Forum je organizovala grupa građana „Za Plan“, u okviru kampanje „Za grad zajedno“, a sala je, prema riječima organizatora, bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Tokom više od dva sata razgovora građani, predstavnici stručne javnosti i aktivisti govorili su o tome kako se u Banjaluci planiraju i uređuju javne i zelene površine, ali i o tome zbog čega građani često nemaju stvaran uticaj na odluke koje se tiču prostora koji svakodnevno koriste.

Predstavnici naselja Rosulje, Obilićevo i Aleja Centar predstavili su probleme sa kojima se suočavaju u svojim naseljima. Ukazali su na potrebu očuvanja zelenih površina, transparentnijeg planiranja i ranijeg uključivanja građana u procese odlučivanja.

Nakon prezentacija održana je panel diskusija u kojoj su učestvovali prof. dr Igor Kuvač, prof. dr Ljiljana Došenović i predstavnica grupe građana „Za Plan“ Sanda Vukojević.

Učesnici foruma ocijenili su da javni prostor nije samo pitanje izgleda grada, već i kvaliteta života, zdravlja, zaštite životne sredine i načina na koji se Banjaluka razvija.

Zaključeno je da su gradu potrebni otvoreniji i jasniji procesi planiranja, kao i veće učešće građana i stručne javnosti u donošenju odluka o uređenju javnih i zelenih površina.

Forum „Javni prostor je naš prostor“ dio je kampanje „Za grad zajedno“, čiji je cilj unapređenje učešća građana i stručne javnosti u planiranju i uređenju javnih i zelenih površina u Banjaluci.

Saopštenje je nastalo u okviru kampanje „Nepostojanje mehanizma za učešće građana i struke prilikom donošenja odluka o uređenju i izgradnji zelenih i ostalih javnih površina“, koju provodi neformalna grupa građana „Za Plan“. Kampanja je dio projekta PRAGG, koji finansira Vlada Švajcarske, a provodi konzorcijum HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu sa lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa i Institut za razvoj mladih KULT.

The post Građani Banjaluke traže veće učešće u odlučivanju o javnom prostoru first appeared on Gerila.info.

Stanivukovićevi botovi su ponovo budni i pušteni s lanca – tako se u najkraćem može opisati „komentarisanje“ armije odanih vojnika koji na društvenim mrežama brane cara, a napadaju sve one koji tog istog cara kritikuju. Priroda botova je sadržana u njihovoj poslušnosti i potkupljivosti: što je honorar bolji, oni su odaniji. Posebno su agresivni kada se bliži kampanja, a sticajem nesrećnih okolnosti naši su vajni politički prvaci uvijek u kampanji.

„Draško vam je toliki kompleks da laži iz rukava vadite! Baš se pitam šta ćete sljedeće izmisliti“, još je jedan od „hrabrih“ komentara ispod pomenutog teksta. „Ko vam naređuje da pišete ovakve bljuvotine, lažovčine“, pita nepoznati junak. „Na sve načine pokušavate da ocrnite Draška, ali vam ne ide“, tvrdi anonimna junakinja. Sve se svodi na isto: gradonačelnik je junačina, a novinari bezobzirne lažovčine.

Botovi ne rade, naravno, samo za Stanivukovića i samo za Pokret Sigurna Srpska. Svaka veća stranka u Srpskoj ima svoju bazu botova koja se aktivira po potrebi. Strateški savjetnik za javnu komunikaciju Marija Milić za GERILU kaže kako organizovano i agresivno komentarisanje kratkoročno može da relativizuje činjenice navedene u istraživačkim tekstovima, stvori konfuziju ili promijeni atmosferu oko same teme.

„Ali, ako je istraživanje temeljno, profesionalno i zasnovano na činjenicama, botovi ne mogu poništiti njegov značaj. Botovi mogu pojačati određenu poruku, stvoriti utisak da je neki stav dominantan ili privremeno skrenuti pažnju sa teme i u tom smislu utiču na javni prostor. Ljudi često ne mijenjaju stav zbog organizovanih komentara, ali mogu odustati od učešća u raspravi ako osjete da je javni prostor postao previše agresivan i toksičan. Na taj način botovi ne utiču samo na percepciju određene teme, već i na spremnost građana da uopšte učestvuju u javnoj debati“, kaže Milićeva.

Ipak, dodaje ona, to nije razlog za odustajanje od istraživačkog novinarstva ili javne rasprave. Naprotiv, to je razlog da se ona dodatno ojača. Upravo u vremenu velike buke – provjerene informacije, profesionalno novinarstvo i ljudi koji su spremni da argumentovano razgovaraju postaju još važniji. Javnost, kaže Milićeva, ponekad reaguje sporo, ali to ne znači da ne čuje i ne pamti. Zato ne treba odustajati od činjenica, već istrajati u tome da one budu jasno, odgovorno i dosljedno predstavljene građanima.

„Digitalna kampanja može da smanji povjerenje u javni prostor i oteža građanima da razlikuju autentičnu javnu reakciju od organizovane političke ili društvene hajke. Ali ne može trajno da sakrije ozbiljne činjenice. Povjerenje se i dalje gradi u stvarnom odnosu između političara, medija i građana, a tu botovi ne mogu biti zamjena“, istakla je Marija Milić.

Stranka Milorada Dodika godinama koristi mrežu naloga koji disciplinovano brane svaki potez vlasti, od najvećih političkih odluka do najbanalnijih dnevnih tema. Kada Dodik održi govor, botovi ga proglašavaju istorijskim. Kada izgubi političku bitku, oni objašnjavaju da je zapravo pobijedio. Kada ga kritikuju, botovi ne napadaju argumente nego ljude koji ih iznose. Njihov zadatak nije da ubijede protivnike, već da stvore utisak da je većina već na Dodikovoj strani.

Sličan obrazac posljednjih godina koristi i PSS Draška Stanivukovića. Razlika je uglavnom u stilu, ne u suštini. Dok SNSD-ovi botovi nastupaju kao čuvari nacionalnih interesa i branitelji Republike Srpske od stvarnih i izmišljenih neprijatelja, Stanivukovićevi botovi gradonačelnika predstavljaju kao čovjeka koji ne spava, ne odmara i ne radi ništa osim što rješava probleme građana. Ako se asfaltira deset metara ulice, na mrežama izgleda kao da je izgrađen autoput. Ako
se postavi nekoliko klupa, stvara se utisak urbanističke revolucije.

Glavni i odgovorni urednik „Nezavisnih novina“ Sandra Gojković Arbutina kaže kako stranke prije svega amaterski „botuju“, pa se botovski komentari lako prepoznaju i čitalac koji je medijski iole pismen može da prepozna šta je botovsko komentarisanje. U tome, kaže ona, nema previše uloženog truda, očigledno je i uglavnom se radi o generisanim besmislicama i hvalospjevima. Ono što može da utiče je zatrpavanje prostora ispod teksta, ali ne mogu da umanje značaj. Svakako mogu da odvuku pažnju, što i jeste cilj, i tu onda počinje teror ispod teksta da je napisan s ciljem da diskredituje partiju, funkcionera ili stranku.

„Međutim, uvjerena sam da ta vrsta komentarisanja je već prevaziđena i pomalo gubi smisao ali ono što uzima primat na društvenim mrežama, pogotovo tamo gdje se vode i neke političke bitke, botovsko komentarisanje su preuzeli 'stvarni ljudi' sa stvarnim funkcijama koji taj posao odrađuju na jedan uslovno rečeno softiciraniji način, uz nadu da će to javnosti biti više prijemčivo, ali u konačnici se svodi na isto – radi se o korisnim idiotima i beskičmenjacima koji za sitan ćar odrađuju prljavi posao koji bi svako s iole integriteta s gnušanjem odbio“, rekla je Gojković Arbutina.

Goran Dakić, Gerila info

The post Buđenje Stanivukovićevih botova first appeared on Gerila.info.

Poznata banjalučka građevinska kompanija u vlasništvu bliskih Stanivukovićevih saradnika radove na izgradnji stambene zgrade u naselju Mejdan/Obilićevo u Banjaluci počela je u februaru ove godine. Radi se na parceli uz dječiji vrtić i fabriku obuće Bema. Kompanija prodaju stanova na ovoj lokaciji reklamira od oktobra prošle godine.

Međutim, za izgradnju objekta nije do prije nekoliko dana postojala građevinska dozvola. Javna rasprava u predmetu postupanja po zahtjevu investitora “Aragosta invest” za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta održana je tek 17. februara ove godine.

Iz kompanije Aragosta investa nisu nikada odgovorili na pitnja Gerila info u vezi početka gradnje objekta u Pionirskoj ulici bez postojanja građevinske dozvole.

Vedran Jarić, osim što slovi za jednog od najbližih sradnika Draška Stanivukovića, važi i za jednog od sponzora novoosnovanog “Stanivukovićevog Pokreta Sigurna Srpska”. Kompanija u vlasništvu njegovog oca u centru je pažnje banjalučke javnosti i zbog zamjene zemljišta sa gradom. Grad je Jarićima ustupio parcelu kod stare lokacije banjalučkog Vodovoda dok je u zamjenu dobio livade na periferiji. Procijenjena vrijednost parcela je, zvanično, otprilike jednaka, oko 210 000 maraka a Veljko Jarić ranije je rekao kako bi u toj zamjeni bolje prošao grad.

“Aragosta invest d.o.o. Banjaluka dužno je platiti Gradu Banjaluka iznos od 1940 maraka na ime razlike u tržišnoj vrijednosti zemljišta koja su predmet zamjene”, piše u odluci koju je usvojila skupština grada Banjaluka u martu ove godine.

Inicijativu za zamjenu parcela pokrenula je kompanija Aragosta invest u novembru 2023. godine. Potreban postupak okončan je u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove-Područna jedinica Banjaluka.

Grad Banjaluka je još u julu 2025. godine Pravobranilaštvu Republike Srpske dostavio nacrt Odluke o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora o zamjeni nekretnina. Pravobranilaštvo je u avgustu prošle godine gradu dostavilo mišljenje  “iz kojeg proizilazi da su ispunjeni uslovi i da je odluka u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima i drugim navedenim pozitivnim zakonskim propisima“.

Vedran Jarić posebno je u fokusu javnosti u Republici Srpskoj nakon što je Draško Stanivuković zajedno sa Igorom Radojičićem nekadašnjom vedetom SNSD-a i gradonačelnikom Banjaluke, kojeg je Stanivuković optuživao za najteže oblike kriminala i korupcije dok su bili politički “neprijatelji”, osnovao PSS. Jedan od osnivača Pokreta je i Dejan Kojić načelnik Pala. Kojić je načelnik postao kao član DEMOS-a uz podršku opozicije, prije svega SDS-a. DEMOS, koji je donedavno bio jedan od glavnih političkih satelit partnera Milorada Dodika napustio je početkom oktobra prošle godine. Slovi za nekoga ko ima čvrste veze sa režimom Aleksandra Vučića preko Slaviše Kokeze sa kojim je u rođačkim vezama a koji je, nezvanično, jedan od finansijera novog političkog pokreta u Republici Srpskoj.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivukovićev prijatelj retroaktivno dobio građevinsku dozvolu!? first appeared on Gerila.info.

Član Pokreta Sigurna Srpska Nataša Miljanović Zubac istakla je da će zadatak novog Odbora biti prikupljanje, dokumentovanje i analiza informacija o nezakonitostima, kao i upućivanje prijava nadležnim institucijama.

„Naš cilj nije da preuzimamo posao policije, tužilaštva ili sudova, već da prikupimo dokaze, dostavimo ih nadležnim institucijama i insistiramo na njihovom postupanju. Poseban akcenat biće stavljen na zaštitu izvora i svjedoka koji žele da prijave nezakonitosti“, poručila je Miljanović Zubac.

Stanivuković je svojevremeno formirao dva „radna tijela“ koja su ostala da vise u vazduhu – Tim za reviziju i Visoki savjet. Tim za reviziju osnovan je u oktobru 2021. godine. Članovi Tima bili su advokati Dario Sandić i Jovana Kisin Zagajac, kao i Sanja Vukara, Jelena Kos i Diana Cvijić. Sandić i Kisin Zagajac su primali naknadu od 1.800 KM za rad u Timu, dok su Vukara, Kos i Cvijić radili volonterski, jer su bili zaposleni u Gradskoj upravi.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković rekao je nakon osnivanja Tima da će on provjeravati svaki ugovor i svaku javnu nabavku. Tim je zvanično konstituisan 29. decembra 2021. godine rješenjem gradonačelnika kao Komisija za utvrđivanje stanja i zakonitosti rada Grada Banje Luke.

Krajem januara 2022. godine predstavljen je prvi izvještaj Tima za reviziju i otkriveno je da pojedini zakupci nisu plaćali naknadu za bilborde u gradu. Objavljeni su i podaci o dugovima „Akvane“ i sumnjivim aktivnostima Civilne zaštite pod upravom bivšeg šefa Mladena Ćućuna. Stanivuković je tada najavio i 2. februara podnio krivične prijave protiv Ćućuna, bivšeg načelnika Odjeljenja komunalne policije Milenka Letića, bivšeg direktora „Akvane“ Vedrana
Mitrovića i bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića.

Početkom marta iste godine predstavljen je novi izvještaj Tima za reviziju koji se ponovo bavio „Akvanom“, renoviranjem krova Banskog dvora, ali i navodno nedozvoljenom gradnjom objekta „Kajak terase“ koji je bio u vlasništvu tajkuna Mileta Radišića. Prvi put je najavljeno ekspresno rušenje ovog ugostiteljskog objekta za kojeg su u Gradskoj upravi tvrdili da je nelegalan.

Tada je saopšteno i da je u „Akvani“ nestao ekspres restoran plaćen oko 100.000 KM, a naređeno je da se povuče garancija za izgradnju krova na Banskom dvoru samo dan pred istek roka, jer je nadležna inspekcija utvrdila da izvođač radova iste nije izvodio u skladu sa ugovorom. To je ujedno bio i posljednji „posao“ Tima za reviziju.

Tim je prva napustila predsjednica Diana Cvijić koja je ujedno i ovlašćeni revizor. U ranijim pisanjima medija, Cvijić je Tim napustila nakon 15 dana, a kao razlog je navođeno i potpisivanje Aneksa 4 kojim su gradonačelnik i gradski menadžer Bojan Kresojević „olakšali“ gradsku kasu za 329.999 KM. Novac je odobren firmi ,,Kozara putevi’’ za radove na već završenom mostu u Srpskim Toplicama. Sandić je prije dvije godine tužio Gradsku upravu zato što mu nije isplatila dvije naknade dok je bio član Tima za reviziju.

Most u Srpskim Tolicama bio je okidač za i za odlazak iz Tima advokatice Jovane Kisin. Ona je tada na jednom od sastanaka rekla da je pregovaranje koje je dovelo do nove isplate izvođaču radova bilo protiv interesa Grada kao i da su svi pravni argumenti bili na strani Grada.

„To je iznos koji su mi ostali dužni za dva mjeseca 2022. godine. Dva ili tri mjeseca sam u početku radio bez naknade. Onda su rekli kako bi naš rad trebao da se plati, jer smo sjedili po nekoliko sati u Gradskoj upravi i analizirali dokumentaciju. Ta dva mjeseca nikada nisu plaćena“, rekao je Sandić tada za GERILU.

Stanivuković je u novembru 2021. godine formirao Visoki savjet koji do danas nije uradio gotovo ništa. I ne samo da Savjet nije uradio ništa, nego se nije sastao duže od tri godine i veliko je pitanje da li on danas uopšte i postoji. Podsjećamo, riječ je bila o savjetodavnom tijelu koje je, kako se tada pisalo i govorilo,
jedinstveno po svojoj formi i fuknciji i prvo je takve vrste u Banjoj Luci. Članovi Savjeta bili su

Duško Pevulja (profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci), Dejan Savić (vaterpolista), Miodrag Stojković (genetičar), Zdravko Miovčić (filozof i komparativist), Miodrag Zec (profesor), David Mastikosa (kompozitor), Snježana Mrđa Badža (inženjer arhitekture), Nataša Tešanović (novinar, urednik i bivši direktor ATV-a), Aleksandra Mušić (košarkašica), Radoslav Rade Savić (dugogodišnji radnik u sportskim organizacijama), Ljilja Čekić (glumica), Miljka Brđanin (glumica), Aleksandar Čavić (demograf).

Na početku rada Savjeta predloženo je, između ostalog, objavljivanje enciklopedije ili leksikona Banje Luke, ali ta je ideja ostala mrtvo slovo na papiru. Demograf Aleksandar Čavić kazao je ranije da Savjet nikada nije imao čak ni plenarne sastanke. On kaže da su se jednom ili dva puta godišnje održavali sastanci, ali i to se, kako ističe, prorijedilo.

„U zadnje vrijeme nije bilo nikakvih sastanaka. Ja sam radio na strategiji demografskog razvoja grada. Ona je usvojena na Skupštini Grada, ali ne znam da li je provedena. Koliko je meni poznato, nije imenovan tim za provođenje te strategije. Bila je to jedina takva strategija neke lokalne zajednice na zapadnom Balkanu“, rekao je Čavić.

Prema našim informacijama, Stanivuković se sa članovima Savjeta posljednji put sastao 31. marta 2022. godine. Stanivuković je upravo tada strategiju demografskog razvoja grada označio kao jedan od najvažnijih zadataka Savjeta, kao i Urbanistički plan.

Goran Dakić, Gerila info

The post Stanivukovićevi odbori i savjeti ni na nebu, ni na zemlji first appeared on Gerila.info.

U poruci koju je ova kompanija poslala svojim kooperantima navodi se da će na tržištu BiH raditi još dva mjeseca, odnosno do 10.avgusta 2026.

“Dragi, ovim putem Vas obavještvamo da je Glovo donio tešku odluku da obustavi poslovanje u BiH. Posljednji dan za korištenje naših usluga je 10.avgust 2026.godine”, navodi se u generičkom mailu koji je poslat kooperantima i angožavanim osobama.

U jednom od mailova, koji je poslat na adresu jednog od poznatijih marketa u BiH iz Glova navode da je riječ o strateškoj odluci koja je rezultat posvećenosti odgovorenom upravljanju kapitalom i omogućavanju nastavka ulaganja tamo gdje stvaraju najveću vrijednost.

“Ovim Vas obaviještavamo da se, u skladu sa ugovorom između Vas kao pertnera i društva GlovoApp d.o.o. ovaj dopis smatra formalnim pisanim obavještenjem o raskidu ugovora. Raskid ugovora stupa na snagu danom prestanka poslovanja Glovo u BiH, odnosno 10.avgusta”, navodi se u zvaničnom mailu kompanije.

Prema infomracijama Gerile, samo u Banjaluci će više od 200 osoba ostati bez posla, a koje je Glovo angažovao na poslovima dostave.

“Nekima od nas ovo je prvi i jedini posao,a pojedincima je to bio i dodatni angažman. Dobro je to značilo za popunjavanje kućnog budžeta”, izjavio je za Gerilu jedan od Glovo dostavljača.

Kako saznajemo, ovo će biti i veliki udar za značajan broj manjih restorana i fast food kuhinja, čije bi poslovanje moglo biti ugroženo jer  su najveći dio profita ostvarivali preko dostave koja je išla ovom aplikacijom.

Brojne kontraverze o radu platforme za dostavu

Glovo je španska platforma za dostavu hrane, namirnica i drugih proizvoda koja posluje u više gradova Bosne i Hercegovine, uključujući Banjaluku, Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Bijeljinu i Brčko. Kompanija je posljednjih godina postala jedan od najvećih igrača na tržištu dostave hrane i namirnica u BiH.

Prema istraživanju koje je objavio CAPITAL, u BiH svakodnevno radi više od 400 dostavljača povezanih sa Glovo platformom, a najveća kontroverza odnosi se na model angažovanja dostavljača.

Istraživanje CAPITAL-a navodi da značajan broj kurira radi preko posredničkih firmi, a ne direktno za Glovo, te da dio njih nema klasične ugovore o radu niti redovno zdravstveno i penziono osiguranje.

Prema istom istraživanju, pojedini dostavljači tvrdili su da su isplate vršene u gotovini te da posredničke firme zadržavaju značajne provizije od njihove zarade. U tekstovima se pominju i navodi o razduživanju pazara na parking prostorima bez formalne dokumentacije.

Pojedini konkurenti tvrdili su da je Glovo nudio finansijske podsticaje dostavljačima i poslovnim partnerima kako bi prešli sa drugih platformi na Glovo.

Glovo je odbacio optužbe iznesene u medijskim istraživanjima, navodeći da članci sadrže „brojne činjenične netačnosti“ i da pogrešno predstavljaju način poslovanja kompanije u Bosni i Hercegovini.

Đorđe Vjatović, gerila.info

The post Glovo gasi poslovanje u BiH first appeared on Gerila.info.

Ljubojevićeva je bila sama u službenom automobilu i izazvala je saobraćajnu nesreću na brzoj cesti kod Roguljića.

„Vozila je iz pravca Laktaša i zbog neprilagođene brzine nije skrenula na zaobilaznicu koja je na tom mjestu formirana zbog izgradnje novog nadvožnjaka. Umjesto skretanja na zaobilaznicu, ona je uprkos znakovima upozorenja i usporivačima nastavila pravo i udarila u skelu na gradilištu. Na sreću, ostala je nepovrijeđena i nije bilo drugih učesnika u saobraćajci“, otkriva izvor našeg portala.

Prema njegovim riječima, policija je bila na licu mjesta i napravila uviđaj, a Ljubojevića je odvezena na UKC gdje joj je vađena krv radi utvrđivanja količine alkohola u krvi.

„Procedura je takva da se nalaz krvi sa UKC šalje Krim-tehničkom centru MUP-a kako bi se mogao uraditi zapisnik. Tu postoji mogućnost namještanja rezultata, jer krim tehničari mogu kolegama koji su radili uviđaj poslati nalaz suprotan od nalaza koji je došao sa UKC-a. Pojednostavljeno, ako nalaz sa UKC-a pokaže da je imala nedozvoljenu količinu alkohola u KTC-u mogu da navedu suprotno, ali to bi bilo krivično djelo“, objašnjava naš izvor.

On dodaje da dodatni problem za učesnika u saobraćajnoj nesreći kod koga je utvrđena čak i minimalna količina alkohola predstavlja to što u tom slučaju osiguranje ne pokriva štetu.

„Narodna skupština RS ne može od osiguranja da traži naknadu štete ako u policijskom zapisniku bude navedeno da je Ljubojevićeva imala alkohola u krvi. To znači da će u tom slučaju ona biti obavezna da nadoknadi štetu. Pored toga, otvara se pitanje zašto je potpredsjednica koristila službeno vozilo bez službenog vozača“, objašnjava naš sagovornik.

capital.ba

The post Potpredsjednica Narodne skupštine RS slupala službeni audi first appeared on Gerila.info.

Škrbić je prvi put imenovan na mjesto dekana 1. oktobra 2016. godine. Nastavno-naučno vijeće Medicinskog fakulteta je, na osmoj sjednici koja je održana 30. juna te iste godine, donijelo Odluku o usvajanju prijedloga za imenovanje dekana i na osnovu te odluke Univerzitet je donio rješenje o Škrbićevom imenovanju. Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske treći je put imenovan za dekana Medicinskog fakulteta 4. jula 2024. godine.

Tadašnji docent Predrag Ćeranić prvi put je za dekana Fakulteta bezbjednosnih nauka imenovan u julu 2017. godine. U julu 2021. godine Ćeranić je razriješen dužnosti da bi potom ponovo bio biran na isto mjesto. Ćeranić je treći put izabran za dekana u maju prošle godine i taj mandat ističe u julu 2029. godine. I on se, kao i Škrbić, nalazi u „punom“ trećem dekanskom mandatu. Ćeranić je ujedno i jedan od najodanijih političkih komentarora Dodikove stranke.

U septembru 2016. godine Borko Petrović je prvi put imenovan najprije za vršioca dužnosti dekana, a potom i za dekana Fakulteta fizičkog sporta i vaspitanja. Drugi put je za dekana biran u decembru 2020. godine i to većinom glasova (jedan glas suzdržan, dva člana NNV nisu prisustvovala sjednici). Treće Petrovićevo ustoličenje desilo se u septembru 2024. godine.

Škrbić, Ćeranić i Petrović lako bi se mogli naći u poziciji u kojoj se nalazi aktuelni rektor Univerziteta u Banjoj Luci Radoslav Gajanin. On je nedavno izabran treći put za rektora, a zbog tog imenovanja je profesor Poljoprivrenog fakulteta i poslanik SNSD-a u parlamentu Srpske Boris Pašalić tužio Senat Univerziteta u Banjoj Luci.

Sa Univerziteta kažu kako se dekani Fakulteta fizičkog vaspitaenja i sporta, Fakulteta bezbjednosnih nauka i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci nalaze u trećem mandatu i dodaju da su izabrani prema važećem Zakonu o visokom obrazovanju.

„Podsjećamo da je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, mišljenjima od 31. maja 2024. i 27. januara 2026. godine, potvrdilo zakonitost izbora u treći mandat za rektore, direktore visokih škola, prorektore i dekane koji su na prvi mandat i drugi bili izabrani po prethodno važećem Zakonu o visokom obrazovanju“, odgovaraju sa Univerziteta na naša pitanja.

U navedenim mišljenjima je, navode sa Univerziteta, istaknuto da se mandati počeli po prethodnom zakonu, ne sabiraju sa mandatima po novom Zakonu o visokom obrazovanju, te da nema prepreke da se novi zakon koristi u punom kapacitetu, odnosno da se omogućava izbor u dva mandatna perioda za rektore, direktore visokih škola, prorektore ili dekane.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske i član parlamentarnog Odbora za kulturu, nauku, obrazovanje i sport Tanja Vukomanović kaže za GERILU kako o stanju na Univerziteu i njegovoj privatizaciji dovoljno govori podatak da ova tri imenovanja do sada niko nije osporio.

„Negodovanja u akademskoj zajednici ima, ali mnogi strahuju za svoja radna mjesta, posebno imajući u vidu da su raniji pokušaji traženja pravde često završavali posljedicama po one koji su se žalili. Čak i kada su slučajevi završili na sudovima. Na ovaj način sudovi i Univerzitet degradiraju NSRS negirajući zakone i uspostavljajuci sudsku praksu suprotnu zakonima koje donosi NSRS“, istakla je Vukomanović.

Ukoliko sud zauzme stav da je treći mandat rektora nezakonit zbog zakonskog ograničenja broja mandata, dodaje ona, teško je vidjeti zbog čega isti princip ne bi važio i za dekane koji se takođe nalaze u trećem uzastopnom mandatu.

„Gajaninov slučaj je doveden u pitanje zato što je postojao konkretan protivkandidat Boris Pašalić koji je podnio tužbu. Trenutno nije poznato da postoje postupci protiv trećih mandata pomenutih dekana, iako je kršenje zakona očigledno. Klub poslanika PSS-a tražio je tumačenje zakona od Zakonodavnog odbora NSRS. Dobili smo potvrdan odgovor. Tražili smo komentar predsjednika Vlade Republike Srpske i resornog ministra, ali još uvijek nema konkretnih odgovora“, kazala je Tanja Vukomanović.

Podsjećamo da je Pašalić tužio Senat Univerziteta u Banjoj Luci zbog izbora Radoslava Gajanina za treći mandat rektora. Tužba otvara pitanje da li je Senat prekršio Zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske, ali i da li su pojedine institucije svjesno ignorisale pravna ograničenja kako bi omogućile ostanak aktuelnog rukovodstva Univerziteta. Usred ovog postupka promijenjen je sudija, a predmet je dodijeljen sudiji Branimiru Jukiću.

Goran Dakić, Gerila info

The post Škrbić i Ćeranić gaze Gajaninovim (ne)zakonitim stopama first appeared on Gerila.info.

Upravo zbog toga neformalna grupa građana „Za Plan“ pokrenula je projekat čiji je cilj da građani i stručna javnost budu uključeni mnogo ranije u procese planiranja i uređenja javnih prostora u Banjaluci. Kao jedno od mogućih rješenja predložiće Gradu uvođenje obaveznih javnih konkursa za idejna rješenja svih većih zahvata na zelenim i javnim površinama, uz prethodne konsultacije sa građanima.

„Sada smo svjedoci da građani saznaju za neki projekat tek kada bageri budu na gradilištu ili čak kada čitav projekat bude priveden kraju. Tada više nema prostora za razgovor da li postoje bolja rješenja, niti mogućnosti da se sagledaju različiti prijedlozi i stručna mišljenja“, rekla je Tijana Grujić predstavljajući projekat.

Prema njenim riječima, građani najbolje poznaju potrebe naselja u kojima žive, dok stručnjaci raspolažu znanjem neophodnim za kvalitetna urbanistička rješenja, zbog čega bi odluke morale biti rezultat dijaloga, a ne gotovih projekata predstavljenih javnosti tek pred početak radova.

Predstavnici inicijative posebno upozoravaju da Banjaluka godinama čeka novi Urbanistički plan, ključni dokument koji bi trebalo da definiše dugoročni razvoj grada.

„Posljednja informacija jeste da je Urbanistički plan Banjaluke u proceduri, ali mi ne znamo kada će da dođe na red. Tačno je da idu ubrzane procedure regulacionih planova i upravo kroz te intervencije tretira se i javni prostor. Sigurno je da se svjesno razvlači donošenje Urbanističkog plana“, smatra Grujićeva.

Dodaje da upravo zbog toga građanske inicijative ne mogu čekati završetak administrativnih procedura dok se istovremeno mijenjaju parkovi, trgovi, zelene površine i drugi javni prostori.

Sanda Vukojević podsjetila je da pitanje javnog prostora nije samo pitanje izgleda grada, već i kvaliteta života građana.

„Javni prostor predstavlja pitanje kvaliteta života, javnog interesa i odnosa institucija prema građanima. Građani traže pravo da učestvuju u donošenju odluka koje direktno utiču na prostor u kojem žive“, rekla je Vukojevićeva.

Da se o zajedničkom prostoru često odlučuje bez šire javnosti smatra i Aleksandar Žolja, koji upozorava da građani uglavnom reaguju tek kada promjene dođu pred njihova vrata.

„Vidjeli smo da građani reaguju tek kada te promjene dođu do njihovog dvorišta. Međutim, time dajemo mogućnost samo maloj grupi ljudi, poput gradonačelnika i ljudi oko njega, da to uređuju“, rekao je Žolja.

On smatra da projekti koji trajno mijenjaju izgled grada ne bi smjeli biti predmet brzih odluka.

„Zašto ne bismo dali godinu dana da prvo građani kažu svoje prijedloge, pa onda struka, pa nakon toga konkurs? Tada bismo svi bili uključeni u taj proces“, poručio je Žolja.

U okviru projekta biće organizovani javni forumi, radionice i konsultacije sa građanima, organizacijama civilnog društva i stručnjacima, a planirana je i izrada prijedloga za izmjene postojećih procedura koje regulišu planiranje i uređenje javnih prostora.

Iz inicijative „Za Plan“ poručuju da se prilikom uređenja javnih površina ne odlučuje samo o tome kako će grad izgledati, već i o tome kako će njegovi stanovnici živjeti, koristiti zajedničke sadržaje i kakav će kvalitet života imati u godinama koje dolaze.

Dejan Rakita / GERILA

The post Građani za projekte u Banjaluci saznaju tek kada stignu bageri: Inicijativa „Za Plan“ traži obavezno uključivanje javnosti u uređenje grada first appeared on Gerila.info.

Grad planira spajanje “šetališta” od Gradskog mosta do mosta Venecija. Aktivisti i stručnjaci mjesecima i u slučaju ovog ali i u slučaju izgradnje šetališta uzvodno, prije svega u Srpskim Toplicama/Šeheru, upozoravaju na izigravanje zakona i potpunu netransparentnost cijelog projekta.

Iz Centra za životnu sredinu Banjaluka napominju da im na sastanku sa predstavnicima Gradske uprave jesu konačno pokazani određeni dokumenti ali da i dalje čekaju na dostavljanje kompletne dokumentacije po zakonu, kako bi mogli u potpunosti da je prouče.

“Napominjemo da tokom sastanka nismo čitali, niti pregladali dokumentaciju koju su predstavnici Gradske uprave donijeli. Transparentnost se ne postiže u zatvorenim prostorijama. Predstavnici Grada su pristali na ustupanje traženih informacija, te očekujemo da će nam dokumentacija biti dostavljena u što skorijem roku, a samo nakon detaljnog uvida u istu ćemo moći da donesemo konačan sud i plan djelovanja“, saopštili su iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

U Centru navode da i dalje insistiraju da svi radovi do potpunog uvida u kompletnu dokumentaciju budu zaustavljeni naročito nakon dosadašnjeg pravljenja niza propusta i neplanske sječe vegetacije.

Gradska uprava je nedavno nizvodno od Gradskog mosta organizovala sječu dvadesetak stabala među kojima su bile i prepoznatljive banjalučke Vrbe. Taj potez gradskih vlasti izazvao je ogorčenje banjalučke javnosti. Javnost u gradu, inače, podjeljena je kada je izgradnja šetališta u pitanju. Dio banjalučana smatra da se radi o dobrom projektu koji će konačno urediti obale Vrbasa dok dio smatra da se radi o nepotrebnom betoniranju obale kojim se uništava prirodna obala, prirodna plaže ali i stanište živog svijeta uz samu obalu. Ove druge podržava stručna javnost. U više navrata su na štetnost projekta upozoravali profesori sa banjalučkog Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog ali i Prirodno-matematičkog fakulteta.

Gerila info je u aprilu ove godine pisala kako je Grad predvođen gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem i njegovim najbližim saradnicima nezakonito betonirao obalu Vrbasa od Vrućice do “Švedske plaže”, na osnovu nezakonito izdate građeb+vinske dozvole.

Dozvolu je izdalo Odjeljenje za prostorno uređenje grada Banjaluka a koje nije imalo zakonski osnov da takvu dozvolu izda. S obzirom da je taj dio obale Vrbasa proglašen za nacionalni spomenik od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika građevinsku dozvolu je jedino moglo da izda Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

to nije jedina nezakonitost kada su radovi na ovom dijelu obale u pitanju. Podsjeća da je i ova nezakonita dozvola izdata u oktobru 2025. godine a da su radovi počeli sredinom iste godine bez ikakve građevinske dozvole.

“Građevinsku dozvolu za ovaj prostor, za ovu katastarsku česticu, može izdati jedino Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske a nikako građevinsku dozvolu za ovu česticu ne može izdati gradska uprava odnosno nadležno odjeljenje”, rekao je odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini Igor Mandić novinarima u Banjaluci krajem aprila.

Kako je Gerila ranije pisala, projekat izgradnje šetališta pokrenut je u junu 2025. bez prethodno pribavljenih potrebnih dozvola, uključujući vodne smjernice od nadležnih organa. Inspekcija je u međuvremenu potvrdila nepravilnosti i zapečatila lokaciju, ali radovi nisu trajno obustavljeni.

U odgovoru Grada Banjaluka od 18. jula 2025. navodi se da su „pristupili radovima jer nisu stekli utisak da bi projekat bio odbijen“, što su nevladine organizacije protumačile kao dodatno ignorisanje zakona i procedura.

„Nastavljamo izgradnju šetališta uz Vrbas na potezu od Švedske plaže do Vrućice i za taj projekat posjedujemo vodne saglasnosti, građevinsku dozvolu i budžetirana sredstva. Novoizgrađeno šetalište jedno je od omiljenih mjesta za uživanje naših građana i istrajaćemo na tome da ga uspješno završimo“, poručio je Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke, u oktobru prošle godine.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Projekat Šetališta: Grad sad tvrdi da nije riječ o šetalištu već o odbrani od poplava!? first appeared on Gerila.info.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović obišli su danas gradilište u Ivanjskoj kod Banjaluke, gdje su istakli da se radovi odvijaju bez zastoja, ali su istovremeno priznali da još postoje sudski sporovi koji utiču na potpuno uvođenje izvođača u posao.

„Ostali su još neki neznačajni problemi kada je riječ o eksproprijaciji. Radi se o tridesetak predmeta koji su sada u nadležnosti sudova. Očekujemo da će se ti sporovi vrlo brzo riješiti kako bi izvođač radova bio uveden u posao cijelom dužinom trase i mogao da radi u punom kapacitetu“, rekao je Stevanović.

Minić je poručio da će od Ministarstva pravde tražiti da se postupci koji se vode pred sudovima ubrzaju, uz negiranje da je riječ o pritisku na sudove.

„Dinamika radova ide u predviđenom roku bez bilo kakvih zastoja. Međutim, važno je da se što prije okončaju postupci o imovinsko-pravnim odnosima. To su jedine stvari koje bi mogle praviti probleme na određenim sekcijama trase“, rekao je Minić.

Iako zvaničnici govore o planiranoj dinamici, upravo su imovinsko-pravni sporovi godinama jedan od ključnih problema projekta čija je ukupna dužina oko 40 kilometara.

Prema podacima izvođača, trenutno je otvoreno oko 22 kilometra trase. Na gradilištu se gradi pet vijadukata, četiri mosta, šest nadvožnjaka i dvadeset propusta, dok je angažovano više od 50 inženjera i preko 200 mašina.

Predstavnici Vlade su najavili da će sve biti završeno u naredne dvije godine.

Kineski partner i ugovor koji je godinama bio skriven

Koncesioni ugovor za izgradnju autoputa Banjaluka-Prijedor Vlada Republike Srpske potpisala je krajem 2018. godine sa kineskom državnom kompanijom Shandong Hi-Speed International (SDHS), dijelom velike kineske grupacije Shandong Hi-Speed Group sa sjedištem u provinciji Shandong na istoku Kine.

Prvobitna vrijednost projekta procijenjena je na oko 297 miliona eura, dok je koncesija ugovorena na period od 30 godina. Prema ranije objavljenim podacima, kineski partner trebalo je da finansira i izgradi auto-put, a prihode ostvaruje kroz naplatu putarine i druge ugovorene mehanizme tokom trajanja koncesije.

Međutim, od samog početka projekat je pratio problem netransparentnosti.

Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske godinama je odbijalo da javnosti dostavi ugovor sa kineskom kompanijom, pozivajući se na zaštitu poslovnih interesa investitora. Zbog toga su Transparency International BiH i druge organizacije pokrenule više upravnih sporova protiv Ministarstva.

Okružni sud u Banjoj Luci u više navrata presudio je da Ministarstvo nezakonito uskraćuje pristup informacijama. U jednoj od presuda sud je naveo da je zadatak institucija da štite interes građana, a ne poslovne interese koncesionara kojem je dato pravo da decenijama upravlja javnom infrastrukturom.

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je čak i kineska kompanija u jednom trenutku pristala da dio ugovora bude objavljen, osim određenih dijelova finansijskog modela, ali je Ministarstvo i nakon toga odbijalo da dostavi dokumentaciju, što je dovelo do novih tužbi i novih sudskih presuda protiv institucija Republike Srpske.

Ministar Zoran Stevanović danas ipak govori da se u vezi ovog ugovora ništa ne krije.

Poskupljenje projekta za 90 miliona evra

Pored pitanja transparentnosti, projekat prati i značajno povećanje troškova.

Vrijednost izgradnje u međuvremenu je povećana za približno 90 miliona eura, pa se ukupna procijenjena cijena približila iznosu od 388 miliona eura. Kao razlog navedeni su rast cijena građevinskog materijala, energenata i troškova izvođenja radova u odnosu na period kada je dostavljena prvobitna ponuda.

Govoreći o aneksima ugovora, Stevanović je danas potvrdio da su cijene korigovane, ali je istakao da nije upoznat sa svim detaljima tih izmjena.

„Prvobitni ugovor potpisan je 2019. godine i nije realno očekivati da se šest ili sedam godina kasnije radovi izvode po istim cijenama. Konsultantska kuća je napravila određene parametre povećanja cijena i pristupilo se potpisivanju aneksa. Ne znam sve detalje jer se to dešavalo u periodu prethodnog ministra. Ne vjerujem da će biti novih korekcija cijena“, rekao je Stevanović.

Kineski koncesionar se često pojavljuje u pričama o kontroverznim infrastrukturnim projektima

Shandong Hi-Speed Group (SDHS) jedna je od najvećih kineskih državnih infrastrukturnih kompanija sa sjedištem u gradu Jinan, u provinciji Shandong.

Prema javno dostupnim podacima, grupa upravlja imovinom vrijednom više od 200 milijardi dolara i posluje u oblasti autoputeva, željeznica, mostova, logistike, energetike i velikih međunarodnih infrastrukturnih projekata.

Posljednjih godina kompanija se pojavljuje u velikom broju projekata širom Afrike, Azije i Evrope, ali njen međunarodni rast često su pratila pitanja transparentnosti, političkih veza, finansijskih aranžmana i povećanja troškova.

Jedan od najvećih udara na reputaciju kompanije dogodio se 2022. godine kada su kineske antikorupcijske vlasti pokrenule istragu protiv tadašnjeg predsjednika Shandong Hi-Speed Group Sun Lianga. Kineski poslovni medij “Caixin” objavio je da se istraga odvija u okviru šire kampanje protiv korupcije u velikim državnim kompanijama, dok su mediji ukazivali na njegove veze sa drugim visokoprofilnim finansijskim i političkim aferama u Kini.

Samo nekoliko sedmica kasnije nestao je iz javnosti i bivši izvršni direktor kompanije Wang Huabing, za kojeg je Caixin objavio da je najvjerovatnije takođe pod istragom kineskih vlasti.

U Africi je među najpoznatijim projektima kompanije izgradnja puta Juba-Rumbek u Južnom Sudanu, projekta vrijednog više od 736 miliona dolara finansiranog kroz kontroverzni model „nafta za puteve“. Projekat je godinama bio predmet političkih sukoba, optužbi za netransparentno upravljanje novcem i sporova oko kvaliteta izvedenih radova.

Južni Sudan je 2020. godine čak privremeno suspendovao dio radova nakon žalbi na kvalitet izgradnje, dok su pojedini državni zvaničnici javno pozivali kineskog izvođača da preuzme odgovornost za oštećenja na već izgrađenim dionicama.

Situacija je dodatno eskalirala nakon što je revizorski izvještaj iz 2023. godine ukazao na sumnje u finansijske nepravilnosti i moguće zloupotrebe povezane sa projektom Juba-Rumbek, što je izazvalo novu političku raspravu o ulozi kineskih izvođača i načinu finansiranja infrastrukturnih projekata u toj zemlji.

Kompanija se posljednjih godina nalazi i među glavnim kineskim partnerima u velikim saobraćajnim projektima u Keniji. Krajem 2025. godine Shandong je zajedno sa kineskom kompanijom CRBC dobio posao izgradnje autoputa Nairobi-Nakuru vrijedan oko 1,5 milijardi dolara, nakon što je prethodni evropski aranžman propao. Projekat je odmah izazvao političke polemike zbog dugoročne koncesije, modela naplate putarine i mogućeg finansijskog rizika za državu.

Kenijski mediji objavili su da su vlasti u jednom trenutku odbile prvobitne prijedloge kineskih kompanija. I pojedini opozicioni političari upozoravali su na netransparentne pregovore i pokušaje da se veliki infrastrukturni ugovori zaključuju izvan pune javne kontrole.

Dodatne polemike izazvao je i izvještaj kenijskog Ministarstva finansija koje je upozorilo da bi, u slučaju manjeg saobraćaja od planiranog, poreski obveznici mogli snositi dio finansijskog tereta kroz modele javno-privatnog partnerstva povezane sa velikim putnim projektima. Sličan model predviđen je i za autoput od Banjaluke do Prijedora.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Od tajnog ugovora do skupljeg projekta: Šta danas znamo o autoputu Banjaluka-Prijedor? first appeared on Gerila.info.