Prema izvještajima u sjenci, mnoge vlade uvode opsežne zakonodavne izmjene, ali njihova primjena ostaje nedovoljna. Organizacije ukazuju na nedostatak dostupnih informacija, skraćivanje procedura u kojima javnost može učestvovati i sve duže sudske procese. Deset država – među njima Srbija, Francuska i Holandija – nije podnijelo svoje izvještaje o sprovođenju Konvencije za period 2021–2024, što se smatra ozbiljnim kršenjem obaveza.

„Uprkos političkim ili ekonomskim uticajima, Bosna i Hercegovina je postigla izvjestan napredak u ekološkoj demokratiji. Međutim, nedostaje puna implementacija Arhuske konvencije u praksi. Neznanje i nedostatak kapaciteta zvaničnika u pružanju informacija; dugotrajni sudski i upravni postupci; informacije koje nisu dostupne javnosti iako se odnose na projekte od javnog interesa samo su neke od prepreka koje se ponavljaju iz godine u godinu. Samo bliska saradnja između civilnog društva i vlasti može Banja Luka promijeniti situaciju“, poručio je Ratko Pilipović, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu u Ženevi na sastanku strana – glavnog tijela nadležnog za sprovođenje Arhuske konvencije kojeg čine sve strane koje sprovode odredbe konvencije.

U izvještajima civilnog društva navode se i primjeri iz drugih država potpisnica. U Gruziji je usvajanje zakona o „stranim agentima“ značajno ograničilo rad nevladinih organizacija i pristup javnosti informacijama. Moldavija, u procesu približavanja EU, mora dodatno ojačati transparentnost i sudsku zaštitu u pitanjima životne sredine. Poljska se i dalje suočava sa ograničenjima u postupcima procjene uticaja na životnu sredinu, dok Ujedinjeno Kraljevstvo, prema navodima eksperata, nije adekvatno prikazalo uticaj novih zakona koji ograničavaju proteste i otežavaju sudske postupke.

Ukrajina je, uprkos ograničenjima uslovljenim ratom, unaprijedila pristup informacijama kroz digitalne platforme poput sistema „Ekosistema“. Istovremeno, u Mađarskoj nije objavljen nijedan izvještaj o sprovođenju Konvencije, što onemogućava procjenu stanja.

Civilno društvo u Ženevi je pozvalo na harmonizaciju i standardizaciju izvještavanja, obavezno uvođenje kvantitativnih podataka i jače smjernice za ministarstva zaštite životne sredine u državama potpisnicama. Preporučeno je i da se proces izvještavanja ne završava na predaji dokumenata, već da uključuje povratne informacije i konkretne mjere za unapređenje sprovođenja Konvencije.

GERILA

The post Primjena Arhuske konvencije stagnira širom Evrope: Civilno društvo upozorava na rastuću netransparentnost first appeared on Gerila.info.