Kada se obračuna PDV, ovaj posao građane Republike Srpske koštaće gotovo 600.000 maraka.

Ugovor je zaključen 14. jula 2026. godine, u izbornoj godini, nakon otvorenog postupka na koji je pristigla samo jedna ponuda. Jedini ponuđač bio je Megavision i njegova ponuda je, očekivano, proglašena najpovoljnijom.

Dokumentacija pokazuje da je Agencija vrijednost nabavke unaprijed procijenila na 512.820,51 KM bez PDV-a. Megavision je ponudio 512.582,30 KM – svega 238,21 KM manje od maksimalnog iznosa koji je ugovorni organ bio spreman da plati.

Kriterijum je bila najniža cijena, a u dokumentaciji se navodi i da je korištena elektronska aukcija. Sa samo jednom pristiglom i prihvatljivom ponudom, međutim, stvarnog cjenovnog nadmetanja nije ni moglo biti.

Planom nabavki za 2026. godinu Agencija je za ovu stavku predvidjela 512.820,51 KM, otvoreni postupak i ugovor u trajanju od godinu dana.

Od oglasa od 600 KM do ugovora od pola miliona

Posebno je zanimljivo što se ovakva nabavka, u ovom obimu i vrijednosti, ne pojavljuje u ranijim planovima Agencije.

U planu za 2023. godinu bilo je predviđeno svega 600 KM za oglašavanje u službenim i dnevnim novinama.

Godinu kasnije, za istu namjenu planirano je 1.400 KM, dok je za sprovođenje preventivnih kampanja bilo navedeno 13.000 KM, uz napomenu o nedostatku sredstava. Naknadno je planirano još 6.000 KM za preventivne kampanje i 3.000 KM za izradu video-filmova.

Tokom 2025. godine Agencija je, između ostalog, planirala 1.100 KM za promotivne video-filmove i 6.000 KM za oglašavanje na bilbordima u okviru kampanje „Alkohol“.

Dakle, pojedinačne medijske i promotivne usluge postojale su i ranije, ali su se mjerile stotinama ili sa nekoliko hiljada maraka. Jedinstvena nabavka „usluga informisanja i medija“ od više od pola miliona maraka pojavljuje se tek 2026. godine.

To je, nakon dodatnih pitanja Gerile, potvrdila i sama Agencija.

„Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske u proteklih pet godina budžetom nije imala planirana i doznačena sredstva za ove namjene“, naveli su u odgovoru portalu Gerila.

Prvo lekcija iz marketinga, pa priznanje da novca ranije nije bilo

U prvom odgovoru na pitanja Gerile, iz Agencije nisu objasnili na osnovu kakve analize je utvrđeno da je za medijsko oglašavanje potrebno baš više od pola miliona maraka.

Umjesto toga, detaljno su nam objašnjavali šta predstavlja marketing u saobraćaju.

Naveli su da Agencija godišnje provodi više od 11 kampanja posvećenih pješacima, biciklistima, motociklistima, traktoristima, vozačima i drugim učesnicima u saobraćaju, te da je marketing jedan od vidova komunikacijskih aktivnosti.

„Marketing u saobraćaju podrazumijeva primjenu marketinških principa i komunikacijskih aktivnosti radi promjene ponašanja učesnika u saobraćaju, unapređenja bezbjednosti i dr. Cilj marketinga u saobraćaju nije prodaja proizvoda, već informisanje, edukacija i podsticanje građana da usvoje bezbjednije navike ponašanja u saobraćaju“, odgovorili su iz Agencije.

To, međutim, nije odgovor na pitanje kako je došlo do iznosa od 512.820 KM, šta će tačno biti kupljeno za taj novac i na koji način će biti izmjereni rezultati kampanje.

Nakon što smo Agenciji poslali nova pitanja i ukazali na činjenicu da u prethodnim planovima nabavki nije bilo ni približno sličnog troška, stiglo je drugačije obrazloženje.

Agencija je priznala da u proteklih pet godina nije imala planirana i doznačena sredstva za ovu namjenu, a nagli skok sa praktično nule na više od pola miliona maraka opravdala je pogoršanjem bezbjednosti saobraćaja.

„Svakako treba naglasiti da je u protekloj godini došlo do značajnog pogoršanja bezbjednosti saobraćaja, te se broj poginulih lica u Republici Srpskoj povećao za 36,2 odsto prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske“, odgovorili su iz Agencije.

Dodali su da se u bezbjednost saobraćaja iz budžeta Agencije ulagalo svega 0,50 KM po stanovniku, dok zemlje regiona, prema njihovim tvrdnjama, izdvajaju pet KM i više.

Povećanje broja poginulih svakako zahtijeva hitnu i ozbiljnu reakciju institucija. Ipak, taj podatak sam po sebi ne objašnjava zašto je kao odgovor izabrano upravo medijsko oglašavanje vrijedno više od pola miliona maraka, kako je izračunata potrebna suma i zbog čega je posao na kraju privukao samo jednog ponuđača.

U dva odgovora dostavljena Gerili Agencija nije precizirala koji će mediji biti angažovani, koliko će objava, emisija, spotova ili drugih sadržaja biti plaćeno, kakve su pojedinačne cijene usluga i na osnovu kojih pokazatelja će se utvrditi da li je gotovo 600.000 KM javnog novca proizvelo bilo kakav rezultat.

Nije objašnjeno ni da li je prije raspisivanja postupka sprovedeno istraživanje tržišta i potreba, niti zbog čega je nabavka objedinjena u ovako veliki ugovor.

„Nemoguće je da interes ima samo jedan ponuđač“

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH smatra da izostanak konkurencije u poslu ove vrijednosti teško može biti logičan.

„Nemoguće je da u međunarodnom tenderu vrijednom više od pola miliona KM pristigne samo jedna ponuda koja zadovoljava uslove nadmetanja. Nije logično da ne postoji još ponuđača koji bi imali interes za dodjelom ugovora ovolike vrijednosti“, kaže Ožegović za Gerilu.

On podsjeća da je Agencija ranije medijske usluge nabavljala u daleko manjim iznosima.

„Nije jasno kako je Agencija zaključila da će joj biti potrebne sve ove usluge koje sada nabavlja u ovolikoj vrijednosti, jer nije dolazilo do srazmjernog povećanja nabavki tokom godina“, ističe Ožegović.

Ključno pitanje je, dodaje, da li je nabavci prethodilo stvarno ispitivanje potreba i tržišta ili je raspisana bez jasno utvrđene potrebe.

„To je sve češći slučaj u Republici Srpskoj sa ugovornim organima koji ogromne količine novca daju zatvorenom krugu od dva ili tri ponuđača, bez naknadno utvrđenih efekata ovih nabavki koje nisu od ključne važnosti za njihovo redovno funkcionisanje“, upozorava Ožegović.

Marketinška agencija bez sajta i društvenih mreža

Megavision je posljednjih godina postao jedan od najčešćih dobitnika javnih poslova za promociju, oglašavanje i medijsko predstavljanje institucija i javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Prema podacima koje je Gerila ranije objavila, ova firma je samo tokom 2025. godine sa javnim preduzećima i institucijama sklopila ugovore ukupne vrijednosti veće od 1,7 miliona KM bez PDV-a.

Među klijentima su bili Kabinet predsjednika Republike Srpske, HE na Drini, Elektro-Bijeljina, Grad Trebinje, Grad Prijedor, GU Zvornik, GU Derventa, HE na Trebišnjci, Željeznice RS i tako dalje,  a zajednička karakteristika brojnih tendera bila je, uglavnom, ista – Megavision se pojavljivao kao jedini ponuđač.

Ugovore vrijedne desetine i stotine hiljada maraka firma je dobijala iako je, prema podacima za 2025. godinu, imala prosječno jednog zaposlenog radnika. Za 2026. godinu još nema dostupnih podataka o broju zaposlenih.

Megavision nema sopstvenu internet stranicu niti zvanične profile na društvenim mrežama, što je neuobičajeno za firmu čija je osnovna poslovna prednost navodno upravo promocija, oglašavanje i komunikacija sa javnošću.

Kada su novinari Gerile prošle godine obišli adresu firme u Tržnom centru „Zenit“ u Banjaluci, na vratima kancelarije zatekli su običan list papira na kojem su bila odštampana imena tri firme – Megavision, KM Media i Komunikacije i Trendcode.

Prema podacima iz registara, vlasnik Megavisiona je Daliborka Miskin, koje je ujedno i direktorica ove agencije.

Njen suprug Drahmi Miskin bio je prethodni direktor tih firmi i godinama se nalazi u upravljačkim strukturama Alternativne televizije. Upravo je ATV bio raniji vlasnik Megavisiona, osnovanog 2020. godine, dok je kao kontakt ove marketinške agencije ranije navođena adresa elektronske pošte sa zvaničnog internet domena ATV-a.

Ni minimalna kadrovska struktura, ni nepostojanje javno vidljivog portfolija, sajta i društvenih mreža nisu bili prepreka da Megavision godinama dobija milionske poslove javnog sektora.

Ipak, pravi problem je što Agencija javnosti još nije objasnila kako će gotovo 600.000 KM biti potrošeno, zbog čega je baš taj iznos potreban, kako će se mjeriti efekti i zašto nijedna druga marketinška agencija ili medijska kuća nije imala interes da se takmiči za ovako vrijedan posao.

U bezbjednosti saobraćaja rezultat se ne mjeri brojem plaćenih oglasa, već valjda promjenom ponašanja i manjim brojem nesreća i poginulih. Bez jasnih ciljeva, troškovnika i javno mjerljivih rezultata, polumilionska kampanja lako može postati još jedan skupi marketinški posao od kojeg je najveću korist imao samo izabrani ponuđač.

Dejan Rakita / GERILA

The post „Pun gas“ za Megavision: Agencija za bezbjednost saobraćaja RS i tender od nule do pola miliona maraka! first appeared on Gerila.info.

U saopštenju navode da “neće učestvovati u kreiranju, uređivanju niti realizaciji informativnog programa” dok ne bude smijenjena, te podsjećaju da godinama trpe posljedice američkih sankcija uvedenih ovoj televiziji. Saopštenje je stiglo samo tri i po sedmice nakon što je ATV zvanično objavio da je Jaglica postala glavni i odgovorni urednik informativnog programa. 

“Nećemo raditi ovako”

Novinari tvrde da su, od trenutka imenovanja, izloženi “kontinuiranim pritiscima, mobingu i opstrukcijama”, te da “ne pristaju na tretman koji poništava profesionalne standarde”. U javnost je dospio i detalj da redakcija “ne prihvata odgovornost za sadržaj emitovan nakon 4. avgusta”, datuma kad je ATV i zvanično predstavio novu urednicu. Ovaj kolektivni istup — rijedak u domaćim medijima — uslijedio je pošto je menadžment zaobišao dio uobičajenih unutrašnjih procedura i ignorisao prigovore iz same redakcije, navodi se u izvještajima medija koji su prenijeli saopštenje. 

Uloga ATV-a u Dodikovoj mreži

ATV već tri i po godine radi pod američkim sankcijama. Ministarstvo finansija SAD je 5. januara 2022. stavilo ATV na listu sankcionisanih subjekata u okviru režima EO 14033, eksplicitno navodeći da je riječ o mediju koji je “u suštinski bliskom odnosu s Miloradom Dodikom”. U istom paketu obuhvaćena je i kompanija K-2 d.o.o., čije je vlasništvo prešlo na ATV kada su sankcije uvedene i osnivaču K-2 iz Dodikovog užeg kruga, što dodatno ilustruje spregu medijskog, političkog i poslovnog interesa. 

Regionalni i domaći mediji, uključujući i Gerilu, mjesecima su bilježili operativne posljedice tih mjera — od blokiranih računa i izbjegavanja transakcija do prepakivanja oglašivačkih budžeta u satelite i povezane firme kako bi se zadržale politički korisne poruke.

Andrea Jaglica je poznata i po upravljanjem agencijom Re:Publika d.o.o. koja je potpisivala ugovore sa Službom predsjednika RS za organizaciju centralne proslave „Dana Republike“ (2017–2019) u vrijednosti oko 500.000 KM godišnje, bez provođenja klasične tenderske procedure, odnosno pregovarački postupak je vođen bez objave. Ti ugovori obuhvatali su kompletan scenski i protokolarni aranžman svečanosti 9. januara – od scenografije i tehničke produkcije do logistike i pratećeg programa.

Šta zapravo znači ova obustava

Kada informativni pogon jedne televizije stane, to je više od sukoba urednika i novinara. Na ATV-u — koji je već godinama jedan od stubova političke propagande u Republici Srpskoj — riječ je o udaru na srž mašine koja proizvodi narative vlasti. Novi raskol skreće pažnju na dvije dimenzije: prvo, na uredničku autonomiju i radne uslove novinara u sistemu gdje su odluke često politički motivisane; drugo, na činjenicu da je ATV i dalje pod sankcijama i da svaki pokušaj “normalizacije” nosi reputacioni i poslovni rizik.

Zbog toga današnji bojkot izlazi iz okvira običnog redakcijskog spora: on je indikator šire krize upravljanja medijima pod partijskim patronatom — krize u kojoj su profesionalni standardi i elementarna sigurnost zaposlenih potisnuti pred zahtjevima lojalnosti.

Menadžment ATV-a sada ima tri neugodna izbora: da popusti i smijeni urednicu, da slomi otpor represijom i zamjenama ili da pokušava “izdržati” uz skraćeni program, reprize i vanredne produkcije. Svaka od tih opcija skupa je i politički i finansijski, naročito pod sankcijama i sve tanjim tržištem oglašavanja.

U međuvremenu, odgovornost prema javnosti nalaže transparentne poteze: da se iznesu kriterijumi kadrovskih odluka, razjasni vlasnička i finansijska struktura i prekine praksa netransparentnog upliva politike u uređivačku politiku.

To je minimum koji, nekada najbolja informativna redakcija u Republici Srpskoj, a vjerovatno i u cijeloj BiH, duguje novinarskim standardima, ali i gledaocima.

GERILA

The post Informativna redakcija ATV-a obustavila rad zbog nove glavne urednice Andree Jaglice first appeared on Gerila.info.

Alternativna televizija u svojim informativnim emisijama bez argumenata optužuje medije u Republici Srpskoj koji su koristili grantove i projekte za osnaživanje medija USAID-a da su radili protiv interesa Republike Srpske.

To je matrica koju u svojim javnim istupima koristi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Dodik optužuje medije i NVO koji su koristili projekte USAID-a da su radili protiv interesa Republike Srpske, naravno bez valjane argumentacije. Dodik ne spominje da je više od 90 odsto novca koji je u Republiku Srpsku, kroz različite projekte, donio USAID završilo u Vladi, ministarstvima, javnim preduzećima i ustanovama kao i lokalnim zajednicama.

Zanimljivo je da je banjalučka Alternativna televizija, nekadašnji sinonim za slobodno novinarstvo sa kritičkim pogledom na dešavanja u društvu, zvanično sa radom počela u junu 1997. godine.

Nastala je kao produžnica projekta Open broadcast network (OBN) koji je osnovao Visoki predstavnik u BiH s ciljem stvaranja nezavisnih i nepristrasnih medija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Kao dio programa koji je osnovao OHR ATV je prvo bila dopisništvo sarajevskog OBN-a da bi kasnije počela sa samostalnim radom.

U izvještaju tadašnjeg Visokog predstavnika za BiH Karlosa Vestendorpa koji je on poslao Ujedinjenim Nacijama navodi se da je za banjalučku Alternativnu televiziju namijenjeno 6 miliona američkih dolara.

Banjalučka Alternativna televizija je godinama bila najgledanija televizija u Republici Srpskoj i među najgledanijima u BiH sa argumentovanim, kritičkim informativnim programom.

Dobar dio odličnog novinarskog sadržaja koji je ta televizija proizvodila, osim svojim novinarima, može zahvaliti međunarodnim projektima, između ostalog i američkim.

Samo od jedne američke fondacije koja je direktno vezana za Kongres SAD-a, ATV je dobila za više projekata ukupno 270.296 dolara, odnosno oko pola miliona maraka, nalazi se u izvještaju koje je objavila ta fondacija. Taj novac ATV je dobio za razvoj istraživačkog novinarstva.

Jedan dio novca (5 projekata) dobijen je za produkciju istraživačko dokumentarnog magazina Dosije ATV, a navodi se da je ta emisija trebalo da izvještava o društvenim, socijalnim i drugim problemima u državi kao i da izvještava o kriminalu i korupciji.

Takođe, dijaloška emisija Amplituda koju je uređivao i vodio Vedran Škoro, producirana je sredstvima američkih poreskih obveznika, u dva projekta.

Da li je ATV tada rušio Republiku Srpsku?

Upravo suprotno, ATV je uz pomoć donatorskih sredstava, jer se tada kao ni sada nije moglo baviti istraživačkim novinarstvom u Republici Srpskoj bez projekata i donacija, radio na jačanju demokratije, pravičnosti u društvu i u krajnjem slučaju, indirektno, ukazujući na nepravilnosti u društvu i kriminal i korupciju političara, na jačanju Republike Srpske.

Alternativna televizija je, u međuvremenu, od sinonima za nepristrasno i objektivno novinarstvo postala sinonim za sve ono što novinari ne treba da budu. Megafoni sile i zaštitnici moćnih.

Vladimir Kovačević, GERILA info

The post Dodikova udarna medijska pesnica razvijana američkim novcem! first appeared on Gerila.info.

Prema podacima dostupnim u registrima preduzeća u BiH, Megavision je u vlasništvu “KM Media i Komunikacije društvo sa ograničenom odgovornošću za reklamu i propagandu Banja Luka” a odgovorno lice je Daliborka Miskin, koja je ujedno i vlasnik “KM Media”, dok je prethodni direktor bio Drahmi Miskin.

Drahmi Miskin je godinama u vrhu upravljačke strukture Alternativne televizije, a istraživački mediji su pisali i o njegovoj povezanosti sa mnogim firmama koje su u bliskim vezama sa ATV-om, poput Port marketinga, A Media, Commercial media travel…

Upravo je Alternativna televizija bila prethodni vlasnik firme “Megavision” koja je osnovana 2020. godine, dok je njen sadašnji vlasnik, firma “KM Media”, osnovana tek prije pola godine?!

Za razliku od većine javnih poziva za poslove promocije BiH, tendersku dokumentaciju za posao promocije aktivnosti predsjednika RS preuzelo je čak 16 firmi. Ipak, prihvatljivu ponudu poslao je samo “Megavision”.

Kao obrazloženje se navodi da “iako je za ovaj postupak bila predviđena e-aukcija, primljena je samo jedna prihvatljiva ponuda” pa se daje preporuka generalnom sekretaru predsjednika RS o dodjeli okvirnog sporazuma.

Tako je posao na kraju dobila firma za koju se sumnja da ima veze sa banjalučkom Alternativnom televizijom, a pri tome je u pitanju agencija skoro pa nepoznata u krugovima oglašavanja, koja trenutno nema baš nikakvu sopstvenu prezentaciju na interenetu, odnosno ni veb stranicu ni oficijelni profil na društvenim mrežama.

U 2023. godini “Megavision” je imala prihod od svega 78.151,00 KM i jednog zaposlenog radnika, pa se zaista postavlja pitanje po kojim je to kriterijuma ova agencija dobila posao vrijedan četvrt miliona KM?!

Nejasno je i na koji način će ova firma “promovisati” rad Predsjednika Republike Srpske kad je Milorad Dodik zasigurno “prva zvijezda” svih medija u BiH, a možda i u cijeloj regiji, a najveći dio medija u Srpskoj je na (in)direktan način ukalupljen u stavove i razmišljanja prvog čovjeka Srba sa ove strane Drine.

Alternativna televizija, za koju se sumnja da je povezana s firmom angažovanom za ovaj posao, od 2021. godine je pod sankcijama američkog Ministarstva finansija zbog navodne uloge u destabilizaciji BiH i promovisanju interesa Milorada Dodika.

Gerila je i ranije pisala o firmama kojima su se na sličan način dodjeljivali ugovori sa javnim preduzećima, poput agencije “Port marketing”, koja je takođe bila u bliskim vezama sa Alternetivnom televizijom.

GERILA

The post PROMOCIJA PROMOCIJU STIŽE: “Novogodišnji paketić” od Dodika vrijedan 246.000 KM firmi za koju se sumnja da je u vezi sa Alternativnom televizijom first appeared on Gerila.info.

Ništa novo nije ni u najnovijoj odluci Grada Trebinje koji je dodijelilo jedan lot “ugovora o uslugama, reklamnim uslugama i uslugama marketinga” firmi A media iz Banjaluke, koja je kćerka firma Alternativne televizije i registrovana je na istoj adresi, dok je drugi lot identičnog imena, i malo izmijenjenog opisa, dobila Herceg televizija. Oba medija se povezuju da su u bliskim odnosima sa vlastima na republičkom i lokalnom nivou.

Ugovor je podijeljen na dva lota, ali se postavlja pitanje zašto su iz Grada Tebinje cijepali ugovor u dva lota ako su predmet oba, između ostalog, usluge reklamiranja i usluge produkcije televizijskih programa.

Ukupna vrijednost ugovora je procijenjena na 52.820,50 KM bez PDV-a, a prvi lot je procjenjen na iznos od 12.820,50 KM bez PDV-a, dok je drugi lot znatno veći i iznosi okruglo 40.000 KM bez PDV-a.

Zanimljivo, na oba lota prijavili su se samo A media i Herceg televizija, ali na način da je A media konkurisala samo na jedan lot i to onaj sa manjom vrijednošću, dok je Herceg televizija bila jedini ponuđač u većem ugovoru, odnosno Lotu 2.

I A media i Herceg televizija su dali skoro pa maksimalne iznose, i to Herceg televizija 39.648,00 KM bez PDV, odnosno svega 52 KM manje od maksimalne ponude, a ponuda A medije je iznosila 12.820,50 KM, odnosno 20 KM i 50 feninga manje od ukupne procijenjene vrijednosti!

Kolike su šanse da se na dva lota prijave samo dva medija i to svako na po jedan lot i da zajedno daju ponude koje su svega 72,5 KM niže od maksimalnog iznosa, ostavićemo na procjenu čitaocima.

“Ugovorni organ može podijeliti predmet nabavke na lotove samo na osnovu objektivnih kriterijuma, prema vrsti, karakteristikama i sl. i tada se određuje predmet primjenjujući pravila grupisanja iz jedinstvenog rječnika javnih nabavki. Nije jasno zašto je ovdje predmet nabavke podijeljen u dva lota ako su predmet oba, između ostalog, usluge reklamiranja i usluge produkcije televizijskih programa. Samo je u drugom lotu pored ove dvije usluge predmet nabavke još dvije usluge, ali se u suštinskom smislu ovi lotovi preklapaju”, kaže Damjan Ožegović, istraživač iz Transparency International, za portal Gerila.

Pomenuta A MEDIA je kćerka firma Alternativne televizije iz Banjaluke, te je i registrovana na istoj adresi – Gundulićeva 33/4.

Registrovana je sa osnovnom djelatnošću 58.13 – Izdavanje novina, te su zvanični izdavač lista Faktor. Međutim, u registru se navodi da mogu da daju sljedeće poslovne usluge:

– Pravo, marketing, konsalting, regrutovanje, štampanje i bezbjednost

– Reklamne i marketinške usluge

– Reklamne usluge

– Reklamne kampanje

– Javno oglašavanje, terenski marketing

– Direktni marketing

– Promocije – reklamne akcije

– Radio i televizijske usluge

– Radio usluge

– Televizijske usluge

– Usluge televizijskog emitovanja (za koje još uvijk nemaju dozvolu RAK)

– Novinske agencije

Prema izvodima iz sudskih registara, A MEDIA je zvanično registrovana 5.10.2020. godine.

Prema podacima APIF-a, tu godinu nije imala nikakve prihode, te je poslovala sa gubitkom od 7.939 KM. Međutim, ista ta firma je već 2021. godine prikazala prihode u vrijednosti 184.635 KM, te iskazanu dobit od 38.000 KM.

Zanimljivo je da su, prema specijalizovanom sajtu Akta.ba, oba navedena računa ove firme, u MF banci i Novoj banci, ugašeni u martu, odnosno aprilu ove godine. Sve se ovo može dovesti u vezu i sa mjerama koje je 2022. godine Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva za finansije SAD (OFAC) izrekla Miloradu Dodiku, ali i, kako se navodi, “jednom mediju pod njegovom kontrolom, Alternativnoj televiziji Banja Luka, kao odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH, navodi se u službenom saopštenju američkog ministarstva”.

Iako su mjere izrečene prije dvije godine, banke su tek u posljednjih nekoliko mjeseci počele donositi određene mjere po pitanju ovih sankcija.

GERILA

The post Grad Trebinje rascjepkao ugovor na dva lota za skoro identične medijske usluge. Pogodite koji mediji su dobili posao? first appeared on Gerila.info.

Samo po sebi to i ne bi bila vijest da navedenu firmu ne prate slični tenderi sa javnim preduzećima iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) unazad mjesecima. Sve je, maltene, identično osim same cifre, odnosno vrijednosti samog ugovora.

Navedeni ugovor je zaključen 2.oktobra na period od godinu dana, a kriterijum za dodjelu ugovora je bila najniža cijena. “A Media” je bila jedina firma koja se prijavila na javni poziv i dala ponudu od 5.370 KM bez PDV.

Predmet postupka javnog poziva, kako se navodi u Obavještenju o dodjeli ugovora pod rednim brojem 1404-1-2-73-5-81/23, je “nabavka usluga medijskog oglašavanja što podrazumijeva usluge snimanja, montiranja i emitovanja priloga sa terena posvećenih informacijama o aktivnostima preduzeća”.

Iako je ponuda firme “A media” čak 37 puta manja od maksimalne vrijednosti, ugovor je potpisan upravo na tu maksimalnu procjenjenu vrijednost, odnosno 200.000 KM!

Redakcija portala Gerila.info je kontaktirala Elektro Doboj i potvrđeno nam je da je ugovor potpisan na maksimalan iznos, a ne na 5370 KM, koliko je iznosila ponuda “A medie”, na javnom pozivu gdje je jedini kriterijum upravo najniža cijena.

Na naše pitanje koja je svrha javnog poziva, odnosno navedenog kriterijuma, zaposlenik Elektro Doboja nam je rekao da “se putem sajta javnih nabavki svi nadmeću i onda jedni drugima obaraju cijenu”.

Kada smo pitali kakvo obaranje cijena je u pitanju kada je ugovor na kraju potpisan na maksimalan iznos, a ne na ponuđenu od strane jedinog ponuđača, zaposlenik u Elektro Doboju je rekao da se obratimo pismenim putem rukovodstvu Elektro Doboja.

U tenderskoj dokumentaciji, u koju je redakcija portala Gerila info imala uvid, na strani broj 4 pod tačkom 8 navedena je “Količina predmeta nabavke”.

“Količina predmeta nabavke iz Obrasca za cijenu ponude nisu tačne ni okvirne količine, nego evaluacione obzirom da ugovorni organ nije mogao sa sigurnošću utvrditi tačne količine roba i usluga koje su predmet ove nabavke, tako da se okvirni sporazum zaključuje do maksimalne finansijske vrijednosti“.

Viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency International BiH Damjan Ožegović ističe da je Zakon o javnim nabavkama je jasan da se prilikom dodjele ugovora o nabavci.

“Cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji se ne mogu mijenjati. Dakle, ugovor se mora zaključiti na ponuđenu cijenu osim u izuzetnim slučajevima kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke. Samo u izuzetnim količinama kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke, onda se određuje maksimalan iznos predviđen za okvirni sporazum sa popisom usluga koje će se nabavljati. Međutim, u ovom slučaju je ugovorni organ morao biti u mogućnosti procijeniti okvirne količine izrade i objave TV spotova u TV programu, ili gostovanja predstavnika ovog preduzeća u informativnim studijskim programima za godinu dana, što je predmet nabavke”, ističe Ožegović.

On dodaje da ova vrsta medijskog oglašavanja nije nešto što se radi nasumično, već bi trebalo da se vrši planirano, a svako ozbiljno preduzeće bi trebalo da po osnovu predhodnih iskustava može sačiniti okvirni plan za određeni vremenski period.

“To se pogotovo odnosi na preduzeća koja imaju jedan vid monopola na tržištu, i koje može jasno planirati svoje buduće aktivnosti”, zaključuje Ožegović u izjavi za portal Gerila.info.

Zanimljivo je i da je u tački 15. tenderske dokumentacija taksativno navedena precizna tehnička specifikacija TV opreme, odnosno nešto što, čistom logikom, ne bi trebalo da poznaju zaposleni u Elektro Doboju, dok sa druge strane nisu znali, ni okvirno, koliko će im same produkcije, odnosno samog medijskog oglašavanja, trebati za godinu dana?!

“A Media” kao “miljenik” zavisnih preduzeća u sistemu Elektroprivrede RS?

Firma “A media” je, samo u ovoj godini, od zavisnih firmi u sistemu ERS, dobila čak osam ugovora.

Ugovor za usluge medijskog oglašavanja u vrijednosti 50.000 KM bez PDV potpisan je 16.avgusta sa Mještovitim holdingom ZP Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Banjaluka.

Samo dan ranije, 15.avgusta, potpisan je ugovor za usluge medijskog praćenja poslovnih aktivnosti Preduzeća putem TV stanica za naručioca Mješoviti holding ERS – MP a.d. Trebinje – ZP Elektrokrajina a.d. Banja Luka vrijednosti 39.920,00 KM bez PDV.

Posljednjeg dana jula, takođe za usluge medijskog oglašavanja, potpisan je ugovor sa  Mješovitim holdingom ERS – MP a.d. Trebinje – ZP Elektro-Hercegovina a.d. Trebinje u vrijednosti 50.000,00 KM bez PDV.

Sa ZP “Elektrodistribucija” A.D. Pale ugovor za usluge reklame i propagande u iznosu od 50.000 KM bez PDV je potpisan 29.juna ove godine.

ZP “Hidroelektrane na Trebišnjici” AD Trebinje su 9.avgusta za usluge “reklamne usluge i usluge marketinga” sa “A media” potpisale ugovor u iznosu od 20.000 KM bez PDV.

Ugovor za uslugu medijskog predstavljanja Preduzeća za potrebe ZEDP ,,Elektro-Bijeljina“ a.d. Bijeljina. potpisan je 28.12.2022. na iznos od 44.9950 KM bez PDV.

MH ERS “Hidroelektrane na Drini” Trebinje A.D. su sa istom firmom ugovor vrijednosti 30.000 KM za usluge “reklamne usluge i usluge marketinga” potpisale 06.12.2022.godine.

Time dolazimo do ukupne cifre, samo od javnih firmi u sistemu ERS, od skoro pola miliona KM bez uračunatog PDV-a!

Podsjećamo, Mješoviti holding Elektroprivrede RS čine 11 zavisnih preduzeća i matično preduzeće, što znači da je od ukupno 11 zavisnih preduzeća, njih čak osam do sada sklopilo ugovor sa firmom “A media” o nekoj vrsti medijskog oglašavanja.

Neki od ostalih klijenata “A medie” su i druge javne institucije u Srpskoj, Grad Derventa, Atutoputevi Republike Srpske, Putevi Republike Srpske, Agencija za bankarstvo, Grad Prijedor, Grad Trebinje, Grad Zvornik…

Povezanost sa Dodikom kroz sankcije i sumnje u vlasnički udio i kontrolu

Zanimljivo je da je jedan ovako iscrpan posao u vrijednosti čak 200.000 KM dobila firma koja, prema specijalizovanom portalu AKTA, ima svega jednog zaposlenog radnika dok se kao direktor firme navodi Drahmi Miskin. Miskin već dugi niz godina vodi brigu o administrativnim poslovima Alternativne televizije.

“A media” je osnovana 5. oktobra 2020.godine, u istoj godini kada su SAD nametnule sankcije Miloradu Dodiku ali i Alternativnoj televiziji. Tada je navedeno da je “Alternativna Televizija d.o.o. Banja Luka (ATV), medij sa sjedištem u Banja Luci, RS, u privatnom vlasništvu firme blisko povezane s Dodikovom porodicom”.

U saopštenju Američkog ministarstva finansija se navodi da “sam Dodik iza kulisa vrši ličnu kontrolu nad ATV-om, na primjer zahtijevanjem ličnog odobrenja na medijske priče vezane za politički osjetljive teme”.

Dalje se navodi da je “Dodik kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da omalovaži druge političke ličnosti, izgladi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve, a ugovore vezane uz ATV dodjeljivao direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan put za korupciju”.

Upravo se ovdje navodi da je “novac iz javnih poduzeća usmjeravan direktno u ATV u koruptivne svrhe”.

GERILA

The post NASTAVLJA SE FINANSIRANJE MEDIJA BLISKIH VLASTI Još 200.000 KM za “A Media” od Elektro Doboja first appeared on Gerila.info.

PIŠE: Đorđe Vujatović/ Media.ba

U Vladi Republike Srpske (RS) već su održana dva sastanka radne grupe, neformalnog tijela koje bi trebalo da aktivno učestvuje u predlaganju najavljenog zakona o medijima u RS-u. Prema posljednjim informacijama, radna grupa ima 18 članova, a u njoj se nalaze predstavnici javnih medija, predstavnici nekoliko privatnih TV-stanica i štampanih medija, nekoliko pravnika, te predstavnici Udruženja novinara RS-a.

Novinari u RS-u godinama upozoravaju da je potreban novi zakon o medijima jer je Zakon o javnom informisanju RS-a iz 1997. godine prevaziđen. Međutim, s obzirom na posljednje izmjene Krivičnog zakonika RS, kojim se kriminalizuje kleveta, kao i Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, čiji nacrt je usvojen u prvom čitanju krajem septembra u Narodnoj skupštini RS (NSRS), u medijima i međunarodnim organizacijama vlada mišljenje da je treći zakonski prijedlog dio paketa kojim će se ugušiti medijske slobode.

Među članovima radne grupe i Alternativna televizija

„U Vladi RS će reći da ti zakoni međusobno nemaju nikakve veze, ali to jeste set sistemskih zakona koji regulišu jednu oblast. Mi tražimo taj zakon o medijima 15-20 godina. Međutim, svih ovih godina nije bilo razumijevanja da pričamo o zakonu o medijima i onda imate da se u nekoliko mjeseci radi na tri zakona. Postoji strah i u medijskoj zajednici i u javnosti zašto se u tako kratkom vremenu stavljaju tri zakona koji se nadovezuju jedan na drugi“, kaže Sandra Gojković Arbutina, glavna urednica Nezavisnih novina i jedna od članica pomenute radne grupe.

Prema njenim riječima, još ne postoji nijedna formalna odluka Vlade RS-a o formiranju radne grupe, a na prvom sastanku manje je razgovarano o tom zakonu, a najviše o podjelama u medijskoj zajednici. Dodaje i da je problem što nijedno ministarstvo, institucija ili agencija u RS-u nije nadležna za medije, te se postavlja pitanje ko će biti predlagač zakona. Govore da bi predlagač zakona mogao biti Sekreterijat Vlade RS-a.

„Ja bih voljela da se u to uključi što više kolega, bez obzira koliko nas je u tom savjetodavnom tijelu, da predložimo što bolji tekst i da kažemo šta su naši zahtjevi i onda da pratimo ono što je medijska zajednica predložila i ono što će se naći u nacrtu zakona“, dodaje Gojković Arbutina.

U medijskoj zajednici postavljeno je pitanje na koji način je došlo do formiranje radne grupe, kao i ko su ostale osobe koje se nalaze u tom tijelu i po kojem kriterijumu su birane. Među članovima pomenute grupe nalaze se i predstavnici Alternativne televizije, koja je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog povezanosti sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a i RS-a, ali i Goran Bubić, advokat Dodika, kao i još neke osobe koje se dovode u blisku vezu sa Dodikom.

Zanimljivo, kao i sa prethodnim zakonima, izradu ovog zakona najavio je Dodik u martu ove godine, u jeku kampanje i protesta zbog izmjena Krivičnog zakonika RS.

„Prihvatam da se napravi jedan takav zakon, ali da ga naprave novinarske zajednice, jer ako mi to pokrenemo, opet će biti da hoćemo da gušimo medije. Neka napravi taj prijedlog novinarska zajednica i neka ga uskladi sa ustavno-pravnim sistemom i ja se slažem i neću ih osporavati. Ako bi mi to pokrenuli opet bi bilo da mi to nešto regulišemo, jer pozicija novinara u redakcijama na značajnom broju medija je ponižavajuća“, izjavio je Dodik u intervjuu koji je u martu dao za UNA TV.

Iz Vlade RS-a nisu nam odgovorili na pitanja na koji način su vršili odabir članova radne grupe, ali su kroz ranija saopštenja isticali da su novinari birani na osnovu višedecenijskog iskustva na pozicijama glavnih i odgovornih urednika u medijima.

Dodali su da je, što se izbora portala tiče, kriterijum bio i “čitanost portala”. U radnoj grupi, ipak, nema predstavnika nekoliko veoma uticajnih medija iz RS-a, kao što su RTV BN, BUKA, Capital i drugi.

„Vidimo na djelu konspiracije i potpuno ignorisanje medija koji zbog svog rada imaju prijetnje, tužbe i pritiske. Dakle, to govori da je u pitaju još jedan zakon kojem je za cilj kontrola pa i prestanak rada tih medija po mogućnosti, a ne da se uvede red u medijsku zajednicu“, kaže Aleksandar Trifunović, urednik BUKE.

Informacije o zakonu se prenose hodnicima

Novinari u RS-u smatraju da je zakon potreban, ali da proces njegove izrade treba biti transparentan.

„Novinarska profesija je srozana u svakom smislu, od plata, pa do toga da političari i razni nosioci funkcija, čak i portparoli sebi daju za pravo da zovu novinare i govore im koju vijest treba da objave, koju da poprave, a koju da skinu. Trenutno vlada veliki haos. Zakon nam je potreban, potrebno je uvesti red, da se zna ko je novinar, a ko nije, samo cijeli taj proces treba biti transparentan i formalan, a ne da se takve informacije prenose po hodnicima ili kafanama“, kaže Anđelka Marković, novinarka i urednica u UNA TV.

Prema njenim riječima, poučeni iskustvima prethodno usvojenih zakona, ne vjeruje da će procedura ovaj put biti bolja.

„Dakle i tu je sve bilo nejasno, i ko piše zakon. Čak i ministar pravde nije znao da nam objasni u kojoj je fazi, ko su autori, a da ne pričamo o tome da je to civilizacijski korak unazad“, dodaje Marković.

Kako će izgledati tekst novog zakona, još ne znaju ni u pomenutoj radnoj grupi. Dobiće na uvid zakone koji su na snazi u zemljama regiona, koje bi trebalo da uporede, te da predlože nacrt koji će se zatim poslati u skupštinsku proceduru. Novinari imaju svoje prijedloge šta bi trebalo da taj zakon sadržava.

Sandra Gojković Arbutina podsjeća da se godinama priča o takozvanim divljim portalima, koji su najveći, kako govori ona, generatori lažnih informacija, te da je potrebno urediti tu oblast.

„Nama, prije svega, treba registar medija ali taj registar ne treba da bude rigorozon. U tom registru treba da bude svako ko je spreman da priloži svoje podatke da se bavi novinarskim poslom. Ne smije se postavljati ograničavajući faktori, a bojim se da bi moglo do toga da dođe ili da nekoga eliminišete iz ovoga ili onog razloga. Jako je mnogo medija i treba im dozvoliti rad. Dakle, da se znaju prava i obaveze“, kaže Gojković Arbutina.

Novinarka Al Jazeera Balkans Ljiljana Smiljanić ističe, međutim, da će biti jako teško urediti oblast na samo jednom dijelu države.

„Veliki je prostor za brojne zloupotrebe. Ako želite da uredite medije onda morate misliti malo šire, ako donesete zakon koji će samo u RS-u nešto regulisati, bojim se da ćete napraviti samo još veći problem i još veći haos na medijskoj sceni. Trebalo je ozbiljnije pristupiti tome i uključiti sva udruženja, uključiti više pravnika, posebno one koji imaju više iskustva u saradnji sa medijima jer su potrebni ljudi koji razumiju kako mediji funkcionišu“, dodaje Smiljanić.

Ona je izrazila bojazan da jedan broj članova radne grupe ne razumije i ne poznaje kako trenutno rade mediji jer je riječ o oblasti koja se tehnološki brzo mijenja.

„Bojim se da važna pitanja ovaj zakon neće dotaći, kao što to nisu ni izmjene Krivičnog zakonika, a to su prije svega anonimni portali koji prenose netačne informacije, nanose štetu. S druge strane, usvajaju se novi zakoni koji će dodatno otežati ionako težak posao onim medijima koji svoj posao rade profesionalno, koji rade u javnom interesu i koji govore građanima one informacije koji oni moraju da znaju, a to je kako se troši njihov novac, kako se zloupotrebljava službeni položaj u različitim institucijama kroz rodbinsko zapošljavanje…“, zaključuje Smiljanić.

Registar medija bez nevladinih organizacija

Nepoznanica je mnogo, ali pojedini članovi radne grupe su na sjednici čak izašli sa inicijativom da u registar medija ne bi trebalo da budu uključeni medijski projekti nevladinog sektora, to jeste da nevladine organizacije ne mogu biti vlasnici medija, što je poseban udar za projekte nezavisnog i istraživačkog novinarstva.

„Ne vidim razlog za takvu inicijativu, osim ako cilj nije zatvoriti Buku, Capital, Gerilu i slične medije. U stvari znam, to je jedina svrha takvog prijedloga”, napominje Aleksandar Trifunović.

I ostali novinari iz Banjaluke kažu da su šokirani ovim prijedlogom i da je to nova omča koja se stavlja na vrat novinarima i medijima. Marković govori da nosioci funkcija moraju biti spremni da će mediji izvještavati o njima i kako obavljaju posao od javnog interesa.

„Po meni je to gušenje medijskih sloboda, gušenje slobode govora … Ako se to nezavisno istraživačko novinarstvo uguši, iako i nije na visokom nivou, prosto ćemo doći u onaj period beznađa i medijskog jednoumlja. Iskreno, plašim se za našu profesiju i ne sluti mi ovo ništa na dobro“, kaže Anđelka Marković.

Zbog udara na medijske slobode prethodnih dana Banjaluku su posjetili i predstavnici Međunarodne federacije novinara, u sklopu posjete delegacije Media Freedom Rapid Response (MFRR).

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kaže da je upoznata da se radi novi medijski zakon, te je izrazila zabrinutost u kom pravcu idu novinarske slobode u RS-u, ali i regionalni trendovi. U Srbiji su prošle sedmice usvojeni Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima, čije nacrte su kritikovale i međunarodne organizacije, jer nisu u skladu sa mađunarodnim standardima za slobodu izražavanja.

“Mi smo pratili situaciju kada je riječ o medijskom zakonu u Srbiji, koji smo izrazito kritikovali. Oni su u Srbiji imali osmosatni sastanak sa premijerkom Anom Brnabić, neke stvari su uspjeli vratiti u nekave normalne okvire. Isto tako u Hrvatskoj početkom ljeta je iscurio draft, novinari su reagovali i taj draft je isto povučen”, kaže Sever.

U nadi da se, kako je dodala Sever, u RS ne radi po uzoru ili po primjerima hrvatskog i srpskog medijskog zakona, delegacija MFRR probala je upozoriti ljude s kojima su razgovarali da postoje bolji primjeri.

“U krajnjem slučaju, na evropskom nivou u proceduri je Evropski akt o medijskim slobodama kao nekakva osnova medijskog zakona, gdje mi isto imamo naravno svoje amandmane, pritužbe”, navela je ona.

Inicijativa po kojoj se nevladine organizacije ne mogu registrovati kao mediji su apsolutni udar na nekoliko preostalih medija koji se bore za svoju nezavisnost i koji neće moći nastaviti raditi, smatra Sever.

“U tome smo isto razgovarali na nekoliko sastanaka i u Banjaluci i izrazili svoje protivljenje. Mislim da će vrlo brzo izaći naš prvi press release nakon tih sastanaka. To je sljedeći korak na koji se u RS, po mom mišljenju, neupitno spremaju a to će za mnoge medije i mnoge novinare biti veliki, da ne kažem završni udarac”, dodaje Sever.

Sever, kao i ostali predstavnici međunarodnih novinarskih udruženja, pokušali su u Banjaluci da se sastanu sa Miloradom Dodikom, ali bezuspješno. Održali su nekoliko sastanaka u NSRS i u pojedinim ministarstvima. Kaže, sastanku sa predsjednikom NSRS Nenadom Stevandićem prisustvovao je i predsjednik poslaničke grupe SNSD Igor Žunić, a obojica su, kako dodaje, rekli da ne znaju ništa o pripremi novog zakona o medijima.

Izvor: media.ba

The post Zakon o medijima u Republici Srpskoj – stvarna potreba ali i još jedna moguća omča na vratu novinarstva u RS first appeared on Gerila.info.

Navedena firma, inače kćerka firma banjalučke Alternativne televizije i nalazi se na istoj adresi u istoj zgradi, dobila je ugovor u vrijednosti 39920 KM bez PDV-a 15.avgusta, kada je ugovor i potpisan.

Podsjećamo, Elektrokrajina, kao i Elektro-Hercegovina, je jedno od zavisnih preduzeća koje čine Elektroprivredu RS, čime je nastavljana praksa “upumpavanja” novca iz elektro sektora u medije bliske vladajućim strukturama u Srpskoj.

Opis usluga ovog javnog poziva je “medijsko praćenje poslovnih aktivnosti Preduzeća putem TV stanica” a odnosi se na period od godinu dana počev od 15.8.2023. godine.

Javni poziv je objavljen na sajtu javnih nabavki BiH 20.jula a otvaranje ponuda je izvršeno 4.avgusta.

Da je “A media” dobila posao na javnom pozivu za nabavku sluge „Medijsko praćenje poslovnih aktivnosti Preduzeća putem TV stanica“ potvrdili su nam i iz “Elektrokrajine” koji su i objasnili koliko, zapravo, novca na kraju dobija “A medija”.

“Nakon provedenog javnog postupka, Uprava Preduzeća je, na prijedlog Komisije za javnu nabavku, 08.08.2023. godine donijela Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača – „A Medija“ d.o.o. Banja Luka, čija cijena ponude iznosi 7.070 KM bez PDV-a. Kao što se i navodi u obrazloženju Odluke, predviđeno je zaključivanje okvirnog sporazuma sa dobavljačem na iznos planiranih sredstva u iznosu do 40.000 KM bez PDV“, navodi se u odgovoru za portal GERILA, što znači da Elektrokrajina “A mediji” na kraju može da isplati i maksimalan iznos ali i da taj iznos bude manji od 40.000 KM.

Dalje navode da je izabrani dobavljač u predmetnoj nabavci “ponudio pojedinačnu cijenu za više traženih usluga po jedinici mjere koja zbirno iznosi 7.070 KM, dok okvirni sporazum predviđa narudžbu količina po potrebi naručioca do maksimalnog iznosa planiranih sredstava odnosno 40.000 KM bez uračunatog PDV-a.

“Dakle, Elektrokrajina okvirnim sporazumom zadržava pravo djelimične ili potpune realizacije nabavke do iznosa planiranih sredstava”, dodaju za naš portal iz Elektrokrajine.

Zanimljivo je da “A media” nema dozvolu za TV emitovanje, ali je Elektrokrajina u tenderskoj dokumentaciji navela da na Javni poziv mogu aplicirati i firme koje nemaju TV licencu ukoliko imaju potpisane ugovore sa TV stanicama. Neobično je, u najmanjoj mjeri rečeno, unaprijed potpisati ugovor sa nekom TV stanicom a prije potpisivanja ugovora za posao koji treba da se realizuje na toj televiziji.

Damjan Ožegović, viši istraživač Transparency international BiH, za Gerilu kaže da je evidentno da sva zavisna preduzeća Elektroprivrede Srpske u posljednje vrijeme troše sve veće količine novca na medijsko predstavljanje.

“Međutim, da nije riječ o preduzećima koja na tržištu nemaju konkurenciju, a pogotovo distributivna preduzeća, to možda ne bi bilo sporno. Upravo zato postoji bojazan da se na ovaj način izvlači javni novac, jer smisao javnih nabavki je da se konkurencijom obaraju procijenjene vrijednosti i da se za najmanje novca dobiju najkvalitetnije robe, radovi ili usluge, dok je kod nabavki medijskog predstavljanja najčešće podnesena po jedna ponuda, što ostavlja dosta prostora za sumnju. Na ovaj način nisu zadovoljeni ni opšti principi zakona o najefikasnijem korištenju javnih sredstava, budući da su ponude najčešće jednake procijenjenim vrijednostima, ili su neznatno niže”, ističe Ožegović.

Kao odgovorno lice “A media” na Akta ba navodi se Drahmi Miskin, dugogodišnji radnik Alternativne televizije.  Osnivač “A media” je Alternativna televizija a u okviru “A media” posluje i tabloid “Faktor magazin”.

Ta kompanija je u 2022. godini imala prihod od 291 666 maraka. U istom periodu imala je jednog zaposlenog.

GERILA

The post Od Elektrokrajine novi ugovor za “A media”, ćerku firmu Alternativne televizije! first appeared on Gerila.info.

U pitanju su ZP Rudnik i termoelektrane (RiTe) Ugljevik i ZP Hidroelektrane na Trebišnjici (HET), a zanimljivo da je “Port marketing” oba posla dobila u rasponu od manje od mjesec i po dana, tačnije 19. maja ove godine u iznosu od 500.000 KM bez PDV-a od RiTe Ugljevik, dok su ugovor sa HET-om u iznosu od 450.000 KM bez PDV-a potpisali 27. juna!

Ono što je još zajedničko za oba tendera jeste da je agencija “Port marketing” jedina dala ponudu za oba javna poziva i iako je ukupna procjenjena vrijednost bila 500.000 KM (za RiTe Ugljevik), odnosno 450.000 KM (za HET), agencija je dala ponudu na 12.720 KM (za RiTe) Ugljevik, odnosno 12.800 KM (za HET), a što je skoro četrdeset puta manje!

Iako je u pitanju jedina, ujedno i najniža ponuda, i RiTe Ugljevik i HET su potpisali ugovore sa “Port marketingom” na maksimalne iznose. A sve to uprkos kriterijumu koji je jasno naveden u obe javne nabavke a glasi da je kriterijum za dodjelu ugovora – upravo najniža cijena!

Damjan Ožegović, viši istraživač Transparency international BiH, za Gerilu kaže da se ovakvim postupcima obesmišljava javna konkurencija.

“Zakon o javnim nabavkama je jasan da se prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu mijenjati. Dakle, ugovor se mora zaključiti na ponuđenu cijenu osim u izuzetnim slučajevima kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke. Mada je ovo izuzetak, a u slučaju nabavki medijskog predstavljanja je prilično lako utvrditi šta se traži i bar okvirno u kojoj količini. U predmetnim nabavkama je obesmišljena javna konkurencija, jer koja bi svrha bila nuđenja najniže cijene u slučaju da je bilo podneseno više ponuda, koja bi svrha bila nadmetanja i formiranja cijene ako će se ugovor svejedno zaključiti na procijenjenu vrijednost? To dakle nije jasan niti mjerljiv kriterijum za nadmetanje, a u krajnjoj liniji nije ni smislen jer je postavljen kao odlučujući, a na osnovu njega se ne formira konačna ugovorena cijena”, ističe Ožegović u razgovoru za naš portal.

“Port marketing” je osnovan 8. marta 2022. godine a prvi vlasnik i direktor agencije je bio Dejan Stupar, sadašnji direktor marketinga i komunikacija na Alternativnoj televiziji iz Banjaluke.

Trenutni direktor i vlasnik je, prema portalu Akta, a što nam je potvrdio i nekadašnji vlasnik Dejan Stupar, izvjesni Đorđe Bojić.

“Svi (relevantni) podaci su javno dostupni i lako se mogu provjeriti – nemam nikakve veze sa vlasništvom agencije Port”, kratko nam je odgovorio Stupar.

Bojić je, prema informacijama do kojih smo došli, takođe radio (ili još uvijek radi) za Alternativnu televiziju.

Pokušali smo dobiti odgovore od Bojića, ali na telefon koji je naveden na specijalizovanim web platformama companywall.ba i akta.ba javila se druga osoba koja je rekla da smo pogriješili broj.

Provjerom smo došli do informacije da navedeni kontakt telefon, a koji je naveden na nekoliko specijalizovanih portala koji se bave bazom privrednih subjekata, pripada Drahmi Miskinu, još jednom dugogodišnjem radniku i članu uprave Alternativne televizije, a sadašnjem direktoru “A medie”, ćerke firme ATV-a i poznate kao firme koja je izdavač tabloida “Faktor magazin“.

“A media” je osnovana je 13.10.2020. godine a jedan od njenih osnivača je Alternativna televizija. Inače, i Faktor i ATV se nalaze u istoj zgradi u Banjaluci na adresi Gundulićeva 33.

Drahmi Miskin pominjan je ranije i kao direktor firme CMT (Commercial media travel) koja je osnovana 2011. godine u jeku sukoba u “Mreži plus”. Na čelu ATV-a tada je bila Nataša Tešanović. CMT je tada osnovan sa ulogom od 2000 maraka da bi godinu dana nakon osnivanja imao promet od 252.000 maraka, pisao je, prije deset godina, novinar Slobodan Vasković.

Banjalučka Alternativna televizija se inače dovodi u bliske veze sa porodicom Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, a zbog toga je i na američkoj “crnoj listi” od decembra 2021. godine. Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) Ministarstva finansija SAD je na svoju listu uvrstilo Dodika ali i ATV, a što je “odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i stalne prijetnje stabilnosti i teritorijalnog integritetu BiH”.

Zanimljivo je da navedena agencija koja je dobila dva velika posla u vrijednosti od skoro milion KM nema izrađenu sopstvenu veb stranicu koja bi, posebno uzevši u obzir čime se agencija bavi, trebala predstavljati ono čime se agencija bavi ali i biti reprezent usluga koje nudi. Sajt agencije “Port marketing” je i dalje “u pripremi” https://weareport.marketing/.

Slično je i sa reklamom/oznakom na poštanskoj adresi na kojoj bi se trebala nalaziti agencija, u ulici Živojina Mišića u Banjaluci na adresi na kojoj je registrovana agencija, nismo zatekli nikakvu reklamu niti oznaku da se unutar ove kuće nalazi bilo kakva firma.

Prema specijalizovanom portalu Akta, prosječan broj zaposlenih ove agencije iznosi nula (0) za 2022. godinu iako je u toj godini agencija postojala već devet mjeseci, a što znači da firma nije imala, a možda ni sada, u 2023. godini, nema stalno zaposlene radnike.

Ipak, sve ovo nije spriječilo ni HET a ni RiTe Ugljevik da sa “Port marketingom” potpišu ugovore na maksimalnu vrijednost.

“Naravno da sam upoznat sa tom javnom nabavkom”, rekao nam je Diko Cvijetinović, direktor RiTe Ugljevik koji je na ovoj poziciji od kraja prošle godine.

Pitali smo Cvijetinovića kako je moguće da se sa izabranim ponuđačem potpiše ugovor na maksimalan iznos kada je agencija dala višestruko (skoro 40 puta) manju ponudu u odnosu na procjenjenu vrijednost.

“To je samo okvirni sporazum, zavisi uopšte koliko će se realizovati i da li će se realizovati ta cifra. To je okvirni sporazum i ne znam koliko će se realizovati, odnosno biće realizovano koliko bude bilo potrebe. Možemo potrošiti 1000 KM a možemo svih 500.000 KM”, rekao je u razgovoru za Gerilu Cvijetinović, inače nesuđeni ministar privrede i preduzetništva u Vladi RS i generalni sekretar NPS, stranke Darka Banjca.

Zanimalo nas je šta će to tačno “Port marketing” raditi za RiTe Ugljevik, a Cvijetinović je rekao da će se i to “tek vidjeti”.

“Radiće i za nas a biće i za druge medije nekog podzakupa, vidjećemo to još i definisati”, rekao je Cvijetinović.

Podsjećamo, upravo su RiTe Ugljevik izgubile spor sa “Elektrogospodarstvom Slovenije” težak 67 miliona eura, odnosno oko 131 milion KM a koji, prema pravosnažnoj presudi Arbitražnog vijeća u Beogradu, treba da isplati u roku od 30 dana počevši od 17. jula ove godine.

Konsolidovani neto dobitak RiTe Ugljevik za 2022. godinu iznosi svega 461.000 KM, što znači da ni on sam ne pokriva u potpunosti usluge angažovanja agencije “Port marketing” za usluge “medijskog predstavljanja”.

Zoran Mićanović, doskorašnji predsjednik Sindikalne organizacije RiTe Ugljevik, za Gerilu kaže da je više nego očito jasno šta se dešava u procesu javnih nabavki kada je u pitanju RiTe ali i ostala zavisna preduzeća u ERS.

“Savršeno je jasno da je sve dogovoreno i vrlo je moguće da će nakon RiTe Ugljevik i HET-a sada i ostala preduzeća provoditi isti model. To je model Milorada Dodika i Luke Petrovića, to smo mi svi dozvolili i tako nam je sada”, rekao je Mićanović koji je od skora u penziji iako je, kako je rekao, mogao raditi još nekoliko godina ali ne vidi dalji smisao sindikalne borbe.

Odgovore na naša pitanja nismo dobili od Gordana Mišeljića, generalnog direktora HET-a, koji je, prema riječima njegove sekretarice, na godišnjem odmoru.

Ilija Tamindžija, Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u HET-u i narodni poslanik, za Gerilu kaže da je u ovom i ovakvim poslovima “sve čisto”.

“U ovakvim tenderima su stvari čiste. Što se nas tiče, preko tih tendera koji idu preko agencija niko ne može zloupotrijebiti jednu konvertibilnu marku zato što mi platimo nešto malo usluge agencije, odnosno njihovu proviziju, a onda oni prebacuju dalje npr. medijskim kućama u Srpskoj”, kaže Tamindžija.

Na naše pitanje čemu reklamiranje javnih preduzeća koji su pri tome i monopolisti, Tamindžija odgovara:

“Vi znate da mi nemamo riješeno finansiranje npr. sportskih kolektiva i javna preduzeća, koja su u mogućnosti, poput Elektroprivrede, žele da kroz reklamu pomognu sportskim kolektivima. Mislim da je ovo apsolutno čisto i da tu nema niko ništa da kaže”, ističe Tamindžija.

Nebojša Vukanović, narodni poslanik i lider opozicione “Liste za pravdu i red” za naš portal kaže da je u pitanju “neviđen kriminal”.

“Iako nemaju potrebe za reklamiranjem i oglašavanjem, jer imaju monopol, HET je bacio za manje od mjesec dana preko 1,2 miliona maraka za promociju u medijima i društvenim mrežama. Od toga čak 450 000 KM bez PDV-a je dato firmi PORT MARKETING koja je nedavno osnovana koja nema zaposlenih radnika, prema podacima na portalu Akta.ba, i jasno je da se radi o izvlačenju novaca i neviđenom kriminalu“, rekao je za Gerilu Vukanović.

Pitanja smo poslali i mailom u RiTe Ugljevik kao i HET, ali odgovore, za sada, nismo dobili.

Gerila

The post Od HET-a i RiTe Ugljevik skoro milion KM za uslugu “medijskog predstavljanja” agenciji Port marketing! first appeared on Gerila.info.

Kao odgovorno lice “A media” na Akta ba navodi se Drahmi Miskin, dugogodišnji radnik Alternativne televizije.  Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača donesena je danas, 25. jula ove godine.  Osnivač “A media” je Alternativna televizija a u okviru “A media” posluje i tabloid “Faktor magazin”.

Ponuda “A media” dostavljena je 20. juna a ponudu je prihvatila Komisija za javnu nabavku Elektro-Hercegovine.

Procijenjena vrijednost javne nabavke bila je 50 000 maraka koliko je, slučajno ili ne, iznosila i ponuda “A media”.

“U postupku ocjene provedenog postupka, Uprava preduzeća nije našla razloge, nepravilnosti, niti propuste u radu, koji bi eventualno bili osnov za neprihvatanje preporuke Komisije za javnu nabavku. Naime, u postupku je ocjenjeno da je Komisija o svemu pravilno postupila i da je izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršen u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama , podzakonskim aktima i tenderskom dokumentacijom. Uvidom u priloženu dokumentaciju, izabrani ponuđač je izabran primjenjujući kriterijum najniže cijene“, piše u Odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Inače ponuda “A media” bila je jedina ponuda. Ta kompanija je u 2022. godini imala prihod od 291 666 maraka. U istom periodu imala je jednog zaposlenog.

GERILA info

The post Gerila saznaje: Za “A media” od Elektro-Hercegovine 50.000 maraka first appeared on Gerila.info.