Više od 56 miliona evra – toliki je iznos koji Bosna i Hercegovina mora isplatiti slovenačkom preduzeću „Viadukt“, prema odluci arbitražnog suda u Vašingtonu, zbog jednostranog raskida koncesionog ugovora o izgradnji hidroelektrana na Vrbasu 2013. godine. Presuda je izazvala politički zemljotres u BiH, ali i niz novih pitanja o pozadini cijelog projekta, te o poslovnim vezama koje sežu duboko u političko-bezbjednosne strukture Republike Srpske.

Istraživački tekst novinara Primoža Cirmana i Tomaža Modica, objavljen na portalu necenzurirano.si, otkriva da tragovi ovog slučaja vode ka Damjanu Beliču, bivšem predsjedniku Nadzornog odbora Slovenačkog državnog holdinga i vlasniku firme „Centurion“ iz Bijeljine, koja je, prema navodima međunarodnih službi, bila dio paraobavještajne mreže Milorada Dodika.

Kako je „tašna-mašna“ firma dobila višemilionski posao

Priča počinje 2004. godine, kada preduzeće „Viadukt“, tada bez značajnog portfolija i sa simboličnim prihodima, dobija koncesiju vrijednu 165 miliona evra za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu. U tom trenutku, firmu su kontrolisali Boris Goljevšček i Vladimir Zevnik, biznismeni povezani sa brodarskim sektorom Slovenije. No, projekat nikada nije zaživio – izostale su ključne dozvole, a planove su blokirali i glasni protesti ekoloških udruženja. Devet godina kasnije, koncesija je povučena, a Republika Srpska dodijelila novi ugovor državnom preduzeću „Elektroprivreda RS“.

To je bio povod da „Viadukt“ pokrene arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) – što je i dovelo do presude u njegovu korist. Međutim, ono što je bilo u sjeni ovog postupka sada izlazi na vidjelo.

Damjan Belič – spona između Slovenije i Dodikove mreže?

Prema pisanju necenzurirano.si, u procesima oko arbitraže aktivno je učestvovao i Damjan Belič, pravnik i stečajni upravnik koji se na više sastanaka pojavljivao u ime „Viadukta“, ponekad i bez prisustva formalnih vlasnika firme. Iako nije zvanično potvrdio svoju ulogu, Belič nije demantovao ove informacije.

„U skladu sa poslovnom etikom, svoje aktivnosti ne komentarišem u javnosti“, kratko je odgovorio na pitanja novinara.

Pored aktuelnih veza, Belič ima i interesantnu poslovnu prošlost u Republici Srpskoj. Godine 2006. postao je vlasnik firme „Centurion“ iz Bijeljine, koju su međunarodne službe optužile da je bila dio paraobavještajne strukture Republike Srpske, uključujući ilegalno prisluškivanje međunarodnih zvaničnika u Brčko Distriktu.

Uz Beliča, manjinski suvlasnik Centuriona bio je i njegov direktor Niko Sjerić, koji je tokom rata u Bosni i Hercegovini bio visokopozicionirani oficir u Vojsci Republike Srpske, a koji je danas potpredsjednik gradskog odbora SNSD-a u Bijeljini.

Kada se Dodik 2006. godine vratio u vladu Republike Srpske, Belič je, preko svoje slovenačke kompanije VK Holding, postao vlasnik pomenute zaštitarske firme Centurion. Tri godine kasnije, ova firma se našla upletena u međunarodnu aferu visokog profila u Bosni i Hercegovini. Tadašnji zamjenik visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Rafi Gregorijan, oduzeo mu je dozvolu za sticanje novih poslova u Brčko Distriktu.

Firma Centurion je, navodno, ilegalno prisluškivala i pratila zaposlenike kancelarije međunarodne zajednice u BiH, a takođe je bila blisko povezana sa sigurnosnom kompanijom Alpha Security, koja se opet dovodi u vezu sa Miloradom Dodikom.

Firmi je zbog toga bilo zabranjeno dalje poslovanje u toj regiji, a samo šest mjeseci nakon što je izgubio licencu za sticanje novih poslova, Belič je prodao Centurion, i to firmi Sector Security po zvanično neobjavljenoj cijeni.

Reakcije iz Republike Srpske: Teške optužbe, bez konkretne istrage

Upravo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno reagovao na presudu u slučaju „Viadukt“, ocijenivši je „prevarom vijeka“ i tvrdeći da iza nje stoje domaći advokatski klanovi i međunarodni predstavnici.

„To je organizovana pljačka advokata iz Banjaluke i Sarajeva. Učestvuje i Šmit. On pokušava da napravi što veću štetu Republici Srpskoj, koja ga ne priznaje“, izjavio je Dodik prošle sedmice, nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit, pozivajući se na Bonska ovlaštenja, odlučio da se iz rezervi prikupljenih po osnovu putarina – a koje stoje blokirane još od 2018. godine – isplati dug prema Viaduktu, i to iz pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Šmit je naglasio da ovo neće uticati na budžetsku stabilnost RS niti na isplate prema građanima, jer se ta sredstva ionako ne koriste za te namjene.

Paralelno s ovim, Federaciji BiH će biti doznačen jednak iznos iz vlastitog udjela u rezervama, kako bi se ispoštovala ravnoteža između oba entiteta.

Istovremeno, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak, zatražio je hitno održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske o aferi “Vijadukt” te da se prekine praksa nekažnjivosti i političkog prećutkivanja velikih afera.

„Moramo da prekinemo praksu nekažnjivosti. Nećemo prihvatiti stav da ‘niko nije kriv’. Ovo mora biti slučaj u kojem ćemo zajedno utvrditi odgovornost“, poručio je Crnadak, ističući da vlast i opozicija moraju otvoreno raspraviti sve detalje afere.

Crnadak je naglasio da je “potpuno neobično i zabrinjavajuće” da do danas nije pokrenuta istraga o ovom slučaju, uprkos, kako kaže, svim dostupnim informacijama i težini afere.

Neizvjesnost: Ko će platiti, a ko odgovarati?

Pitanje sada nije samo ko će preuzeti odgovornost za više od 110 miliona KM koje BiH mora isplatiti Viaduktu, već i kako je moguće da sporni ugovor iz 2004. godine sa firmom bez kadra i reference dovede do jednog od najskupljih međunarodnih gubitaka u istoriji BiH. Prema posljednjim odlukama visokog predstavnika Kristijana Šmita, sredstva za isplatu presude Viaduktu biće pokrivena iz akciza na zajednički račun, a Centralna banka BiH će preusmjeriti raspodelu dobiti kako bi obezbijedila novac za isplatu, uz dnevno povećanje kamata od oko 18.000 KM.

Iz Federacije BiH, zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović jasno ističe da “ovo nije dug institucija BiH, već rezultat neispunjenih obaveza Republike Srpske”, i insistira da teret ne smije pasti na građane FBiH.

Premijer FBiH Nermin Nikšić je u aprilu ove godine na sjednici Fiskalnog vijeća BiH odbio inicijativu da se izmjenama Globalnog okvira fiskalnog bilansa, koje bi podrazumijevale preraspodjelu dobiti Centralne banke BIH, plaća dug BiH iz arbitražnog postupka Vijadukt protiv BIH.

“Ne damo novac Federacije BiH separatistima iz Republike Srpske za pokrivanje duga i tačka. Kada treba platiti dugove onda im je dobra BiH, onda može i budžet. Prema sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezala da će isplatiti sve novčane kazne, a sporazum je potpisala tadašnja premijerka entiteta, Željka Cvijanović. Izvolite i ispunite svoju zakonsku obavezu”, rekao je tada Nikšić.

Sa druge strane, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić ističe da je račun na koji BiH treba uplatiti novac otvoren na Kanalskim ostrvima i nema nikakve veze s tužiocima iz arbitražnog postupka. Naglasio je da njegova institucija neće učestvovati u tome dok se ne dostavi dokumentacija koja potvrđuje vlasničku strukturu i legitimnost računa te je pozvao Tužilaštvo BiH na hitnu istragu.

“Račun koji smo mi dobili da platimo 110 miliona KM nema nikave veze sa ovim licima koja su bila tužitelji BiH u ovom arbitražnom sporu. Ne postoji poveznica. Firma se nalazi na Kanalskim ostrvima, koja su poreski raj. Pravna forma naziva firme je profesionalno udruženje koje može biti udruženje knjigovođa ili bilo koga”, rekao je Amidžić.

Amidžić je dodao da se radi o dosuđenoj sumi većoj od 110 miliona KM i da stalno raste zbog kamata, a „u Ministarstvu finansija — nisu spremni učestvovati u tome“ dok ne bude jasno ko su stvarni vjerovnici i najavio da će službenim putem zatražiti  od Tužilaštva BiH da ispita ovaj slučaj.

Gerila.info

The post Istraživanje novinara iz Slovenije: Afera Viadukt vodi do mreže povezanih s Dodikom i paraobavještajnim strukturama? first appeared on Gerila.info.

Banjalučki ATV je prije nekoliko dana objavio da sud u Vašingtonu nije uzeo u obzir spor između konzorcijuma firmi i HES-a Vrbas čiji je Viadukt većinski vlasnik, a radi se o tužbi za projekt izgradnje hidroelektrana koji je navodno Viadukt uzeo na revers ali za to nikada  nije isplatio novac.

“Sljedeći korak koji preduzima Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine jeste da prevede tu arbitražnu odluku na srpski jezik a zatim da upozna Savjet ministara s apomenutom arbitražnom odlukom. Tim se nadležnost Pravobraničaštva završava”, izjavio je Mladen Mandić, iz Pravobranilaštva BiH.

HES Vrbas nikada nije počeo gradnju hidroelektrana, nakon čega je koncesioni ugovor raskinut. ATV je pisao da je bivši ministar energetike Željko Kovačević, pored više sporova oko cijelog projekta, potpisao koncesioni ugovor sa drugim koncesionarom, nakon čega je počela gradnja HE Bočac 2. ATV dalje navodi da je time nanesena velika šteta Srpskoj. U obzir ipak treba uzeti da je ATV medij blizak porodici Dodik i političkim elitama u Srpskoj i da ovo nezvanično može značiti “puštanje niz vodu” i žrtvovanje bivšeg ministra Kovačevića, odnosno priprema za njegov sudski epilog.

“Kad dobijemo pravna mišljenja da ćemo pokrenuti odgovornost svih onih koji su učestvovali od dodjele koncesije pa do raskida koncesionih ugovora. Ne može Republika Srpska ili Elektroprivreda platiti toliku štetu a da nema odgovornosti u tom postupku”, rekao je premijer Srpske Radovan Višković.

Vlasnici Viadukta su sa namjerom redovno slali izvještaje Vladi za usvajanje Vodoprivredne osnove. Vlada Srpske na to uglavnom nije odgovarala

Prema informacijama do kojih je došao portal GERILA Rješenje o dodjeli koncesije za izgradnju HE Bočac 2, krajem 2013. godine, je sadržavalo uslovno ovlaštenje za potpisivanje ugovora o koncesiji, a Vlada je potpisivanje ugovora uslovila izradom Vodoprivredne osnove za rijeku Vrbas, koja predstavlja planski akt kojim se usaglašava potreba izgradnje energetskih objekata na vodnom zemljištu.

Prema izvorima našeg portala, vlasnici slovenačke firme su mudro, sa namjerom, redovno slali Vladi izvještaje i tražili od Vlade da usvoji tu Vodoprivrednu osnovu. Vlada, prema našim izvorima, čak nije odgovorila na oko 80 dopisa koje su oni slali.

Kako se pritisak za zaključenje ugovora o koncesiji povećavao, u nekom momentu je odlučeno, a tu se misli na nadležna ministarstva vodoprivrede i energetike, da se obriše uslov u vezi sa izradom Vodoprivredne osnove.

To je i učinjeno donošenjem rješenja o izmjeni rješenja o dodjeli koncesije za Bočac 2, u prvoj polovini 2014. godine, kojim je obrisana tačka koja je nalagala da se sačeka sa zaključenjem ugovora o koncesiji do donošenja Vodoprivredne osnove. Međutim istim rješenjem je obrisana još jedna tačka, ona kojom je tadašnji ministar energetike bio ovlašten da u ime Vlade i Republike Srpske kao koncedenta, potpiše ugovor o koncesiji za Bočac 2 sa koncesionarom.

Postavlja se logično pitanje – greškom ili namjerno!?

Pravno gledano, navode naši izvori, ovdje bi se moglo razmatrati pitanje neovlaštenog potpisivanja ugovora o koncesiji, iako je koncesionar tada bio savjesna strana i nije znao za ovu pravnu manjkavost, a ni koncedent, odnosno Vlada, nikada nije dovodila u pitanje valjanost ugovora, te je ugovor proizveo ono što je trebao, pravno i faktički, sve do izgradnje HE Bočac 2.

Ipak, sa ove tačke gledišta, nakon arbitražne odluke i ogromnog milionskog gubitka upravo zbog izgradnje HE Bočac 2, svaki detalj je pod posebnom lupom i mora biti osvijetljen. Tako i ovo neovlašteno potpisivanje ugovora koji je posljedično doveo do arbitraže sada ima specifičnu težinu, prije svega za ministra koji se potpisao, a to je tadašnji ministar Željko Kovačević.

Da li je on to uradio greškom ili namjerno ostaje da se vidi.

U samom koncesionom ugovoru sa HE na Vrbasu za Bočac 2 stoji da će za sve eventualne posljedice koje izazove ta koncesija biti odgovorna Elektroprivreda RS, a ne Vlada RS.

Na ovaj način je tadašnji ministar Željko Kovačević pokušao da skine sa sebe odgovornost jer je bio izložen brojnim pritiscima da da koncesiju, iako se znalo već iz projekta i tehničke dokumentacije gdje se vide te tačke za izgradnju, da će to praktično onemogućiti eksploataciju koncesije koju su dobili Slovenci.

Selak: Firma Viadukt ima samo poštansko sanduče i nijednog zaposlenog

Goran Selak, lider SPS, danas je u prostorijama svoje stranke prezentovao neke od informacija do kojih je došao tim njegove stranke, a posebno je istakao da na adresi sjedišta firme Viadukt u Portorožu postoji samo poštansko sanduče, kao i da navedena firma nema nijedog zaposlenog.

Selak je pozvao premijera Radovana Viškovića da objavi stenograme sa sjednica Vlade RS a koji su se ticale ovog slučaja kako bi se utvrdila odgovornost zvaničnika Srpske u ovom slučaju.

“Firma kojoj građani Srpske treba da isplate ogroman novac nema ni jednog zaposlenog. Ta firma je u stvari poštansko sanduče u Portorožu, gdje se nalazi još 19 takvih firmi. Zbog čega smo izgubili taj spor u Vašingtonu, zašti nije prihvaćena ponuda za vansudsko poravnanje od 3 miliona KM i ko je odgovoran što su građani Srpske ostali bez 90 miliona maraka plus advokatske troškove? Na sva ta pitanja već više od 20 dana nema odgovora ni iz kabineta premijera ni od Vlade Srpske. Svjesni smo da aktuelni predsjednik Vlade Radovan Višković ne može biti jedan od odgovornih, ali i dalje nije jasno zbog čega se ponaša kao da štiti odgovorne”, naglasio je Selak.

On je dodao da na njegova pitanja i zahtjeve prema Vladi RS već 20 dana nema nikakvog odgovora.

“Svjesni smo da aktuelni predsjednik Vlade Radovan Višković ne može biti jedan od odgovornih, ali i dalje nije jasno zbog čega se ponaša kao da štiti odgovorne”, rekao je Selak.

Zora Vidović: Odluka arbitraže iz Vašingtona “nejasno definisana”

Ministar finansija Srpske Zora Vidović na današnjoj konferenciji je naglasila da je još preuranjeno donositi zaključke u voom slučaju, kao i da je rješenje o arbitraži iz Vašingtona, kako je rekla, “nejasno definisano”.

“Nije to baš toliko jednostavno naplatiti. Ja sam juče govorila o tome pa se onda pisalo o tome kako ja ne znam ko to treba platiti. Najviše informacija mođee dobiti u Ministarstvu energetike jer je to njihov predmet i tamo se stalno vodi. Ali kakvu je Vlada donijela odluku na prethodnoj sjednici da se angažuje ekspertski tim koji će izučiti da li ćemo ići u reviziju ili nećemo. Mi trenutno čekamo odgovor tog tima i ako oni procijene da treba ići u reviziju i da je izvjesno da će se taj spor dobiti onda idemo u reviziju. Ako iz tima kažu da nema smisla da se radi revizija onda slijedi isplata, međutim mi i danas kad bi htjeli da to isplatimo ne bi znali kome da to isplatimo jer se javljaju neka tri subjekta koja traže ta sredstva”, rekla je Vidović na današnjoj konferenciji za medije nakon sjednice Vlade RS.

Vidović je dodala da je rješenje o arbitraži, prema onom što je ona čitala, vrlo nejasno definisana.

“Moraće ta arbitraža dobro da poradi na tome i da nam pokažu kome ćemo isplatiti ta sredstva. Čitajući tu odluku o arbitraži vidjela sam da je ona vrlo nejasna. Ministarstvo finansija je prošle godine vodilo arbitražu sa Agervalom i mi smo dobili tu arbitražu u Parizu i ja znam kako treba jasno i precizno da se napiše u arbitražnoj odluci. U ovoj odluci (o Vijaduktu) ima dosta nejasnoća i nama ne pada na pamet da nekome bilo šta plaćamo dok oni ne utvrde, prije svega, da li ćemo ići u reviziju, a ako nećemo treba se utvrditi kome treba platiti”, naglasila je Vidović.

GERILA.info

The post Afera “Viadukt” dobija svoj nastavak u koji se uključio Goran Selak i Zora Vidović. Dalji nastavci slijede uskoro first appeared on Gerila.info.