecajem na industriju, energetiku i lokalne zajednice.

Dok zakon precizno definira investitora i trasu plinovoda, izostaje odgovor na ključno pitanje – tko će i kako trošiti plin koji bi trebao opravdati investiciju vrijednu stotine milijuna eura.

Energetika i(li) geopolitika

Južna interkonekcija zamišljena je kao strateški energetski projekt kojim bi Bosna i Hercegovina dobila alternativni pravac opskrbe prirodnim plinom, neovisan o postojećem sustavu koji u velikoj mjeri ovisi o ruskom plinu i ulaznoj točki preko Srbije.

Projekt predviđa povezivanje plinskog sustava Federacije BiH s plinskom mrežom Republike Hrvatske, čime bi se omogućio pristup europskom tržištu plina, uključujući i ukapljeni prirodni plin (LNG) koji u Europu dolazi putem LNG terminala na otoku Krku.

Time bi Bosna i Hercegovina dobila mogućnost diverzifikacije izvora opskrbe, što je jedan od ključnih energetskih prioriteta Europske unije, posebno nakon poremećaja na tržištu plina izazvanih ratom u Ukrajini i smanjenjem isporuka iz Rusije.

Osim sigurnosnog aspekta, projekt ima i ekonomsku dimenziju jer bi omogućio stabilniju i konkurentniju opskrbu plinom za industriju i kućanstva, kao i potencijalno širenje plinske mreže na područja koja trenutno nisu obuhvaćena postojećom infrastrukturom.

U širem geopolitičkom kontekstu, Južna interkonekcija predstavlja dio nastojanja zapadnih partnera da se energetski sustavi zemalja zapadnog Balkana integriraju u europsko tržište i smanji utjecaj ruskih energetskih tokova u regiji.

No pitanje koje se nameće jest tko zapravo kontrolira taj projekt i pod kojim uvjetima.

U trenutku kada se u priči pojavljuju bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, lobiranje povezano s Republikom Srpskom, privatna kompanija bez jasnih referenci, te dosad neviđen zakon koji direktno imenuje investitora, energetski projekt prestaje biti samo infrastrukturno pitanje i postaje tema političkog i sigurnosnog značaja.

Hercegovina.info uputila je službeni upit Vladi Federacije BiH, tražeći pojašnjenja o pismu namjere AAFS-a, vlasničkoj strukturi kompanije, provjeri povezanih osoba, planovima dodjele koncesije i eventualnim sastancima s predstavnicima vlasti, a odgovori još nisu dostavljeni.

U trenutku kada zakon već definira investitora, a javnost nema uvid u kriterije po kojima je odabran, ostaje otvoreno pitanje radi li se o strateškom energetskom projektu ili o unaprijed složenoj konstrukciji u kojoj se politika, kapital i međunarodni utjecaj preklapaju daleko od očiju javnosti.

Ključno pitanje koje zasad ostaje bez odgovora jest postoji li uopće javno dostupna studija ekonomske opravdanosti projekta u njegovom aktualnom obliku, koji uz plinovod uključuje i izgradnju plinskih elektrana bez kojih sam projekt teško može biti financijski održiv.

hercegovina info

The post Priča o Južnoj interkonekciji koja spaja Washington, Moskvu, brata Dodikovog lobista, Vladu FBiH i djevojku šefa FBI-ja first appeared on Gerila.info.