Ispunite kratki upitnik i pomozite nam da mapiramo stvarno stanje digitalne transformacije u vašem gradu. Vaše mišljenje nam je važno!

Popunite anketu ovdje

The post Da li vaš grad ide ka “pametnoj” budućnosti? first appeared on Gerila.info.

Vrtići u Banjaluci do sada nisu imali kolektivni godišnji odmor, a prema prijedlogu koji je iznesen u anketi, svi vrtići bi trebali biti zatvoreni dvije sedmice, dok je dosadašnja praksa bila da se spajaju grupe i da određeni vrtići dežuraju ljeti.

Direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Petar Jokanović za “Nezavisne novine” je rekao da je anketa među roditeljima krenula u utorak i da u idućoj sedmici očekuju rezultate.

“Kad se završi anketa, vidjećemo kakvog su roditelji mišljenja i da li su uspjeli da se organizuju u tom periodu za čuvanje djece“, rekao je Jokanović.

Što se tiče kolektivnog godišnjeg odmora u banjalučkim vrtićima, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je rekao da će biti onako kako roditelji odluče.

“Ako mi imamo 2.000 roditelja, čija djeca idu u vrtiće, koja se nalaze u sklopu Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i ako se oni u većini izjasne, da li su za koletivni godišnji odmor ili ne, tako će i biti. Mi smo ranije dogovorili sa Petrom Jokanovićem, direktorom Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, da se sprovede anketa među roditeljima, ali da nema pritiska na njih i pozivam roditelje samo da kažu iskreno ono kako njima odgovara”, rekao je Stanivuković i dodao da je cilj da se udovolji većini.

Inače, zanimljiva je Stanivukovićeva izjava da se među roditeljima sprovede anketa, ali da ne bude pritisaka na njih, posebno što se roditelji moraju potpisati na anketu, koja na način kako je napravljena ima formu izjave.

“Ja, dole potpisani, saglasan sam da ukoliko dođe do kršenja gore navedenih uslova, JU Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banja Luka raskine ugovor o boravku djeteta”, navodi se na dnu ankete.

Inače, u anketi se od roditelja traži da se izjasne da li im više odgovara kolektivni godišnji odmor u periodu od 15.7. do 26.7. ili ljetna šema rada u periodu od 15.6. do 15.8.

U slučaju da izaberu opciju ljetne šeme rada, u anketi se navodi da su roditelji u tom slučaju saglasni da se ljetna šema rada realizuje pod određenim uslovima.

• da dijete tokom ljetne šeme rada bude raspoređeno u drugi objekat od onoga u kome sada boravi,
• da boravi sa djecom iz različitih grupa,
• da tokom ljetne šeme rada u više navrata dođe do promjene vaspitača.

Ragujući na ove pravne “vratolomije” Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, iz Transparency International BiH su uputili dopis Centru u kome traže da se dodatno pojasne odredbe navedene u anketi u vezi sa regulisanjem načina i uslova korištenja godišnjeg odmora.

Inače, iz Transparency International BiH ističu da je anketa sugestivnog karaktera i da navodi roditelje da se opredijele za opciju kolektivnog godišnjeg odmora u odnosu na ljetnju šemu rada, prvenstveno zbog toga što se roditeljima stavlja u izgled šta će se desiti ukoliko odaberu opciju ljetnje šeme rada, dok se ne navode ni prednosti ni nedostaci u slučaju odabira opcije kolektivnog godišnjeg odmora.

“Pravno gledano, nedopustivo je da se u dopisu ovakvog karaktera traži saglasnost od roditelja da ukoliko dođe do kršenja uslova (koji pravno gledano ne predstavljaju uslove nego okolnosti) da Vaša ustanova ima pravo da raskine ugovor o boravku djeteta, kada je ugovorima o boravku djeteta u predškolskoj ustanovi jasno navedeno pod kojim uslovima Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje može raskinuti ugovor”, naglašavaju iz Transparency International BiH.

Inače, prema informacijama koje smo dobili od roditelja, vaspitačice uveliko lobiraju kod roditelja da se opredijele za opciju kolektivnog godišnjeg odmora.

Gerila.info

The post Anketa u formi izjave: Pravne “vratolomije” Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje first appeared on Gerila.info.

Kako možete pomoći? Tako što ćete popuniti upitnik i našem timu istraživača predstaviti svoje stavove. Sve što navedete može nam pomoći kako bi istraživanje obavili na što bolji način.

The post Istraživanje portala Gerila o sadržaju na sajtovima konzervativnih i radikalnih grupa first appeared on Gerila.info.

Portal Gerila radi istraživanje o navikama publike koja posjećuje sajtove konzervativnih i radikalnih grupa i njihove stranice na društvenim mrežama i na taj način se informiše. Cilj istraživanja je da predstavimo stavove i ubjeđenja publike koja posjećuje, odnosno ne posjećuje te sajtove.

Upitnik, koji je pred vama, predstavlja prvi korak u istraživanju. Nakon upitnika slijediće analiza sadržaja na sajtovima konzervativnih i radikalnih grupa i njihovim stranicama na društvenim mrežama s ciljem što adekvatnijeg predstavljanja u javnosti.

Kako možete pomoći? Tako što ćete popuniti upitnik i našem timu istraživača predstaviti svoje stavove. Sve što navedete može nam pomoći kako bi istraživanje obavili na što bolji način.

The post Istraživanje portala Gerila o posjećivanju sajtova konzervativnih i radikalnih grupa first appeared on Gerila.info.

Više od 83% novinara u Bosni i Hercegovini smatra da krizni štabovi nisu omogućili objektivno i sveobuhvatno informisanje građana o koronavirusu, utvrđeno je u anketi BH novinara provedenoj na uzorku od 102 novinara i novinarke iz cijele države o temi pristupa javnim informacijama u vezi sa COVID-19, a u okviru sistema konferencija za medije uz ograničeno prisustvo novinara ili potpuno bez njih.

Anketa je pokazala da su najviše problema sa pristupom javnim informacijama o pandemiji imali medijski profesionalci u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, dok je u drugim gradovima komunikacija sa javnim zvaničnicima i članovima kriznih štabova bila organizovana na mnogo efikasniji i jednostavniji način. Takođe, veliki broj pitanja, za koja su novinarke i novinari smatrali da su od izuzetne važnosti za javnost, ostala su bez kredibilnog odgovora članova kriznih štabova. Bila su to pitanja vezana za javne nabavke i uopšteno trošenje budžetskog novca za vrijeme pandemije, uzroke smrti pacijenata i neprovođenje obdukcija umrlih, broj testiranih na koronavirus i mjere zaštite, djelotvornost i rok trajanja testova, pojavu virusa u bolnicama i kliničkim centrima, put pacijenta…

Na pitanje „da li smatrate da dosadašnji način informisanja sa konferencija za štampu bez novinara omogućava profesionalno izvještavanje u interesu građana?“, čak 83,3 posto anketiranih je odgovorilo negativno, to jest da su informacije koje su dobijali uopštene i da u njima nema svih podataka koji su im potrebni. Samo 4,9% anketiranih u potpunosti su bili zadovoljni ovakvim načinom informisanja na konferencijama za medije, dok 11,8% nisu mogli odgovoriti da li su bili zadovoljni ili ne.

Radi blagovremenog, tačnog i objektivnog informisanja u javnom interesu potrebno je vratiti regularne konferencije za medije organizovane u skladu sa zaštitnim mjerama, smatralo je 48% anketiranih novinarki i novinara. Isti procenat anketiranih (48%) bili su mišljenja da treba vratiti regularne konferencije za medije sa prisustvom novinara na licu mjesta, ali osigurati i online učešće sa mogućnošću postavljanja pitanja. Oko 2% anketiranih je odgovorilo da i u budućnosti treba zadržati postojeću formu (konferencije za štampu bez novinara uz mogućnost postavljanja pitanja putem e-maila), a 1% anketiranih smatra da treba potpuno ukinuti konferencije za medije, a da krizni štabovi građane informišu putem saopštenja i zvaničnog web sajta.

Na pitanje „kako bi novinari/ke trebali da reaguju u cilju zaštite svoje profesije i objektivnog informisanja građana na uvedenu praksu održavanja konferencija za štampu bez prisustva novinara“, najveći broj anketiranih – njih 42,2% – odgovorili su da nisu sigurni šta treba uraditi u ovoj situaciji.

Čak 41,2% anketiranih novinarki i novinara izjavilo je da bi konferencije za štampu trebalo bojkotovati, a informacije prenositi samo sa službenog sajta institucija/kriznih štabova. Oko 3,9% anketiranih naveli su kako nema potrebe za bilo kakvim reagovanjem te da je ovakav način plasiranja informacija sasvim dovoljan.

Manji procenat ispitanika (po 1%) odgovorilo je da bi od nadležnih trebalo zahtijevati drugačiju organizaciju komunikacije s javnošću jer javnost ima pravo na to, da treba protestovati protiv takve prakse saopštenjima novinarskih udruženja, tražiti organizovanje konferencija za medije uz zaštitne mjere, pratiti postojeće konferencije, ali svakodnevno kritikovati rad institucija koje daju šture odgovore te reagovati profesionalnim, nepristranim i istraživačkim novinarstvom.

Više od 39% anketiranih navelo je da su, nakon što je promijenjen format konferencija za medije tokom pandemije, dobili samo djelimične informacije na pitanja koja su upućivali nadležnima. Samo 16,7% novinarki i novinara navode da je dobijeni odgovor sadržavao ključnu traženu informaciju, a 12,7% da odgovori nadležnih nisu sadržavali tražene informacije.

Od ukupnog broja anketiranih novinarki i novinara (102), 76,5% ih je u stalnom radnom odnosu, 17,6% je freelancera, dok ostali rade honorarno, volonterski ili po ugovorima o djelu.

The post Anketa BH novinara: Više od 40% ispitanika izjavilo da treba bojkotovati konferencije za medije kriznih štabova first appeared on Gerila.info.