Iako je aktuelni predsjednik Srpske bio prilično optimističan kada je objavljivao dogovorene detalje o izmjenama Izbornog zakona BiH, sve žešće kritike koje na račun “bakinačkog sporazuma” prije svega stižu od ostalih bošnjačkih stranaka iz Federacije BiH, ali i tamošnjeg javnog mnjenja, prijete da dogovoreno propadne prije nego što se bilo šta pokušalo realizovati. Po pregovarače je, međutim, možda i najproblematičnije to što ni reakcije iz OHR i američke ambasade u BiH ne djeluju nimalo ohrabrujuće.

“To je dogovor sve ili ništa”, rekao je Dodik nakon prošlonedjeljnog sastanka s Čovićem i liderima bošnjačke “Trojke”.

Inače, najvažnije tačke navedenog dogovora su podizanje izbornog cenzusa sa tri na pet odsto na parlamentarnim izborima, odnosno četiri odsto kad su u pitanju lokalni izbori, zatim zatvaranje izbornih lista, odnosno da mandati pripadaju strankama. Takođe, izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH išao bi po zamisli Čovićevog HDZ-a, a što se tiče zaštite integriteta izbornog procesa, na čemu, inače, najviše insistiraju opozicione političke stranke, ali i Kristijan Šmit koji je još ranije zaprijetio da će nametnuti izmjene ako to ne urade domaći lideri, pomenuto je da treba obezbijediti softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića.

Upravo taj dio dogovora, koji se tiče zaštite integriteta izbornog procesa, a koji je u bakinačkom dogovoru nekako najsiromašnije “obrađen”, izgleda da je najproblematičniji za Šmita i američkog ambasadora u BiH, Majkla Marfija.

U prilično uopštenoj reakciji iz OHR na postignuti dogovor, navedeno je da Šmitova očekivanja, iskazana u njegovoj izjavi iz decembra prošle godine, ostaju ista.

“Vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama koje se primjenjuju u demokratskim izborima i zato je tu moguće ostvariti pomake. Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa opštinskim izborima u oktobru”, saopšteno je iz OHR.

Mnogo konkretniji bio je Marfi, navodeći da “prijedlozi sadržani u dokumentu napisanom u Laktašima 18. januara govore mnogo o izborima, a vrlo malo o izbornom integritetu”.

“Kao što su SAD već napomenule, jedini legalni način da se odgovori na presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH je kroz ustavne amandmane. Drugi prijedlozi u dokumentu bi ojačali postojeći neodgovorni sistem i pomjerili stranačku politiku u BiH ka oligarhiji, što je upravo pogrešan smjer za demokratiju u zemlji”, navodi se u Marfijevom saopštenju.

Sarajevski novinar i publicista Nežad Latić za Gerilu kaže da nakon snažnog pritiska kojem su u federalnom javnom mnjenju izloženi lideri “Trojke”, ali i jasnog protivljenja navedenom dogovoru od strane američkog ambasadora, ne vjeruje da će ono što je dogovoreno potrajati još dugo.

GERILA info

The post Piši propalo: Da li je dogovor iz Bakinaca već stavljen ad akta? first appeared on Gerila.info.

U Konjicu je Konaković izjavio kako je “sada jedino realno izmijeniti Izborni zakon kako bi se osigurala transparentnost izbornog procesa, što uključuje elektroničku identifikaciju birača, uvođenje skenera za brojanje listića i profesionaliziranje biračkih odbora”.

Ipak, takve tehničke izmjene Izbornog zakona na prijedlog sada opozicione SDA prihvatio je nedavno Zastupnički dom Parlamenta BiH uz podršku i predstavnika Trojke, ali taj zakon nisu podržali vladajući HDZ BiH i SNSD Milorada Dodika.

Čović te izmjene planira podržati, kako je rekao, ako se istovremeno sa tim izmjenama dogovori izborni model koji bi spriječio preglasavanje Hrvata od brojnijih Bošnjaka, kakvo se dogodilo s izborom Željka Komšića u Predsjedništvo BiH.

Prema šturim informacijama koji su procurili sa sastanka u Bakincima, lideri vladajućih partija se nisu dublje dotaknuli teme izbora članova Predsjedništva BiH.

Podsjećamo, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg vlasti u Srpskoj ne priznaju, rekao je kako liderima vladajuće koalicije na BiH nivou daje rok do kraja ove sedmice da se još jednom probaju dogovoriti oko tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH.

Ukoliko se to ne dogodi Šmit je najavio nametanje tih izmjena koje bi, kako se navodi, trebale spriječiti zloupotrebe i moguće izborne krađe.

Da se najlakše dogovore oko novca, vodeći političari vladajuće koalicije su pokazali dogovaranjem usvanjanja budžeta institucija BiH u iznosu većem za 40 miliona KM a koje će dobiti iz Centralne banke BiH.

Dogovor ipak nije postignut oko sjedišta budućeg Apelacionog suda BiH jer Dodik ostaje kod zahtjeva da to bude Banjaluka, a predstavnici Trojke insistiraju na Istočnom Sarajevu.

U narednim danima očekuje se ofanziva evropskih političara po pitanju puta BiH u EU, pa će tako sljedeće sedmice u zvaničnu posjetu Sarajevu doputovati premijer Hrvatske Andrej Plenković, njegov holandski kolega Mark Rute i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen.

GERILA

The post Dodik, Trojka, Čović, Šmit i Izborni zakon BiH – sapunica koja traje first appeared on Gerila.info.