Za sada nije poznato zbog čega su računi tačno blokirani, ko je pokrenuo postupak i koliki je iznos zbog kojeg je javni servis Republike Srpske došao u ovu situaciju.

Istovremeno se oglasio i Nezavisni sindikat radnika RTRS-a. Iz sindikata tvrde da više od 80 odsto zaposlenih u ovoj medijskoj kući radi za minimalac ili za platu koja je tek nešto veća od minimalne.

Radnici poručuju da ne traže privilegije, nego da njihov rad bude plaćen tako da od plate mogu normalno živjeti.

Ovi navodi posebno su zanimljivi ako se ima u vidu da je RTRS prošlu godinu završio sa prihodima od 36,6 miliona KM. Prema ranije objavljenim podacima, RTRS je imao 613 zaposlenih, dok je ostvarena dobit iznosila oko 47.000 KM.

Finansijsko stanje RTRS-a ne može se posmatrati odvojeno od sudskih sporova koji godinama traju između RTRS-a i BHRT-a.

Viši privredni sud u Banjaluci ranije je presudio da je BHRT dužan da RTRS-u isplati više od 17,7 miliona KM. Taj iznos odnosi se na korištenje fiksnih radio-veza, kamate, dio prihoda od marketinga i sudske troškove.

RTRS je tu presudu predstavio kao važnu pobjedu. Međutim, iz BHRT-a su nakon toga saopštili da je istom presudom potvrđeno i da RTRS duguje BHRT-u 7,8 miliona KM za RTV taksu, uz zakonske zatezne kamate od decembra 2017. godine.

U međuvremenu su objavljene i druge presude u korist BHRT-a. Jednom pravosnažnom presudom RTRS je obavezan da BHRT-u isplati 2,5 miliona KM za dug po osnovu RTV takse iz perioda od septembra do decembra 2023. godine. Drugom, prvostepenom presudom, RTRS treba da plati još 2,98 miliona KM za dug iz 2019. godine, takođe sa kamatama.

Prema Zakonu o javnom RTV sistemu BiH, novac od RTV takse i marketinga trebalo bi da se dijeli tako da BHRT-u pripada 50 odsto, a RTRS-u i RTV Federacije BiH po 25 odsto. U praksi, taj sistem je godinama predmet sporenja, tužbi i političkih sukoba.

Pored finansijskih problema, RTRS se godinama suočava i sa kritikama da nije javni servis svih građana, nego servis vlasti. Te kritike se najviše odnose na informativni program, način izvještavanja o opoziciji, građanskim protestima, nezavisnim medijima i ljudima koji javno kritikuju vlast u Republici Srpskoj.

Zanimljiva su poređenja sa javnim servisom u Mađarskoj koji je priznao da je godinama lagao javnost. U tom kontekstu postavlja se pitanje da li bi se RTRS ikada mogao izviniti građanima zbog neprofesionalnog izvještavanja.

Zato se priča o RTRS-u ne može svesti samo na blokirane račune i sporove sa BHRT-om. Javnost ima pravo da zna ko je odgovoran za dugove, ali i zašto javni servis koji građani plaćaju često više liči na stranački program nego na mjesto gdje se mogu čuti tačne i nepristrasne informacije.

The post RTRS-u blokirani računi, radnici upozoravaju na male plate first appeared on Gerila.info.

Kroz sedam rijeka – Plivu, Duboku, Neretvu, Kasindolsku rijeku, Neretvicu, Ugar i Kruščicu – film prati višegodišnje borbe lokalnih zajednica protiv izgradnje mini hidroelektrana i drugih zahvata koji mijenjaju prirodna korita rijeka i ugrožavaju životnu sredinu.

U centru priče nisu samo rijeke, već ljudi koji uz njih žive. Aktivisti, mještani, ekolozi, stručnjaci i novinari kroz vlastita svjedočenja govore o pritiscima, protestima, sudskim procesima i pokušajima da sačuvaju ono što mnogi u Bosni i Hercegovini još uvijek smatraju zajedničkim dobrom.

Film je sniman bez klasične naracije. Umjesto naratora, priču nose autentični glasovi ljudi sa terena – onih koji su godinama blokirali bagere, protestovali ispred institucija ili završavali na sudovima zbog borbe za rijeke.

Kroz njihove ispovijesti otvara se mnogo šira slika: sistem u kojem prirodni resursi često postaju predmet privatnih interesa, dok posljedice snose lokalne zajednice.

„Rijeke na ivici“ ne pokušava ponuditi jednostavne odgovore, već postavlja pitanje koliko daleko društvo može otići u ime profita i energetskih projekata prije nego što izgubi ono najvrijednije – pitku vodu i netaknutu prirodu.

Autori filma su Dejan Rakita i Vladimir Kovačević, a film je nastao u produkciji portala Gerila.info.

Dokumentarac će premijerno biti emitovan na BHRT u subotu, 9. maja 2026. godine u 16:15 časova, dok je reprizno emitovanje zakazano za 14. maj u 12:30.

Premijera na FTV planirana je za 21. maj u 20:20, uz reprizna emitovanja 22. maja u 15:10 i 25. maja oko ponoći.

Film je realizovan u okviru programa „Innovation. Media. Minds: EU Support to Public Service Journalism in the Western Balkans“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije u saradnji sa implementacionim partnerom DW Akademie.

Sadržaj filma isključiva je odgovornost redakcije Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Premijera dokumentarca „Rijeke na ivici“: Priča o rijekama BiH koje nestaju pod pritiskom mini hidroelektrana first appeared on Gerila.info.

Bosna i Hercegovina je u ovogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica ostvarila najlošiji rezultat do sada. U Indeksu za 2026. godinu BiH se nalazi na 90. mjestu od ukupno 180 zemalja, što je pad za četiri pozicije u odnosu na prošlu godinu, kada je bila na 86. mjestu. Ukupna ocjena BiH sada iznosi 54,29, dok je prošle godine iznosila 56,33.

Ovaj podatak nije samo statistički pad. Prema metodologiji RSF-a, zemlje sa ocjenom od 55 do 70 nalaze se u kategoriji “problematičnog” stanja slobode medija, dok zemlje sa ocjenom od 40 do 55 spadaju u kategoriju “teškog” stanja. To znači da je BiH, sa ocjenom 54,29, prešla prag koji pokazuje da se okruženje za rad novinara dodatno pogoršalo.

Indeks slobode medija ne mjeri samo formalno postojanje medija, nego širi ambijent u kojem novinari rade. Ocjena se zasniva na političkom, pravnom, ekonomskom, društvenom i bezbjednosnom okruženju, kao i na evidenciji zloupotreba i napada na novinare i medije. Drugim riječima, nije dovoljno da u zemlji postoji veliki broj portala, televizija ili radio stanica. Važno je da li novinari mogu slobodno istraživati, objavljivati informacije od javnog interesa i raditi bez političkih, ekonomskih, pravnih i bezbjednosnih pritisaka.

BiH je 2024. godine bila na 81. mjestu, 2023. na 64. mjestu, 2022. na 67. mjestu, dok je 2021. i 2020. zauzimala 58. poziciju. U 2019. godini bila je na 63. mjestu, 2018. na 62, a 2017. na 65. mjestu.

U regionalnom poređenju, BiH i Srbija stoje najlošije među državama nastalim raspadom Jugoslavije. Slovenija je na 36. mjestu, Crna Gora na 41, Sjeverna Makedonija na 45, Hrvatska na 53, Kosovo na 84, BiH na 90, a Srbija na 104. mjestu. Srbija je pala za osam mjesta, dok je BiH pala za četiri.

U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, RSF posebno ističe da se sloboda medija i kvalitet novinarstva razlikuju od dijela do dijela zemlje. Kao posebno problematičan prostor navodi se Republika Srpska, gdje se novinarstvo suočava sa ponovnom kriminalizacijom klevete i rastućim uticajem ruske propagande.

Pad BiH se ne može posmatrati samo kao opšti regionalni trend. U slučaju BiH, dio problema dolazi iz same unutrašnje strukture zemlje i različitog odnosa vlasti prema medijima. RSF navodi da je okruženje za medije bolje u Sarajevu i Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj, gdje su vlasti, prema njihovoj ocjeni, preuzele političku kontrolu nad entitetskim javnim emiterom RTRS, dok je državni javni servis BHRT doveden na ivicu finansijskog kolapsa.

Bosna i Hercegovina, prema RSF-u, ima veoma fragmentisanu medijsku scenu: oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 magazina i oko 600 portala. Međutim, RSF upozorava da veliki broj medija ne znači automatski i stvarni pluralizam informacija i mišljenja.

To je jedan od ključnih problema medijskog prostora u BiH. Formalno, građani imaju veliki izbor. Suštinski, veliki dio tog prostora je politički, etnički ili ekonomski uslovljen. Dio medija radi pod direktnim ili indirektnim uticajem vlasti, dio zavisi od lokalnih budžeta, dio od komercijalnih interesa, a dio od politički povezanih vlasničkih struktura. U takvom sistemu, broj medija može stvarati privid pluralizma, dok se istovremeno sužava prostor za nezavisno i istraživačko novinarstvo.

RSF navodi i da su portali ključne platforme za istraživačko novinarstvo u BiH. To je posebno važno u lokalnim zajednicama, gdje tradicionalni mediji često zavise od lokalnih vlasti, javnih preduzeća i oglašivača. Upravo zbog toga pritisci na nezavisne portale imaju šire posljedice. Oni ne pogađaju samo novinare, nego i građane koji bez takvih medija ostaju bez informacija o korupciji, zloupotrebama, javnim nabavkama, koncesijama, budžetskoj potrošnji i radu institucija.

Jedna od najvažnijih tačaka u ocjeni RSF-a odnosi se na pravni okvir. Iako je pravni okvir za medije u BiH uglavnom usklađen sa međunarodnim standardima, RSF upozorava da je modernizacija javnih medijskih politika zastala, dok je Republika Srpska ponovo kriminalizovala klevetu, što može podstaći dodatnu autocenzuru.

RSF za BiH navodi i teško ekonomsko okruženje za novinare, malo tržište i nedostatak održivog finansiranja. Mediji u BiH, prema toj ocjeni, trpe posljedice etničkih podjela i konkurencije medija iz susjednih zemalja, dok zbog teške ekonomske situacije i zavisnosti od političkih i ekonomskih centara veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo.

Ovogodišnji izvještaj RSF-a pokazuje da BiH nije izuzetak. Sloboda medija globalno je na najnižem nivou u 25 godina. Prvi put u istoriji Indeksa, više od polovine zemalja svijeta nalazi se u kategorijama “teškog” ili “vrlo ozbiljnog” stanja slobode medija. RSF navodi da se pravo na informisanje globalno urušava zbog političkih pritisaka, slabljenja medijskog tržišta i zakona koji se sve češće koriste kao oružje protiv novinara.

Posebno je zabrinjavajuće to što je pravni indikator zabilježio najveći pad. Prema RSF-u, u više od 60 odsto država, odnosno u 110 od 180 zemalja, pravni indikator je pogoršan između 2025. i 2026. godine. To pokazuje da se novinarstvo sve češće kriminalizuje kroz zloupotrebu zakona, uključujući zakone o nacionalnoj bezbjednosti, antiterorističke propise, SLAPP tužbe i druge oblike pravnog pritiska.

Iako problemi sa slobodom medija postoje svuda, to ne može biti izgovor za domaće pritiske na novinare, političku kontrolu javnih servisa, zakone koji proizvode strah i ekonomsko kažnjavanje nezavisnih redakcija. Pad BiH na 90. mjesto zato nije samo pozicija na listi, nego upozorenje da je sve manje prostora za slobodnu javnu riječ, da novinari sve teže rade svoj posao, a građani sve teže dolaze do informacija o tome šta vlast radi, kako troši javni novac i ko donosi odluke u njihovo ime.

The post BiH najniže do sada na Indeksu slobode medija first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo da se BHRT u ovom predmetu žalio isključivo na troškove postupka, te da je prvostepenom presudom RTRS obavezan da BHRT-u isplati iznos od 5,4 miliona KM i troškove postupka u iznosu višem od 35 hiljada maraka.

Od sutra počinje da teče paricioni rok od 30 dana.

Izvor: bhnovinari.ba

The post Drugostepena presuda u korist BHRT-a, RTRS dužan isplatiti 5,4 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Autori izvještaja navode da javni servis BiH posjeduje jasno definisana urednička načela i etičke standarde, koji uključuju pravila o digitalnoj verifikaciji sadržaja i ponašanju novinara na online platformama. Međutim, u postojećim dokumentima ne postoje eksplicitne smjernice za korištenje AI alata, algoritamskih sistema ili sintetički generisanog sadržaja u uredničkom radu.

U dijelu koji se tiče vještačke inteligencije, NarativAI upozorava da nedostaju jasne politike koje bi regulisale etičku upotrebu AI tehnologija, kao i mehanizmi da se javnost transparentno informiše o eventualnoj primjeni AI u produkciji i distribuciji medijskih sadržaja.

„Bez jasnih i savremenih AI standarda postoji rizik da tehnološki razvoj nadmaši etičke i institucionalne okvire“, navodi se u izvještaju.

Zbog toga NarativAI preporučuje ažuriranje uredničkih i etičkih dokumenata BHRT-a, uvođenje jasnih smjernica za etičku upotrebu vještačke inteligencije te jačanje javne komunikacije o tehnološkim praksama javnog servisa.

Istraživanje je provedeno u periodu oktobar-novembar 2025. godine, na osnovu javno dostupnih informacija i dokumenata, primjenom standardizovanog modela bodovanja od 100 bodova.

Rezultati regionalne analize pokazuju da se javni radiodifuzni servisi u Zapadnom Balkanu nalaze u zoni umjerene spremnosti, s ukupnim ocjenama između 50 i 65 bodova od mogućih 100, što ukazuje na postojanje osnovnih etičkih i institucionalnih okvira, ali bez potpune spremnosti za digitalne i AI izazove. U tom kontekstu, BHRT u Bosni i Hercegovini ostvario je ukupno 65 bodova, čime se svrstava među najbolje rangirane javne servise u regionu, zajedno s RTK. Slijede RTCG i RTSH s po 60 bodova, dok je RTS ostvario 55 bodova, što ga pozicionira u sredini regionalnog raspona. HRT, zajedno s MRTV, ostvario je 50 bodova, što ih smješta na donju granicu regionalnog raspona i dodatno naglašava potrebu za modernizacijom etičkih i upravljačkih okvira, posebno u kontekstu jačanja javne transparentnosti i odgovora na savremene digitalne i AI izazove u novinarstvu.

The post Izvještaj o spremnosti javnih servisa za vještačku inteligenciju: BHRT solidan u transparentnosti, ali slab u AI pravilima first appeared on Gerila.info.

Protest je počeo u deset sati, uz višesatni specijalni program BHT1 i BH radija 1, koji se emituje upravo sa mjesta okupljanja. Redakcije su ostale u polumraku, a program se preselio na ulicu – tamo gdje bi, kako ističu radnici, trebala biti samo krajnja linija odbrane, nikako početna.

„Sramotno je da smo došli u situaciju da na ulici tražimo svoja prava, nakon godina agonije BHRT-a. Nije država držanje patriotskih govora, država je spašavanje Javnog servisa Bosne i Hercegovine“, rekao je Belmin Karamehmedović, v.d. generalnog direktora BHRT-a.

Karamehmedović je podsjetio na ono što je postalo opšte mjesto u medijskoj zajednici: 2017. godine RTRS je jednostrano prestao prebacivati svoj dio RTV takse, čime je prekršen Zakon o javnom RTV sistemu BiH. Od tada je, ističe on, „krenula agonija koju nikada nismo prekinuli“.

Dug koji se nakupio premašio je 100 miliona maraka. Takvu cifru je potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine – ali presude, kao i zakoni koje donosi Parlament, ostaju samo slova na papiru.

„Dovedeni smo na rub opstanka“

Zvonko Komšić, dugogodišnji urednik na BHRT-u, govori bez okolišanja: „Mi smo pred zidom.“

Zvuči nezamislivo, ali BHRT očekuje skoro isključenje struje i plina, krov već godinama prokišnjava, a doprinosi zaposlenicima nisu redovno uplaćivani. Televizija u takvom stanju teško može planirati išta duže od jedne sedmice.

„Sve opcije koje su i na vlasti i koje su sada u opoziciji godinama su pozivane da riješe status BHRT-a. To se nije dogodilo. Tražimo samo da se poštuje zakon“, kaže Komšić.

Ako se do februara sljedeće godine ne izmire obaveze prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), BHRT-u prijeti zapljena imovine, što bi značilo i gubitak zgrade u kojoj rade, ali i gubitak pristupa međunarodnoj mreži razmjene vijesti.

Prema navodima zaposlenika, ključni problem je dugogodišnje nepoštivanje zakonskih i institucionalnih obaveza prema BHRT-u. Parlamentarna skupština BiH je osnivač državnog javnog servisa, a Zakon o javnom RTV sistemu jasno propisuje da BHRT-u pripada 50 posto ukupno prikupljene RTV takse u BiH. Iako zakon postoji, kao i odluke Ustavnog suda BiH koje potvrđuju obavezu RTRS-a da dostavlja svoj dio sredstava, ta se odluka godinama ne provodi. Upravo to, tvrde zaposleni, dovelo je BHRT u stanje finansijske blokade i onemogućilo normalno funkcionisanje servisa.

Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske je ranije donio dvije presude u korist BHRT-a u postupcima protiv RTRS-a, potvrđujući da RTRS ima obavezu dijeliti sredstva prikupljena putem RTV takse sa državnim javnim servisom. Ove odluke slijedile su nakon što je Ustavni sud BiH prethodno utvrdio da je BHRT-u uskraćeno zakonom garantovano pravo na raspodjelu takse.

„Ne tražimo milostinju. Ne borimo se za privilegije, nego za poštivanje zakona. Parlamentarci su nas izdali. Tražimo odgovornost i djelovanje – u interesu građana BiH“, stoji u pismu koje su kolegiji BHT1 i BH radija 1 uputili institucijama BiH.

“Situacija je više nego alarmantna. Ovih dana su javno objavljene brojke dugovanja BHRT-a prema poreskim obveznicama, dobavljačima, radnicima. Već deset godina radnicima nisu uplaćivani doprinosi,  s dužni smo i za struju, plin i šta sve, ali kada se svi dugovi spoje manji su od duga RTRS prema BHRT-u i u pitanju je cifra od 102 miliona KM koje RTRS drži na svojim računima i ne usmjerava ih ka nama”, rekla je Neda Tadić, direktorica programa BHRT-a.

Političari danas nisu pozvani na protest.

„Smatramo ih najodgovornijim za situaciju u kojoj se nalazimo“, poručuju iz BHRT-a.

Urednici i novinari BHT1 i BH radija 1 danas su izmijenili čitavu programsku šemu. Umjesto uobičajenog dnevnog ritma, emituje se višesatni program uživo sa protesta – izvještaji, razgovori, analiza, podsjećanje na dugove, presude, obećanja i sve ono što je dovedeno do apsurda time što novinari moraju moliti državu da poštuje vlastite zakone.

U prime-time terminu, nakon Dnevnika 2, planirana je repriza najvažnijih dijelova protesta – još jedna poruka u nizu da je institucionalno ćutanje postalo opasnije od budžetskog minusa.

„Ako je cilj zemlja bez javnog servisa, recite to jasno“

BHRT upozorava da se pred očima javnosti godinama urušava jedna od najstarijih državnih institucija. Osam decenija tradicije moglo bi nestati zbog neizvršenih prenosa sredstava i političkih sukoba u kojima se javni servis tretira kao trofej, a ne kao ustavna kategorija.

„Ako je krajnji cilj slabljenja i urušavanja BHRT-a zemlja bez javnog medijskog servisa i nezavisnog novinarstva, onda budite fer i recite to građanima BiH“, istaknuto je u pismu upućenom institucijama.

U isto vrijeme, radnici su pozvali sve građane, kolege novinare i organizacije civilnog društva da se pridruže borbi za opstanak institucije koja „pripada građanima, ne političarima“.

Direktor Mediacentra Sarajevo, Boro Kontić, podsjetio je da borba za BHRT nije političko, nego evropsko i kulturno pitanje.

„Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje medija, pitanje Evrope i pitanje kulturne baštine“, rekao je Kontić.

Zaposlenici BHRT-a poručuju da neće odustati. Protest je tek početak. Ako institucije ne reaguju, najavljuju radikalizaciju.

Zanimljivo je da je RTRS u svojoj vijesti o protestu pažljivo prenio poruke zaposlenika BHRT-a, broj okupljenih i činjenicu da se emituje specijalni program „Ne gasite BHRT“.

Međutim, u tekstu namjerno izostavljaju jedinu suštinski važnu činjenicu: da upravo RTRS već osam godina odbija da BHRT-u uplaćuje zakonski propisan dio RTV takse, čime je nastao dug veći od 100 miliona KM.

Ne spominju ni odluke Ustavnog suda BiH ni presude Vrhovnog suda RS koje potvrđuju njihovu obavezu prema BHRT-u.

Takav pristup RTRS-a – izvijestiti o protestu, a prešutjeti vlastitu presudnu ulogu u finansijskom urušavanju BHRT-a – pokazuje koliko je novinarstvo na tom servisu svedeno na propagandu bez imalo kritičkog pristupa ili barem, kakve-takve, reakcije nekoga iz menadžmenta RTRS-a.

Za to vrijeme, zaposleni u BHRT-a pokušavaju održati program u zgradi kojoj prijeti isključenje struje i zapljena imovine – dok o njihovoj sudbini najviše ćute oni koji su do tog stanja najviše i doprinijeli.

Dejan Rakita / GERILA

The post Institucije ćute, BHRT se raspada: Radnici ispred Parlamentarne skupštine traže pravdu, a ne milostinju! first appeared on Gerila.info.

At the beginning of December last year, the RAK ordered BH Telecom to temporarily suspend the broadcasting of matches of the FIFA World Cup – Qatar 2022, as well as other program content through the My TV service within 24 hours, which My TV complied with and suspended its program on the 8th of December.

However, from then until today, information has been hidden that it is possible that one TV channel/service, owned by the largest telecom operator in the country, has been broadcasting its program for almost a whole year, and 18 million KM is being invested or has already been invested in programming content produced by external production companies for the needs of My TV. RAK BiH as well as BH Telekom have been silent on queries from the Gerila.info portal for weeks, although we have received promises that we will receive answers to our questions as soon as possible.

The RAK did not impose any penalty on BH Telecom for this obvious violation, nor on the TV channel/service My TV, nor did it later advertise about this case. BH Telecom, on the other hand, unquestioningly shut down the channel in which millions were spent, temporarily or not, we will see since the said channel is still not available on the website mojawebtv.bhtelecom.ba.

What is known about My TV, and very little is known at least on the official website of BH Telekom, is that it is a service that will broadcast content created in the BH Content Lab of the BH Telekom company, as well as, as we later had the opportunity to see, broadcasts the WC football match in Qatar.

At the press conference in February 2022, which was held on the occasion of the promotion of the sitcom „Na rubu pameti“, which premiered and was shown in the middle of last year on My TV, the general director of BH Telecom Sedin Kahriman said that he was happy about the production within the platform BH Content Lab.

“We enter the year 2022 with the new MY TV service, which we promoted during the New Year holidays, but also with great expectations, especially in terms of the development and production of the highest quality content for our end users, which is what is expected of us as a leading telecom operator. It should certainly be emphasized that one of the long-term strategic goals of BH Telecom, in the field of market expansion and diversification, is to invest in and build the largest domestic platform for the production of audio-visual content, BH Content Lab”, said Kahriman.

The director of “BH Telecom” Sedin Kahriman is also the president of the Cantonal Board of SDA Sarajevo, which also includes Sebija Izetbegović.

He then stated that BH Telecom provided another 18 million KM for a continuous public call for productions that will be broadcast on My TV.

“Na rubu pameti” is the second series whose content and actors we present to the public, aware that the importance of the content itself in the telecom industry is gaining primacy, and I am sure that we will provide Moja TV users with high-quality and exclusive content. The decision to cooperate with the BiH film industry is primarily a commercial one, but we do not neglect the elements of social responsibility because we invest in our own resources, the domestic film industry and produce content that users will be satisfied with”, said Sedin Kahriman.

Muamer Hadžović, executive director for business development of BH Telecom, pointed out that “BH Content Lab is the largest domestic platform for the production of audio-visual content, the primary goal of which is to support BH cinematography and create quality content that will increase user satisfaction through the attractiveness of the offer on Moja TV service and other platforms of BH Telecom”.

Hadžović added that, by directly influencing the production of high-quality audio-visual content, BH Telekom has taken a leading market position in TV production and provides a fantastic opportunity for the development of film and TV production.

Faruk Selmanović, director of the Sarajevo Directorate of BH Telekom, said in an interview with Oslobođenje in August last year that the platform Moja TV is one of the most successful platforms for content reproduction in Bosnia and Herzegovina.

“We currently have more than 215,000 active users with over 300,000 individual devices. In the past period, we also upgraded the platform so that we now offer the best user experience on the Android platform. In terms of functionality and design, our new platform follows all the latest trends in the industry and offers end users all the benefits, both live and on the on-demand platform. Appreciating that we have made a technological leap, our next focus is exactly content, that is content. On our MYTV service, we offer a range of cultural, collage, informative and sports content, and in addition to continuous investment in infrastructure for the development of the My TV service, we are also working in parallel on creating new content”, said Selmanović.

Although until a few days ago there was no information about the license for the My TV channel/service on the website of the Communications Regulatory Agency, it recently appeared in the table containing all users of the License for television broadcasting via other electronic communication networks.

It is also interesting that the license number is 241 TEKM, while, for example, from Face television, which has existed for more than 10 years, it is 299 TEKM, and Face television is also on the Excel table that is available on the page of the Regulatory Agency for Communications placed under the My TV channel although My TV undoubtedly received a license recently, while the actual dates since which each television has a license is not listed in the table.

The director of My TV is Amra Cerić, and the editor-in-chief is Emir Kapetanović, while the address of this TV channel/service is actually located at the location BH Telecom Centar Dolac Malta, Zmaja od Bosne 88.

And now the question arises, how is it possible for someone to invest 18 million KM in external production for their TV channel/service without the regulator, in this case, the Communications Regulatory Agency, not noticing it?

In addition, the directors of BH Telecom talked about the My TV channel on most of the influential media in BiH, as well as the exclusive content that is broadcast or will be broadcast on it.

However, it was only after Dodik's involvement in the whole story that the Regulatory Agency for Communications reacted, which until then had remained steadfastly silent on the dissatisfaction of the citizens, as well as the media reports about this scandal. This is not so strange when it is known that Dodik's trusted staff member Draško Milinović, a long-time director of RTRS who has been punished several times by RAK BiH, is headed by RAK BiH, of which Milinović is now director.

As director of RTRS, he managed to collect 67,000 KM in fines precisely from the Media Regulatory Agency, of which he is now director, for inappropriate reporting by the public service.

Plamenko Čustović, then a member of the RAK Council, resigned precisely because of the appointment of Milinović as the first person of RAK BiH, and Predrag Kovač, the then director of this institution, sent a letter to the BiH Council of Ministers about the irregularities in the appointment of Draško Milinović. After that, Kovač filed a criminal complaint with the BiH Prosecutor's Office regarding Milinović's appointment.

Despite everything, Milinović received the support of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina, in which SNSD and SDA, along with HDZ, were the main speakers.

Milinović became the head of the Communications Regulatory Agency of Bosnia and Herzegovina in July 2020 from the position of General Director of RTRS. By a majority decision (4:2) of the members of the RAK Council, Milinović was proposed as the new director of this regulatory body in April 2020, after which the decision was confirmed by the BiH Council of Ministers.

Until March 2014, when he was appointed to the position of general director of RTRS, Milinović came from the position of chief of staff of the then president of the Government of the Republic of Srpska Željka Cvijanović.

The questions to which we have not yet received an answer from RAK BiH are whether advertisements were broadcast on the mentioned channel before the broadcasting ban, if so, how was the broadcasting of advertisements regulated, how much My TV owes for license fees for RAK, AMUS, Phonogram…

A well-informed source from the Gerila portal claims for our portal that the largest part of the money spent so far for production for BH Content Lab, that is, for broadcasting on My TV, went to Hayat television, owned by Elvir Švrakić, who is otherwise close to Bakir Izetbegović, the president of the SDA. According to our source, the amounts involved are in the millions.

A few years ago, Hayat faced similar accusations, namely that he received money as part of the SDA party's pre-election campaign, to which they replied that “Hayat d.o.o. is engaged in media activity, that in its work it respects positive legal provisions and that it did not publish any political party or alliance”, stressing that they reject “unfounded and ill-intentioned attacks” on their TV station.

“For the development of business, the development of new media and the creation of jobs, we took out loans. Our operations, as well as the ownership structure, are completely transparent. Our financial reports are in the possession of international organizations that monitor the work of the media in our country. We gave them up voluntarily and on our own initiative. So, we have loans and we applied for interest subsidization at the invitation of the Government of KS. We met the set criteria and received the help of an institution whose competence includes, among other things, the care of the economy and businessmen. We are grateful for their commitment and help to local companies. So, it's not about any non-purposeful means that someone gives to someone, as they want to present themselves. We still owe the banks, but only the banks, and only the money that we pay back properly. We have not and would never build on “laundered” money, as well as money acquired through blackmail,” Hayat stated on that occasion.

By the way, in the same answer, they openly confirmed their closeness with the SDA.

“SDA has chosen Hayat as its main media partner. We filmed pre-election rallies on a commercial basis, and broadcast two of them. We also aired commercials… This kind of cooperation with the SDA in the pre-election campaign, among other things, resulted in victory in the 2018 Elections,” states the announcement of Hayat Television in response to the daily newspaper Avaz in 2018.

The annual income of “BH Telecom” in 2021 was 471.6 million KM, and the gross profit was 70.1 million KM.

Our source says that the model implemented by BH Telekom is actually a copy of Telekom Serbia, which invests huge amounts of money in its platform, contents and channels, hiring external productions and collaborators in order to achieve influence among the cultural elite and filmmakers, gagging them with good fees, preventing public criticism, and in addition to that, it received an exclusive domestic production, which, at least in these regions, is almost always the most watched.

How the SP in football in Qatar exposed the affair

It sounds paradoxical, but to some extent, it is also true, that Milorad Dodik, then a member of the BiH Presidency, discovered this affair, no less, when he wrote on his Twitter account that “The fact that BHRT is making it impossible for all citizens, especially in Republika Srpska, to watch all the matches of the World Cup, confirmed once again that the service is only for Muslims and that it should not exist as such”.

“By deciding to transfer the broadcast of 18 matches to only one Muslim telecom operator, they directly violated the law and additionally identified themselves as the service of only one nation in Bosnia and Herzegovina”, added Dodik.

Of course, Dodik's words were used for political performance, but he probably inadvertently exposed the inaction of the regulator, on the one hand, and the arrogance of telecom operators, on the other.

We would like to remind you that at the end of November and in the first half of December 2022, BH Television (BHRT) broadcast the World Cup in Qatar, which was played in Qatar. Also, and this was publicly announced, the purchase of TV rights for the World Cup in football was helped by BH Telekom.

However, BHRT bought the media rights for the broadcast of the FIFA World Cup in Qatar 2022 TM for the territory of Bosnia and Herzegovina back in 2012, while BH Telekom joined in the purchase of rights in early 2022, and in July 2022 it was announced that between BHRT and BH Telecom signed sublicensing of media rights for the FIFA World Cup Qatar 2022TM between Radio Television of Bosnia and Herzegovina, holder of exclusive rights for the territory of Bosnia and Herzegovina, and BH Telecom dd Sarajevo.

At that moment, it was not explained exactly what “sublicensing” means, except that “with this sublicense, BH Telecom provided support by extending the availability of all media content to new media, that is, platforms / digital services of BH Telecom – MY TV and Moja web TV”.

It was also stated that “all citizens of Bosnia and Herzegovina will be able to watch all matches of the FIFA World Cup in Qatar 2022TM for free on BHRT programs and on BH Telecom's MY TV and Moja web TV services”, which later turned out to be untrue.

Namely, with the start of the World Cup in football, viewers in BiH are in for a negative surprise, as some matches were not even broadcast live on BHRT or started 15 minutes late, and the said matches were only available on My TV, that is, to users of BH Telecom, which does not even cover half of the viewers in Bosnia and Herzegovina

Only after fierce reactions in the public, BHRT explains what the Sublicensing Agreement they signed with Bh Telekom actually means.

“BHRT, the exclusive owner of the rights of WC Qatar 2022, has an obligation under the Agreement to broadcast only 46 matches on its program and that, in accordance with the sublicensing rules of the EBU and FIFA, it has sublicensed the rights to broadcast 18 matches to BH Telecom dd, such as many other television companies in the world have done this too”, they stated in BHRT.

It is also a fact that most of BiH does not have BH Telecom, that is, there is no way for citizens in Republika Srpska or in the Federation of BiH, where Eronet or Telemach are present, to watch the aforementioned matches.

How did this way of agreement come about and why citizens in Bosnia and Herzegovina received this information during the championship itself, even though the contract on the purchase of rights was signed in May 2022, we did not receive an answer.

BHRT Board member Slavko Rolih told us to contact us via email and ask for answers to these questions.

“For all answers, you must personally address the board of directors via email, that is, the BHRT service, and then the Board of Directors will make a statement together. None of us is making a statement, so you will have to send all questions to the PR department, and we will officially answer all your questions,” said Rolih.

We received a similar answer from BHRT director Belmin Karamehmedović.

“Two days ago, we sent a statement in which everything was written clearly. BHRT needs to receive the RTV fee for the entire territory of Bosnia and Herzegovina, it has not received it for six years, it does not say that it is obliged but that it will do everything to ensure it, but the prerequisite for that is to collect the fee. How will we finance ourselves if we don't get taxes. I have no official comment,” Karamehmedović told Gerila.

Although we sent inquiries on December 7 last year, we have not received answers even after two months.

What we were particularly interested in was whether this decision of BHRT violated the Law on the Public Broadcasting Service of BiH, specifically Article 10 (International exchange and exclusive rights) paragraph 1 and paragraph 2, which states that “(1) Works realization of the interests of the entire population of Bosnia and Herzegovina, BHRT is obliged to provide coverage of the most important cultural, sports, entertainment and other events held in the country and the world”, and “(2) Broadcasters whose programs are not available to the entire population of Bosnia and Herzegovina do not have the right to obtaining exclusive rights for the following sports events: b) world and European championships in football, basketball, handball and other sports”.

BHRT in its only statement about this case stated the following: “that BHRT, the exclusive owner of the rights of WC QATAR 2022, has an obligation under the Agreement to broadcast only 46 matches on its program and that, in accordance with the sublicensing rules of the EBU and FIFA, sublicensed the rights to broadcast 18 matches to BH Telecom dd, as did many other television companies in the world (ARD/ZDF, RT Serbia, RTVSLO, Czech TV, RTPortugal, ORF, BNT Bulgaria, etc.)

However, what was confirmed to the GERILA portal by Radio Television Serbia is that this is not true. RTS did cede the rights to all matches to the Arenasport channel, that is, allowed sublicensing, but RTS continued to broadcast all matches, that is, all 64 matches live, and even those that overlapped in the last round of the group stage, and then one match was broadcast on RTS 1 and the second on RTS 2.

“We sold it to Arena, so if you have Arena, you will have those matches. Only to Arena. Absolutely everything. We are the exclusive carriers, they are co-exclusive, we broadcast all the matches, we broadcast all 64 matches, and I think Arena also broadcasts all the matches. Since we have two channels, we broadcast on two. Everything works directly, the recording works at night. When there were two matches, one was shown on the first channel and the other on the second channel”, confirmed for us by the RTS Sports Department.

Although we sent the inquiry to BH Telecom 2 weeks ago, we have not received an answer until today. It is unusual that there is no contact form for the media on the website of BH Telekom, but that is why there is a Guide on access to information DD BH Telekom Sarajevo, and the Law on Freedom of Access to Information in FBiH is also mentioned, and you have to send the inquiry by mail to the protocol even though it is the largest telecom operator in Bosnia and Herzegovina, and not, as is the practice in 2023, via e-mail.

From the Consumer Protection Association DON, they say that it is not clear why the Regulatory Agency for Communications did not react to all this.

“The extent to which we as citizens are able to monitor all of this or the extent to which we are deprived of certain rights should really be defined by the regulator in these contracts or granting licenses to these operators. So, definitely, the regulator is someone who had to know about all this and the license states what he should and can do, these types of contracts are defined exactly in accordance with the law. Now it happened to us that a certain number of citizens certainly cannot watch, but have to do it this way when it is reenacted, while a certain number of citizens have the opportunity to watch,” Murisa Marić, executive director of the DON Citizens’ Association, told GERILA.

Murisa Marić points out that RAK is “someone who is responsible for the fact that this situation is related to at least these three broadcasters that are very current in Bosnia and Herzegovina” and that they should equally have such licenses so that it could be accessible to all citizens regardless because all citizens pay the RTV tax, which is partially financed by telecom operators.

And since everything is absurd in Bosnia and Herzegovina, we came to a situation where the first member of the SNSD pointed out the violation of the law by RTVBH and BH Telecom, then the regulator that he also manages when the SNSD banned the broadcasting of the TV channel for which the largest telecom operator in he never had a license for the country and until then broadcast who knows how many exclusive contents without any control, only for the regulator to suspend any further investigation of the responsibility of the telecom operator led by SDA party cadres and cover up the whole story, refusing to let the public know all the facts.

GERILA

The post Political connections protect and manage communications in BiH: The law applies to everyone, except for telecom operators first appeared on Gerila.info.

Početkom decembra prošle godine RAK je naložio BH telekomu privremenu mjeru obustave emitovanja utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu – Katar 2022, kao i drugih programskih sadržaja putem servisa My TV u roku od 24 sata, a što je My TV i ispoštovao te obustavio svoj program 8. decembra.

Ipak, od tada pa do danas kriju se informacije kako je moguće da je jedan TV kanal/servis, i to u vlasništvu najvećeg telekom operatera u zemlji emitovao svoj program skoro cijelu godinu, a u njega se ulaže ili se već uložilo 18 miliona KM u programske sadržaje koje su za potrebe My TV radile eksterne produkcijske kuće. Na upite portala Gerila.info već sedmicama nijemi su i RAK BiH kao i BH telekom, iako smo dobili obećanja da ćemo odgovore na pitanja dobiti u najkraćem roku.

RAK nije izrekao nikakvu kaznu BH telekomu za ovaj evidentan prekršaj, kao ni TV kanalu/servisu My TV, niti se kasnije oglašavao o ovom slučaju. BH telekom je, s druge strane, bespogovorno ugasio kanal u koji su utrošeni milioni, privremeno ili ne tek ćemo vidjeti, budući da navedeni kanal još uvijek nije dostupan veb stranici mojawebtv.bhtelecom.ba.

Ono što se zna o My TV, a zna se vrlo malo makar na oficijalnoj stranici BH telekoma, jeste da je u pitanju servis na kojem će se emitovati sadržaji nastali u BH Content Labu kompanije BH Telekom, kao i, kako smo kasnije imali priliku vidjeti, prenosi utakmica SP u fudbalu u Kataru.

Na pres-konferenciji u februaru 2022. godine koja je upriličena povodom promocije sitkoma “Na rubu pameti”, koja je premijerno i prikazana polovinom prošle godine upravo na My TV, generalni direktor BH Telecoma Sedin Kahriman je rekao da je srećan zbog produkcije u okviru platforme BH Content Lab.

„U 2022. godinu ulazimo sa novim servisom MY TV koji smo promovisali tokom novogodišnjih praznika, ali i sa velikim očekivanjima, posebno u dijelu razvoja i produkcije najkvalitetnijih sadržaja za naše krajnje korisnike, što se od nas kao vodećeg telekom operatera i očekuje. Svakako treba naglasiti da je jedan od dugoročnih strateških ciljeva BH Telecoma, u domenu tržišnog širenja i diverzifikacije,  upravo ulaganje i izgradnja u najveće domaće platforme za produkciju audio-vizuelnih sadržaja, BH Content Lab”, rekao je Kahriman.

Direktor „BH Telecoma“ Sedin Kahriman je istovremeno i predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, u kojem se inače nalazi i Sebija Izetbegović.

On je tada izjavio da je BH telekom obezbjedio još 18 miliona KM za kontinuiran javni poziv za produkciju koja će se emitovati na My TV.

“„Na rubu pameti“ je druga serija čiji sadržaj i glumce prezentiramo javnosti svjesni da značaj samog sadržaja u telekom industriji dobija primat i siguran sam da ćemo korisnicima Moje TV osigurati visokokvalitetan i ekskluzivan sadržaj. Odluka da sarađujemo sa bh. filmskom industrijom je primarno komercijalna, ali ne zanemarujemo i elemente društvene odgovornosti jer investiramo u vlastite resurse, domaću filmsku industriju i proizvodimo sadržaj kojim će korisnici biti zadovoljni“, rekao je Sedin Kahriman.

Muamer Hadžović, izvršni direktor za razvoj poslovanja BH Telecoma, istakao je da je “BH Content Lab najveća domaća platforma za produkciju audio-vizuelnih sadržaja kojoj je primarno cilj podrška bh. kinematografiji te kreiranje kvalitetnog sadržaja koji će povećati zadovoljstvo korisnika kroz atraktivnost ponude na Moja TV usluzi i ostalim platformama BH Telecoma”.

Hadžović je dodao da je, direktnim uticajem na produkciju visokokvalitetnih audio-vizualnih sadržaja, BH Telekom preuzeo lidersku tržišnu poziciju u TV produkciji i pruža fantastičnu priliku za razvoj filmske i TV produkcije.

Faruk Selmanović, direktor sarajevske Direkcije BH Telekoma, u intervjuu za Oslobođenje u avgustu prošle godine rekao je da je Platforma Moja TV jedna je od najuspješnijih platformi za reprodukciju sadržaja u BiH.

“Trenutno imamo više od 215.000 aktivnih korisnika sa preko 300.000 pojedinačnih uređaja. U proteklom periodu smo uradili i upgrade platforme tako da sada nudimo najbolje korisničko iskustvo na Android platformi. Po funkcionalnosti i dizajnu naša nova platforma prati sve najnovije trendove industrije i krajnjim korisnicima nudi sve pogodnosti, kako live tako i na ondemand platformi. Cijeneći da smo napravili tehnološki iskorak, naš sljedeći fokus je upravo content, to jeste sadržaj. Na našem servisu MYTV nudimo niz kulturnih, kolažnih, informativnih i sportskih sadržaja, a pored kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu na razvoju Moja TV usluge, paralelno radimo i na kreiranju novog sadržaja”, rekao je Selmanović.

Iako do prije nekoliko dana nije bilo informacija o licenci za My TV kanal/servis na stranici Regulatorne agencije za komunikacije, on se nedavno pojavio u tabeli na kojoj se nalaze svi korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža.

Zanimljivo je i da je broj dozvole 241 TEKM, dok je, na primjer, od Face televizije koja postoji više od 10 godina 299 TEKM, a Face televizija je i na Excell tabeli koja je dostupna na stranici Regulatorne agencije za komunikacije stavljena ispod My TV kanala iako je My TV nesumnjivo nedavno dobio licencu, dok sami datumi od kada koja televizija posjeduje licencu nisu navedeni u tabeli.

Direktorica My TV je Amra Cerić, a glavni i odgovorni urednik Emir Kapetanović, dok je adresa ovog TV kanala/servisa zapravo smještena na lokaciji BH Telecom Centar Dolac Malta, Zmaja od Bosne 88.

Na istoj adresi je smješten i BH Content Lab.

Postavlja se logično pitanje – kako je moguće da neko uloži 18 miliona KM u eksternu produkciju za svoj TV kanal/servis a da to regulator, u ovom slučaju Regulatorna agencija za komunikacije, ne primjeti TV kanal na kojem se navedeni sadržaj emituje?

Pored toga, direktori BH telekoma su na većini uticajnih medija u BiH pričali upravo o My TV kanalu, kao i o ekskluzivnim sadržajima koji se na njemu emituje ili će se emitovati.

Ipak, tek nakon Dodikovog uključenja u cijelu priču reagovala je Regulatorna agencija za komunikacije, koja je do tada uporno ćutala na nezadovoljstvo građana, kao i medijske napise o ovom skandalu. To i nije toliko čudno kada se zna da je na čelu RAK BiH Dodikov provjereni kadar Draško Milinović, dugogodišnji direktor RTRS-a koji je više puta kažnjavan upravo od strane RAK BiH čiji je Milinović sada direktor.

On je kao direktor RTRS-a uspio nagomolitati 67.000 KM kazni upravo od Regulatorne agencije za komunikacije, čiji je sada direktor, i to zbog neprimjerenog izvještavanja javnog servisa.

Plamenko Čustović, tadašnji član Savjeta RAK-a, podnio je ostavku upravo zbog imenovanja Milinovića za prvog čovjeka RAK BiH, a Predrag Kovač tadašnji direktor ove institucije uputio pismo Savjetu ministara BiH o neregularnostima prilikom imenovanja Draška Milinovića. Kovač je nakon toga podnio i krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH vezano za Milinovićevo imenovanje.

Milinović je uprkos svemu dobio podršku Savjeta ministara BiH, a u kojem su tada glavnu riječ vodili upravo SNSD i SDA, uz HDZ.

Milinović je na čelo Regulatorne agencije za komunikacije BiH došao u julu 2020. godine s pozicije generalnog direktora RTRS-a. Većinskom odlukom (4:2) članova Savjeta RAK-a, Milinović je predložen za novog direktora ovog regulatornog tijela u aprilu 2020, nakon čega je odluku potvrdio Savjet ministara BiH.

Milinović je imenovan na mjesto generalnog direktora RTRS-a u martu 2014, odakle je došao sa pozicije šefa kabineta tadašnje predsjednice Vlade Republike Srpske Željke Cvijanović.

Pitanja, na koja za sada nismo dobili odgovor od strane RAK BiH jesu i da li je na navedenom kanalu, prije zabrane emitovanja, bilo emitovanih reklama, ako jeste, na koji način je emitovanje reklama regulisano, koliko je My TV dužan za naknade dozvola za RAK, AMUS, Fonogram…

Dobro obavješten izvor portala Gerila tvrdi da je najveći dio do sada potrošenog novca za produkciju za BH Content Lab, odnosno za emitovanje na My TV, otišao u Hayat televiziju, vlasnika Elvira Švrakića inače bliskog čovjeka Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA. U pitanju su, kako navodi naš izvor, milionski iznosi.

Hayat se i prije par godina susretao sa sličnim optužbama, odnosno da je dobio novac u okviru predizborne kampanje stranke SDA, na koje su odgovorili da se “Hayat d. o. o. bavi medijskom djelatnošću, da u svom radu poštuje pozitivne zakonske odredbe i da nije glasilo jedne političke stranke ili saveza”, naglašavajući da odbijaju “neutemeljene i nedobronamjerne napade” na svoju TV kuću.

“Za razvoj biznisa, razvoj novih medija i otvaranje radnih mjesta kreditno smo se zaduživali. Naše poslovanje, kao i vlasnička struktura, potpuno su transparentni. Naši finansijski izvještaji u posjedu su međunarodnih organizacija koje u našoj zemlji prate rad medija. Svojevoljno i samoinicijativno smo ih ustupili. Dakle, imamo kredite i prijavili smo se za subvencioniranje kamata po pozivu Vlade KS-a. Zadovoljili smo postavljene kriterije i dobili pomoć institucije u čijoj je nadležnosti, između ostalog, i briga o privredi i privrednicima. Zahvalni smo na njihovoj predanosti i pomoći domaćim kompanijama. Dakle, nije riječ ni o kakvim nenamjenskim sredstvima koje neko nekome poklanja, kako se želi predstaviti. I dalje smo dužni bankama, ali samo bankama, i samo novac koji uredno vraćamo. Nismo se i nikada ne bismo gradili na „opranom“ novcu, kao ni novcu koji je stečen ucjenama”, naveli su tom prilikom iz Hayata.

Inače, u istom odgovoru su otvoreno potvrdili i bliskost sa SDA.

“SDA je izabrao Hayat kao glavnog medijskog partnera. Mi smo na komercijalnoj osnovi snimali predizborne skupove, dva smo i emitirali. Emitirali smo i reklamne spotove… Ovakva saradnja sa SDA u predizbornoj kampanji, pored ostalog, rezultirala je pobjedom na Izborima 2018.”, navodi se u saopštenju Hayat televizije kao odgovor dnevnom listu Avaz 2018. godine.

Godišnji prihod “BH Telecoma” u 2021. godini iznosio je 471,6 miliona KM, a bruto dobit 70,1 milion KM.

Naš izvor kaže da je model koji BH telekom sprovodi zapravo kopija Telekoma Srbije koji ulaže ogroman novac u svoje platforme, sadržaje i kanale, angažujući eksterne produkcije i saradnike kako bi ostvario uticaj među kulturnom elitom i filmskim stvarocima, začepio im usta dobrim honorarima, onemogućio javnu kritiku, a uz to sve dobio ekskluzivnu domaću produkciju, koja je, barem na ovim prostorima, skoro uvijek najgledanija.

Kako je SP u fudbalu u Kataru razotkrio aferu

Paradoksalno zvuči, ali je donekle i istinito, da je ovu aferu otkrio, ni manje ni više, nego Milorad Dodik, tada još član Predsjedništva BiH, kada je na svom tviter nalogu napisao da je “BHRT onemogućavajući svim građanima, a posebno u Republici Srpskoj, gledanje svih utakmica na Svjetskom prvenstvu u fudbalu još jednom potvrdio da je servis samo muslimana i da kao takav ne treba da postoji”.

“Odlukom da prenos 18 utakmica ustupe samo jednom muslimanskom telekom-operateru, direktno su prekršili zakon i dodatno se identifikovali kao servis samo jednog naroda u BiH”, dodao je Dodik.

Naravno da su Dodikove riječi služile za politički performans, ali je on, vjerovatno nehotice, razotkrio nerad regulatora, sa jedne strane, i bahatost telekom operatera, sa druge strane.

Podsjećamo, na BH televiziji (BHRT) se krajem novembra i u prvoj polovini decembra 2022. godine emitovalo Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se igralo u Kataru. Takođe, i to je javno objavljeno, kupovinu TV prava za SP u fudbalu je pomogao BH telekom.

Međutim, BHRT je medijska prava za emitovanje FIFA Svjetskog prvenstva u fudbalu Katar 2022 TM za teritoriju Bosne i Hercegovine otkupio još 2012. godine, dok se BH telekom u kupovinu prava uključio početkom 2022. godine, a u julu 2022. je objavljeno da je između BHRT i BH telekoma potpisano sublicenciranje medijskih prava za FIFA Svjetsko prvenstvo u fudbalu Katar 2022 TM između Radiotelevizije Bosne i Hercegovine, nositelja ekskluzivnih prava za teritorij Bosne i Hercegovine i BH Telecoma d.d. Sarajevo.

U datom trenutku nije objašnjeno šta tačno podrazumijeva “sublicenciranje” sem da je “ovom sublicencom BH Telecom dao podršku proširenjem dostupnosti svih medijskih sadržaja na nove medije odnosno platforme / digitalne servise BH Telecoma – MY TV i Moja web TV”.

Navedeno je i da će “svi građani Bosne i Hercegovine moći pratiti sve utakmice FIFA Svjetskog prvenstva u fudbalu Katar 2022TM besplatno na programima BHRT-a i na servisima MY TV i Moja web TV BH Telecoma”, što se kasnije pokazalo kao neistinito.

Naime, sa početkom SP u fudbalu gledaoce u BiH zatiče negativno iznenađenje jer pojedine utakmice nisu ni emitovane uživo na BHRT ili su počinjale sa 15 minuta zakašnjenja, a navedene utakmice su bile dostupne samo na My TV, odnosno korisnicima BH telekoma koji ne pokriva ni pola gledalaca u BiH

Tek nakon žestokih reakcija u javnosti, BHRT objašnjava šta, zapravo, znači, Ugovor o sublicenciranju koji su potpisali sa BH telekomom.

“BHRT, ekskluzivni vlasnik prava SP Katar 2022 ima obavezu po Ugovoru emitovati samo 46 utakmica na svom programu i da je, u skladu sa pravilima sublicenciranja EBU-a i FIFA-e, sublicencirao prava za emitiranje 18 utakmica BH Telecomu d.d., kao što su to učinile i mnoge druge televizijske kuće u svijetu“, naveli su u BHRT.

Činjenica je i to da najveći dio BiH nema BH telekom, odnosno ne postoji način da građani u Republici Srpskoj ili u Federaciji BiH, gdje su prisutni Eronet ili Telemach, mogu gledati navedene utakmice.

Kako je uopšte došlo do ovog načina dogovora i zašto su građani u BiH dobili tu informaciju u toku samog prvenstva, iako je ugovor o kupovini prava potpisan u maju 2022. godine, nismo dobili odgovor.

Član UO BHRT Slavko Rolih rekao nam je da se obratimo putem maila i zatražimo odgovore na ova pitanja.

“Na sve odgovore morate se lično obratiti upravnom odboru putem mejla, odnosno službi BHRT onda će se UO zajedno očitovati. Niko od nas se ne očituje posebno, tako da ćete za sva pitanja morati poslati na PR službu pa ćemo vam službeno odgovoriti na sva pitanja”, rekao je Rolih.

Sličan odgovor dobili smo i od direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića.

“Mi smo prije dva dana poslali saopštenje u kojem je sve jasno napisano. BHRT treba da dobije RTV taksu za područje cijele BiH, ne dobija već šest godina, ne piše da je dužan već da će učiniti sve da to obezbijedi, ali preduslov za to je da naplati taksu. Kako ćemo se finansirati ako ne dobijamo taksu. Nemam komentara zvanično”, izjavio je Karamehmedović za Gerilu.

Iako smo upite poslali još 7. decembra prošle godine, odgovore ni poslije dva mjeseca nismo dobili.

Ono što nas je posebno zanimalo jeste da li je ovom odlukom BHRT-a prekršen Zakon o Javnom RTV servisu BiH, konkretno Član 10. (Međunarodna razmjena i ekskluzivna prava) stav 1. i stav 2. gdje se navodi da “(1) Radi ostvarivanja interesa cjelokupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, BHRT je dužan da obezbijedi pokrivanje najvažnijih kulturnih, sportskih, zabavnih i drugih događaja koji se održavaju u zemlji i svijetu”, i “(2) Emiteri čiji programi nisu dostupni cjelokupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine nemaju pravo na dobijanje eksluzivnih prava za sljedeće sportske događaje: b) svjetska i evropska prvenstva u fudbalu, košarci, rukometu i drugim sportovima”.

BHRT je u svom jedinom saopštenju o ovom slučaju naveo sljedeće: “da BHRT, ekskluzivni vlasnik prava SP QATAR 2022 ima obavezu po Ugovoru emitirati samo 46 utakmica na svom programu i da je, u skladu sa pravilima sublicenciranja EBU-a i FIFA-e, sublicencirao prava za emitiranje 18 utakmica BH Telecomu d.d., kao što su to učinile i mnoge druge televizijske kuće u svijetu (ARD/ZDF, RT Srbije, RTVSLO, Češka TV, RTPortugal, ORF, BNT Bugarska, itd.”

Međutim, portalu GERILA je potvrđeno od strane Radio televizije Srbija da to nije tačno. RTS u Srbiji jeste ustupio prava na sve utakmice kanalu Arenasport, odnosno dozvolio sublicenciranje, ali RTS je ostao kod toga da sve utakmice, odnosno svih 64 utakmica, prenosi uživo, pa čak i one koje su se preklapale u posljednjem kolu grupne faze, a tada je jedna utakmica išla na RTS 1 a druga na RTS 2.

“Mi smo prodali Areni tako da ako imate Arenu onda ćete imati te utakmice. Samo Areni. Kompletno sve. Mi smo ekskluzivni nosioci, oni su koekskluzivni, mi prenosimo sve utakmice, sve 64 utakmice mi prenosimo a mislim da i Arena prenosi sve utakmice. Pošto imamo dva kanala, na dva smo prenosili. Sve ide direktno, noću ide i snimak. Kad su bile dvije utakmice, jedna ide na prvom jedna na drugom kanalu”, potvrdili su nam iz Sportske redakcije RTS-a.

Iako smo upit prema BH telekomu poslali prije dvije sedmice, odgovor do danas nismo dobili. Neobično je da na stranici BH telekoma ne postoji kontakt forma za medije, ali zato postoji Vodič o pristupu informacijama DD BH Telekom Sarajevo, a navodi se i Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH, a upit morate poslati poštom na protokol iako je u pitanju najveći telekom operater u BiH, a ne opciono, kao što je praksa u 2023. godini, i putem e-maila.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača DON, kažu da nije jasno zašto na sve ovo nije reagovala Regulatona agencija za komunikacije.

“Koliko smo mi kao građani u mogućnosti da sve ovo pratimo ili koliko smo uskraćeni za određena prava to zaista regulator treba da definiše u ovim ugovorima ili davanjima u licenci tim operaterima. Znači, definitivno regulator je neko ko je morao znati za sve ovo i u licenci stoji šta sve treba i može da radi, definisane su i ovakve vrste ugovora upravo u skladu sa zakonom. Sad nam se desilo da određeni broj građana sigurno ne može da prati nego mora na ovaj način kada se reprizira dok je određeni broj građana u prilici da gleda”, izjavila je za GERILU Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON.

Murisa Marić ističe da je RAK “neko ko je odgovoran što je ovakvo stanje vezano barem za ova tri emitera koja su vrlo aktuelna u BiH” i koja bi trebala da podjednako imaju ovakve licence da bi mogla biti dostupnost svih građana bez obzira, jer svi građani plaćaju RTV taksu iz koje se finansiraju dijelom i telekom operateri.

I kako je u BiH sve apsurd, tako smo došli u situaciju da je prvi čovjek SNSD-a ukazao na kršenje zakona od strane RTVBH ali i BH telekoma, potom je regulator kojom rukovodi takođe kadar SNSD zabranila emitovanje TV kanala za koju najveći telekom operater u zemlji nikada nije imao dozvolu a do tada emitovao, ko zna koliko, ekskluzivnih sadržaja bez ikakve kontrole, da bi na kraju opet regulator obustavio bilo kakvo dalje ispitivanje odgovornosti telekom operatera kojeg vode kadrovi stranke SDA i zataškao cijelu priču odbijajući da javnost upozna sa svim činjenicama.

The post Političke veze štite i upravljaju komunikacijama u BiH: Zakon važi za sve, osim za telekom operatere first appeared on Gerila.info.

Iz BH Telecoma su dodali da su medijska prava na emitovanje utakmica četvrtfinala Svjetskog prvenstva prenijeli na BHRT.

“Privremenom mjerom Regulatorne agencije za komunikacije BiH izdatom 7.12.2022. godine, MY TV servis će privremeno obustaviti rad, počevši od 8.12.2022. godine. BH Telecom će poduzeti sve potrebne aktivnosti da novonastalo pitanje u što kraćem roku riješi, na zadovoljstvo korisnika Moja TV usluga i građana Bosne i Hercegovine, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

S obzirom na veliku zainteresovanost građana za praćenje utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu, BH Telecom je svoja prava na emitovanje uživo dvije utakmice četvrtfinala prenio na BHRT i time još jednom pokazao svoju društvenu odgovornost prema svim građanima Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopštenju.

Iz BH Telecoma navode da su sa BHRT-om u maju 2022. godine potpisali Memorandum o međusobnoj saradnji na obezbjeđivanju medijskih prava najvažnijih međunarodnih sportskih takmičenja i dostupnosti istih svim građanima Bosne i Hercegovine.

“Potpisivanje ovog dokumenta je rezultat prethodno iskazane obostrane spremnosti BH Telecoma i BHRT-a na saradnju, kako bi obezbijedili medijska prava na emitovanje sportskih natjecanja i to na način da najznačajnija međunarodna nogometna natjecanja budu dostupna svim građanima Bosne i Hercegovine bez posebne naknade, kako je to i propisano Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu Bosne i Hercegovine. U okviru navedene saradnje, BH Telecom je stekao prava na emitovanje uživo 18 utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu, dok se preostale utakmice emituju na kanalima BHRT-a. Prenos navedenih utakmica regulisan je ugovorom o sublicenciranju između BHRT-a i BH Telecoma, koji je zaključen u skladu sa svim pravilima organizacija FIFA i EBU, te na osnovu njihovog odobrenja” , navode u BH Telecomu.

Baš zbog utakmica Svjetskog prvenstva javnost u BiH je imala brojne kritike, s obzirom da neke utakmice nije bilo moguće gledati u direktnom prenosu na BHRT-u, zbog činjenice da su ta prava ustupljenu servisu MY TV.

Neke od utakmica osmine finala većina gledalaca iz BiH je gledala sa 15 minuta kašnjenja, dok su na pomenutoj platformi išle direktno emitovane.

Zbog brojnih zamjerki građana, menadžmen BHRT-a je izdao saopštenje gdje su pokušali da opravdaju svoj potez.

“S ciljem objektivnog informiranja javnosti, a nakon objavljenih poluistinitih i pretencioznih informacija na pojedinim portalima i medijima oko prenosa utakmica SP katar 2022 na BHRT-u, osjećamo obavezu da pojasnimo zbog čega se BHRT odlučio da četiri utakmice iz osmine finala i dvije utakmice četvrtfinala, ne prikazuje u noćnim terminima, nego odložno sa 15 minuta zakašnjenja od početka utakmica. Još jednom napominjemo da BHRT, ekskluzivni vlasnik prava SP Katar 2022 ima obavezu po Ugovoru emitovati samo 46 utakmica na svom programu i da je, u skladu sa pravilima sublicenciranja EBU-a i FIFA-e, sublicencirao prava za emitiranje 18 utakmica BH Telecomu d.d., kao što su to učinile i mnoge druge televizijske kuće u svijetu“, naveli su u BHRT.

Kako su napisali u saopštenju, troškovi otkupa prava, odnosno emitovanja utakmica SP u fudbalu su višemilionski i BHRT, uz već svima poznatu finansijsku situaciju, ovaj događaj nije mogao samostalno finansirati pa je sa BH Telecomom ušao u partnerski odnos i sublicencirao prava koja mu Ugovor sa EBU-om i FIFA-om dozvoljava.

“U skladu sa tim, BH Telecom je dobio prava ekskluzivnog emitiranja utakmica na svojim platformama, pa gledaoci BHRT-a četiri utakmice iz osmine finala i dvije utakmice četvrtfinala gledaće sa 15 minuta zakašnjenja da bi se ispoštovao ekskluzivitet koji za ove utakmice ima BH Telecom… S obzirom na to da se SP Qatar 2022 približava kraju, najavljujemo da će utakmice polufinala, utakmice za treće mjesto kao i finale SP Katar 2022 BHRT direktno prenositi na svojim programima“, navodi se u saopštenju BHRT.

The post RAK naložio privremenu obustavu rada MY TV first appeared on Gerila.info.

Među prvima je reagovao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorad Dodik koji je na svom Twitter profilu naveo da je Elvir Bucalo demonstrirao kako izgleda “suživot” u BiH.

“Da je kojim slučajem novinar Srbin, a predmet ismijavanja latinica, vjerujem da bi već bio suspendovan. Zahvalan sam mu što je pokazao ono o čemu godinama govorim. Muslimanski nacionalizam razara sve u BiH”, ističe Dodik.

Dodiku su se pridružili i ostali zvaničnici iz Republike Srpske.

Lider PDP-a Branislav Borenović je na Twitteru naveo da je potez Elvira Bucala “više nego odvratan, dno dna koje treba da sa sobom nosi odgovarajuću sankciju”.

“Ružno, da ružnije ne može biti!”, ističe Borenović.

Generalni sekretar PDP-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić je izjavila da novinar Elvir Bucalo treba i mora da se javno izvini srpskom narodu i da snosi odgovornost na BHT.

“Ovim teškim ispadom se još jednom potvrđuje da je ovaj “javni servis” neuspješan projekat i da ne odražava ravnopravnost konstitutivnih naroda i jezike u službenoj upotrebi. Pismen čovjek i novinar na zajedničkom javnom servisu mora znati ćirilicu i koristiti je kao ravnopravno pismo, bez uvreda kakve je uputio dotični. Zato očekujemo reakciju rukovodstva BHT te disciplinski postupak za ovu “neslanu šalu” kojoj nije mjesto ni u humorističkoj emisiji”, rekla je, između ostalog, Pekićeva.

Predsjednik Skupštine Udruženja novinara Republike Srpske Branimir Đuričić zapanjen je nedopustivim gafom Elvira Bucala, te očekuje izvinjenje “zbog povrede dostojanstva pripadnika srpskog naroda i etičkog kodeksa svih novinara”.

“Novinarski, ovo je nedopustiv gaf. Ne znam da li je bio u šaljivom tonu ili je iz kolege Bucala progovorila neka, usuđujem se reći, šovinistička nota”, rekao je za Srnu Đuričić.

On je naveo da je iznenađen, razočaran i povrijeđen kao novinar, ali i kao pripadnik srpskog pravoslavnog naroda.

“Želim da vjerujem da će kolega Bucalo sagledati kakvu je štetu načinio i koliko je povrijedio Srbe u Republici Srpskoj i FBiH i cijelom Balkanu i da će uslijediti iskreno izvinjenje koje bismo mogli na neki način da prihvatimo. Koliko sam upućen on je na kraju emisije sročio nešto što je trebalo da podsjeća na izvinjenje, ali smatram da bi to izvinjenje trebalo da bude najiskrenije, pa gotovo i pokajničko”, poručio je Đuričić.

Inače, Pejka Medić, bivša direktorica BH Radija 1, na svom Twitter profilu je prva komentarisala izjavu Elvira Bucala prozivajući člana Upravnog odbora BHRT-a iz Republike Srpske Rajka Radovanovića.

“Ćirilična slova za BHRT su “hijeroglifi”. Čini mi se da su hijeroglifi i za vrhovnog im šefa Rajka Radovanovića? Da se nije gdje oglasio glede ovog i svih dosadašnjih agresorskih napada prema srpskom narodu u režiji javnog servisa BiH?Da nije možda Rajko suspendovao urednika?”

Reagujući na prozivke da je uvrijedio Srbe, Elvir Bucalo je rekao da je izjavu o ćirilici neko namjerno izvukao iz konteksta.

“To je bilo na početku emisije za 1. juli, i to je očito sinoć neko iskoristio, ne znam kojim povodom. Očito je namjenski izvukao iz konteksta jer je na kraju te iste emisije na čijem je početku to i rečeno, bilo kratko objašnjenje. Taj komentar je bio sarkastično podsjećanje da živimo u društvu u kojem dva pisma nisu jednaka. Dimenzija koju je to dobilo je potpuno drugačija. Ja sam više nego neprijatno iznenađen uopšte ovim reakcijama”, izjavio je Bucalo.

Bucalo je i na svom Facebook profilu, podsjećajući na performans kada je očistio znak na kome je bio prefarban ćirilični natpis “Čengić Vila”, komentarisao reakcije na njegovu izjavu o ćirilici, naglasivši da je riječ o “komediji apsurda”.

“Ja napadam “suživot”, a Dodik ga brani!? Nema nam spasa, živjeli!”

Gerila.info/Klix/RTRS

The post Ćirilicom ću te, ćirilicom ćeš me: Reakcije na izjavu novinara Elvira Bucala first appeared on Gerila.info.