aktivisti - Gerila.info

Premijera filma „Odbranimo prirodu Balkana“: Ljudi protiv profita u borbi za rijeke, šume i život

Dejan Rakita — Sun, 31 May 2026 19:38:17 +0000

Dok se širom Balkana nižu planovi za nove rudnike, male hidroelektrane, eksploataciju šuma i druge projekte koji izazivaju otpor lokalnog stanovništva, iz Bijeljine je ovog vikenda poslana poruka solidarnosti i zajedničke borbe.

Na premijeri dokumentarnog filma „Odbranimo prirodu Balkana“, održanoj u organizaciji udruženja Eko put iz Bijeljine i Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, okupili su se aktivisti i građani koji godinama upozoravaju da se odluke o korištenju prirodnih resursa prečesto donose bez učešća lokalnih zajednica.

Film autora Dragana Stanimirovića i Svjetlane Panić donosi priče ljudi koji su odlučili da se suprotstave projektima za koje vjeruju da ugrožavaju rijeke, šume, biodiverzitet i kvalitet života. U fokusu su zajednice koje se bore protiv izgradnje malih hidroelektrana, nekontrolisane eksploatacije šljunka, devastacije šuma i širenja rudarskih projekata širom regiona.

U jednosatnom dokumentarcu prikazano je djelovanje organizacija i inicijativa okupljenih u regionalni savez „Odbranimo prirodu Balkana“, mrežu koja danas povezuje tridesetak organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije.

U vremenu kada se građani u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i drugim državama regiona suočavaju sa sličnim problemima, od planiranih rudnika litijuma i drugih metala do hidroenergetskih zahvata i sječe šuma, regionalno povezivanje postaje jedno od najvažnijih oruđa otpora.

Na to je ukazala i Snežana Jagodić Vujić iz udruženja Eko put, podsjećajući da je film nastajao kroz zajednički rad ljudi iz različitih krajeva Balkana.

„Ovaj dokumentarni film nije nastao za jedan dan ni na jednom mestu. Snimanje je krenulo od Bijeljine, prošle godine, krajem oktobra meseca kada je ovdje održan sastanak većeg broja predstavnika raznih udruženja, od Makedonije do Slovenije. Kako naša borba za zdravu prirodu i životnu sredinu obuhvata više oblasti – zagađenje vazduha, vode, zemljišta, rudarenje i druge štetne projekte – Savez je postao ‘Odbranimo prirodu Balkana’ i povezuje različite ljude iz različitih krajeva u istoj borbi za istu stvar, a to je upravo ono što svi želimo – zdrava priroda i zdravi ljudi“, rekla je Jagodić Vujić.

Njene riječi oslikavaju širu promjenu koja se posljednjih godina dešava širom regiona. Lokalne inicijative koje su nekada vodile izolovane bitke danas sve češće razmjenjuju iskustva, pružaju podršku jedne drugima i zajednički nastupaju prema institucijama i investitorima.

Organizatori smatraju da je upravo takva saradnja ključna za uspjeh budućih ekoloških borbi.

„Ovaj savez je možda i najuspješniji mirovni pokret u regiji jer ponovo spaja ljude u borbi za ono što je najvažnije – prirodu, zajednička dobra i održiv način života. Solidarni i ujedinjeni šaljemo poruku da ne pristajemo na lažne zelene projekte iza kojih se kriju želja za profitom i ekološka devastacija“, poručila je Aida Kapetanović iz Fondacije ACT.

Premijera u Bijeljini samo je početak regionalne turneje filma. Već naredne sedmice dokumentarac će biti prikazan u Srbiji, u Kulturnom centru Novi Pazar, u okviru Mikser festivala, nakon čega su planirane projekcije i u drugim državama regiona.

Autori i organizatori pozivaju građane, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i kulturne radnike da se pridruže mreži „Odbranimo prirodu Balkana“, uvjereni da će budućnost rijeka, šuma i prirodnih bogatstava zavisiti upravo od spremnosti ljudi da ih brane.

Jer, kako pokazuje i sam film, najveće ekološke pobjede na Balkanu nisu izvojevale institucije, već zajednice koje su odbile da odustanu.

GERILA

The post Premijera filma „Odbranimo prirodu Balkana“: Ljudi protiv profita u borbi za rijeke, šume i život first appeared on Gerila.info.

„Digitalna paljba“: Kako prijetnje i uvrede na mrežama ciljaju novinare i aktiviste

Mladen Bubonjić — Tue, 05 Aug 2025 17:10:51 +0000

Seksističke prijetnje, vrijeđanja od strane javnih funkcionera, orkestrirani napadi putem društvenih mreža – u Republici Srpskoj digitalno nasilje nije izuzetak, već svakodnevica. A institucije uglavnom ćute.

U eri društvenih mreža, ono što je nekada bilo šapat u kafani danas je postalo oružje u rukama politički motivisanih botova, anonimnih korisnika i zvaničnika koji slobodno koriste svoj status za obračun s neistomišljenicima.

To potvrđuju i rezultati istraživanja portala Gerila u vezi sa ugrožavanjem digitalnih prava i bezbjednosti novinara i aktivista u Republici Srpskoj. Najveći broj analiziranih slučajeva kršenja digitalnih prava odnosio se upravo na online uznemiravanje i govor mržnje, čineći ovu kategoriju najzastupljenijom u prijavljenim incidentima.

Neki od slučajeva podrazumijevali su vrijeđanje na nacionalnoj osnovi i psovke, kao i vrijeđanje i prijetnje zbog komentara utakmice.

Što se konkretnih primjera tiče, u maju ove godine je evidentiran slučaj napada na društvenim mrežama zbog kritike geoloških istraživanja. Putem fejsbuk naloga Ozren na dlanu, te lokalnih dobojskih portala Olovka.ba i RTV Doboj, kao i portala Tanjug Srpske, vodila se hajka na eko aktiviste i portale Antikorupcija.ba i Odgovorno.ba zbog kritika načina i dodjele koncesija na geološka istraživanja na Ozrenu. Čak je objavljena i šema čime se, kako je navedeno u anketi, crtala meta na čelo eko aktivistima i novinarima koji kritički pišu o navedenoj temi.

Inače, radi se o napadima koji su se dešavali unazad godinu i po dana, a eko aktivisti Ozrenskog studenca i Ozren Gostilj su podnijeli u januaru 2025. godine krivičnu prijavu OJT Doboj, na koju su iz OJT odgovorili u maju ove godine. U prijavi je navedeno da je predmet kod MUP-a, odnosno da ništa nije učinjeno na procesuiranju, navodi se u anketi.

Pored ovog slučaja, navedeno je i da je u nekoliko navrata u posljednjih godinu dana predsjednik NO Olimpijskog centra Jahorina Nedeljko Elek iznosio neosnovane optužbe na račun urednika portala Capital Siniše Vukelića.

Naposlijetku, najteži slučaj zabilježen je u martu ove godine kada je putem društvene mreže X jedna osoba prijetila silovanjem djeteta.

“Zbog interesa istrage koju, navodno, vode policija RS i okružni tužilac u Banjaluci ne mogu govoriti o identitetima jer i nisam sto posto siguran u imena”, navodi ispitanik.

Prema podacima iz istraživanja, napadi najčešće dolaze sa anonimnih X naloga, često bez stvarnih sljedbenika, zatim sa ličnih naloga javnih zvaničnika, koji djeluju u potpunosti nekažnjeno, kao i putem komentara na Facebook stranicama medija, gdje se normalizuje govor mržnje protiv novinara, aktivista i predstavnika manjina.

Stručnjak za digitalnu transformaciju, pametne gradove i sajber bezbjednost Aleksandar Mastilović za Gerilu ističe da se pitanje balansa između slobode izražavanja i zaštite od zloupotreba nije do kraja riješilo ni u tehnološki najnaprednijim društvima.

“Evropska Komisija je usvojila direktivu o legalnom presretanju i zadržavanju informacija o tzv. prisluškivanju i stavljanju lica pod mjere praćenja za koje postoji pravno utemeljenja sumnja da su uključena u djela organizovanog kriminala ili terorizma. Par godina kasnije Evropski sud je stavio van snage tu direktivu (zakon) sa obrazloženjem da se radi o nesrazmjernim ovlašćenjima spram rizika. Iz samog obrazloženja se vidi da se pogled na to može mijenjati prema trenutnom riziku – ako bi javnost bila ubijeđena da stvarno prijeti opasnost od npr. terorističkih napada, vjerovatno bi bili skloniji odustati dijelom od svog prava na privatnost u korist veće bezbjednosti. I tu nema vage koja bi tačno odvagala granicu”, navodi Mastilović.

Ocjenjuje da Bosna i Hercegovina, zbog svog tehnološkog zaostatka, još nije pogođena na način kako su pogođene razvijenije zemlje, ali upozorava da su prijetnje realne i da već postoje primjeri zloupotreba i u domaćem prostoru.

Aleksandar Mastilović. FOTO: aleksandarmastilovic.org

Dalje, naglašava da je razvoj tehnologija, a posebno vještačke inteligencije, stvorio platformu da se pomoću naprednih alata može kreirati vijest ili video gdje neko čita i izgovara potpuno netačne vijesti i da sve izgleda savršeno uvjerljivo.

“To su tzv. „deepfake“ prevare, i pitanje je kako će se regulacija izboriti sa tim trendom”, ističe Mastilović.

Posljedice: od psihološkog pritiska do autocenzure

Iako se online uvrede i prijetnje često relativizuju kao „samo riječi na internetu“, njihove posljedice po pojedince koji su izloženi konstantnom digitalnom nasilju mogu biti duboko traumatizujuće i dugoročne. Posebno su ranjivi novinari i aktivisti, koji su zbog prirode svog rada konstantno izloženi javnosti, nerijetko bez institucionalne zaštite.

„Napad je na mene prilično uticao jer se radilo o mom djetetu“, naveo je ispitanik čiji je slučaj prijetnje silovanjem kćerke evidentiran kao jedan od najtežih.

Psiholozi i stručnjaci za bezbjednost medijskih radnika ukazuju da su ovakve prijetnje posebno štetne kada su usmjerene na porodicu ili privatni život žrtve. Seksualizovane prijetnje, napadi na djecu ili pokušaji zastrašivanja putem doxxinga (objavljivanja ličnih podataka) mogu izazvati dugotrajne anksiozne poremećaje, depresiju, pa čak i PTSP.

Osim direktnog psihološkog uticaja, online uznemiravanje ima i ozbiljne profesionalne posljedice. Praksa autocenzure, iako neformalna i teško mjerljiva, postaje sve češća posljedica digitalnog nasilja. Dugoročno gledano, to vodi do smanjenja kritičkog prostora u medijima, do stagnacije istraživačkog novinarstva i gušenja slobode izražavanja u društvu.

Prema istraživanju koje je 2023. godine sproveo European Centre for Press and Media Freedom, u EU glavna vrsta zabilježenih incidenata su bili verbalni napadi (koji su činili 35,9 % svih napada). Takođe, 20,6% incidenata u EU uključivalo je neku vrstu fizičkog napada, posebno tokom izvještavanja o protestima. Zabilježeni su i slučajevi koji uključuju napade na imovinu (17,4%) i cenzuru (15,9%), poput blokiranog pristupa događajima ili konferencijama za novinare. Glavni izvor napada ostali su privatne osobe (gotovo 33% slučajeva), a slijede ih javni zvaničnici (17,9%) te policija i državna bezbjednost (12,6%).

Kad institucije ne reaguju, napadači se ohrabruju

Direktor “Banjalučkog centra za ljudska prava” Dejan Lučka za Gerilu kaže da su uznemiravanje i govor mržnje u digitalnom prostoru postali praktično svakodnevica u Republici Srpskoj i BiH i da su se počeli doživljavati kao neka vrsta prihvaćene normalnosti, koja to svakako ne bi smjela biti.

“Rekao bih i da su aktivisti i novinari među grupama koje su najviše na udaru, i da je teško naći nekog novinara ili osobu iz nevladinih organizacija koji se bave tzv. „škakljivijim temama” u našem društvu, a da nije doživio neki oblik online uznemiravanja ili prijetnji. Živimo u dobu kada su društvene mreže i portali bez pravilne moderacije i etičkog novinarstva praktično omogućili čak i vođenje kampanja targetiranja, uznemiravanja i linča protiv neistomišljenika, naročito iz medijske i aktivističke sfere, kojima se javni organi veoma malo bave”, ističe Lučka.

Dejan Lučka. FOTO: Gerila

Iako Republika Srpska i Bosna i Hercegovina formalno posjeduju određene zakonske mehanizme koji bi mogli obuhvatiti online uznemiravanje i govor mržnje, analiza njihovog stvarnog učinka otkriva zabrinjavajući raskorak između normativnog okvira i njegove primjene u praksi.

To ističe i Lučka koji naglašava da u određenom obimu postoje neka krivična djela kojima se može sankcionisati npr. jedna vrsta prijetnji ili govora mržnje i podsticanja nasilja upućena prema nekome ili nekoj grupi lica, ali da ne postoji konkretno i decidno definisano nasilje na internetu da je na jedinstven način definisano u svim krivičnim zakonima u BiH kao krivično djelo, na zadovoljavajući i harmonizovan način.

U Krivičnom zakoniku RS, kako ističe Lučka, postoji krivično djelo ugrožavanje sigurnosti prema kome će se kazniti onaj ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da će njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili oteti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom opšteopasnom radnjom ili sredstvom.

“Takođe, postoji krivično djelo javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje u kome je definisano da će se kazniti onaj ko, između ostalog, putem kompjuterskog sistema ili društvene mreže, ili na drugi način javno poziva, izaziva ili podstiče ili učini dostupnim javnosti letke, slike ili neke druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema određenom licu ili grupama zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, pola, seksualno opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili kakvih drugih osobina”, navodi Lučka.

Dalje, postoji i polno uznemiravanje koje je definisano kao svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje polne prirode koje je usmjereno na povredu dostojanstva nekog lica u sferi polnog života, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Ono je, kako naglašava Lučka, kažnjivo i ako je učinjeno korištenjem kompjuterske mreže ili nekog drugog vida komunikacije.

Dodaje da postoje i druga krivična djela koja mogu da budu učinjena u okviru vršenja nasilja na internetu ili koja mogu da budu uvod u nasilje i uznemiravanje na internetu, kao što su npr. zloupotreba fotografije i video-zapisa polno eksplicitnog sadržaja ili neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka. Takođe, postoje i prekršajne kazne za npr. vrijeđanje ili ugrožavanje bezbjednosti prijetnjom napada na život, tijelo ili imovinu iz Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Dakle, zaključuje Lučka, postoji određeno definisanje nekih djela i navođenje da se mogu počiniti i putem kompjuterske mreže ili društvenih mreža, ali isto tako i trenutno propisana krivična djela se mogu učiniti i u online sferi ukoliko imaju sva obilježija iz zakona.

“Ipak, mislim da najviše nedostaje striktno propisivanje krivičnog djela nasilje na internetu, uz sve njegove specifičnosti, kojim bi se tačno definisalo šta sve spada u ovo nasilje i koja je kazna za to djelo, i to na jedinstven način u svim krivičnim zakonima u BiH”, ističe Lučka.

Pravna regulativa u RS i BiH, dakle, generalno ne prepoznaje digitalni prostor kao specifičan kontekst nasilja i uznemiravanja. Nema posebnog zakona o cyber nasilju, niti su postojeći zakoni usklađeni sa evropskim aktima kao što su EU Digital Services Act (DSA) koji definiše obaveze platformi, pravo korisnika na žalbu i mehanizme za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje, ili Preporuka Savjeta Evrope CM/Rec(2022)16 koja poziva države članice da prepoznaju online napade na novinare kao napade na slobodu medija.

Mnogobrojne analize ukazuju na sve češće online napade na novinare, sa veoma malim brojem sudskih epiloga napada. To ukazuje na nedostatak volje, kapaciteta ili znanja institucija da se bave online nasiljem, pogotovo kada dolazi iz političkih ili para-političkih krugova.

Zabrinjava i činjenica da vlasti u RS sve češće posežu za zakonodavnim rješenjima koja mogu dodatno ugroziti slobodu izražavanja pod plaštom borbe protiv „lažnih vijesti“. Izmjena Krivičnog zakonika RS iz 2023. godine, koja je uvela krivično djelo „uvrede“ i „klevete“, naišla je na oštre kritike domaće i međunarodne javnosti, jer otvara prostor za kriminalizaciju novinarskog rada i zastrašivanje građana.

Institucionalni odgovor

Iako digitalno nasilje prema novinarima, aktivistima i građanima u Republici Srpskoj postaje sve učestalije i ozbiljnije, institucionalni odgovor ostaje spor, nejasan i često potpuno izostaje. Ovaj nedostatak sistemskog pristupa, jasne nadležnosti i funkcionalnih mehanizama zaštite stvara ono što stručnjaci nazivaju „institucionalnim vakuumom“ – prostor u kojem se digitalna prava teoretski priznaju, ali se u praksi zanemaruju.

Dejan Lučka ističe da je u većini slučajeva reakcija institucija spora, formalna i minimalna i često je svedena na rečenicu da „nema elemenata krivičnog djela”, bez ulaženja u suštinu problematike. Analize pokazuju da se bilježi malo podignutih optužnica za digitalno uznemiravanje, od čega su gotovo svi predmeti okončani bez osuđujuće presude.

“Problem u ovome je što se često online nasilje ne shvata dovoljno ozbiljno ako ne uključuje „fizičku prijetnju smrću” ili direktno ugrožavanje života. Isto tako, službenici često nemaju dovoljno mogućnosti da prate sve tragove, posebno kod anonimnih naloga ili stranih platformi, a dešava se i da savjetuju žrtvama „da blokiraju i ne čitaju”, ili da zaključaju svoje profile na društvenim mrežama, umjesto da djeluju. Sama tužilaštva znaju da zaključuju da nema elemenata krivičnog djela, pogotovo ako prijetnja nije vrlo konkretna (npr. „ubiću te” se lakše procesuira nego „znaš šta te čeka”). Ipak, to je donekle i shvatljivo u našim prilikama, jer je jasno da je institucijama neophodan i kadar koji bi bio stručno osposobljen i nadležan samo za ovakava djela, kao i ostali resursi da bi se mogle uhvatiti u koštac sa svim problemima i brzim razvojem digitalnog svijeta”, navodi Lučka.

S druge strane, Mastilović ističe da policijske organizacije u BiH razvijaju svoje sektore za visokotehnološki kriminal i da su relativno spremni za to i da je cijeli niz prevara u sferi zloupotrebe interneta i digitalnih tehnologija riješen zahvaljujući njihovom radu.

“Oni zaista rade težak posao i to nije ništa manje izazovno i njihovim kolegama iz mnogo bogatijih i tehnički naprednijih država. Ipak, mislim da im moramo pomoći značajno efektnijom i prilagođenijom legislativom i kampanjama razvoja svijesti kod ljudi o rizicima digitalnih rješenja. Pri tome nije namjera da se ljudi odbiju od inovacija – štaviše, da ih naučimo da te alate koriste odgovorno, mudro, da se nauče čuvati i da sve to „voze“ ispravno. I automobile naučimo da vozimo, i ako to radimo kako treba imamo benefite, a rizike po zdralje i život minimizujemo – slično je i kod digitalnih tehnologija”, kaže Mastilović.

Institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH formalno može reagovati na povrede prava na slobodu izražavanja i digitalnu privatnost, ali u praksi ta pomoć dolazi sporo i ima ograničen efekat. Ombudsman često djeluje na nivou preporuka, koje institucije u Republici Srpskoj ne moraju da usvoje, niti snose posljedice ako ih ignorišu. Pored toga, politički kontekst dodatno ograničava kapacitet ove institucije da reaguje na napade koji dolaze od strane javnih funkcionera ili njihovih bliskih mreža.

Iako u RS postoji Tim za reagovanje na računarske incidente (CERT), njegova uloga se odnosi na infrastrukturu, sistemske bezbjednosne propuste i širenje zlonamjernih softvera. U slučajevima gdje su žrtve pojedinci, novinari ili aktivisti, CERT RS ne pruža ni pravnu, ni tehničku podršku, niti se aktivno uključuje u prevenciju ili dokumentovanje digitalnih napada. Za razliku od CERT timova u nekim zemljama EU (npr. Holandija ili Njemačka), koji imaju razvijene mehanizme saradnje s medijima i civilnim sektorom, u RS ta veza ili ne postoji, ili je isključivo deklarativna.

Aleksandar Mastilović ističe da BiH nema uređen prostor sajber bezbjednosti.

“Još uvijek je pitanje političkog usaglašavanja da li je državni nivo ili entiteti odgovoran za ovu zadaću ili je to pitanje dijeljene nadležnosti. Bilo koje rješenje se mora usvojiti i mora se usvojiti neki oblik jednog ili više zakona o informacionoj bezbjednost i formirati CERT/CSIRT ili više njih koji će štititi digitalni suverenitet BiH, a posebno u segmentu kritične i esencijalne infrastrukture kao što je vodosnadbjevanje, elektromreža, putne komunikacije, sistemi za grijanje, distribucija gasa, poštanski saobraćaj i drugo što već nalaže EU NIS-2 direktiva sa kojom ćemo se zasigurno usaglašavati”, naglašava Mastilović.

Uzevši u obzir da ne postoji jedinstveno tijelo koje koordiniše odgovor na digitalna kršenja prava, odnosno da policija, tužilaštva, CERT, agencije za zaštitu ličnih podataka i sudovi djeluju fragmentisano, bez jasne saradnje i bez zajedničkih protokola, žrtve se često nalaze u situaciji da ne znaju kome se mogu obratiti, koja je adresa za hitnu intervenciju, i šta da očekuju od institucija. Ovaj pravni i institucionalni haos obeshrabruje ljude da uopšte prijave digitalne napade.

Online govor mržnje nije izolovan incident, već simptom dubokog društvenog problema. U politički polarizovanom društvu, uz slab institucionalni odgovor i neefikasan pravosudni sistem, digitalno nasilje postaje oružje u službi zastrašivanja.

Gerila.info

The post „Digitalna paljba“: Kako prijetnje i uvrede na mrežama ciljaju novinare i aktiviste first appeared on Gerila.info.

Godina dana od napada na aktiviste i novinare u Banjaluci: Ko su policajci koji nisu zaštitili napadnute od huligana?

Vladaimir Kovačević — Tue, 19 Mar 2024 12:26:26 +0000

Hoće li MUP Republike Srpske otkriti podatke o policajcima koji, prije tačno godinu dana, nisu učinili ništa da spriječe napad oko 30 huligana na LGBTQ aktiviste u Banjaluci i koji su napad posmatrali sa strane? Prema presudi Okružnog suda iz Banjaluke iz decembra prošle godine, MUP Republike Srpske to mora uraditi, dostaviti imena i prezimena Organizacionom odboru Bh povorke ponosa.

U napadu na aktiviste, koji se dogodio 18. marta u večernjim časovima ispred prostorija Transparency International-a u Banjaluci, povrijeđeno je nekoliko osoba. Preživljene traume i neotkriveni napadači uticali su da ove godine u Banjaluci ne bude zvaničnih događaja posvećenih ljudskim pravima homoseksualnih, biseksualnih, transeksualnih, interspolnih i queer osoba.

U Bh. povorci ponosa nadaju se kako bi sprovođenje presude po njihovoj tužbi protiv MUP-a RS stvari moglo da pokrene sa mrtve tačke, te da dovede i do počinilaca napada.

Šta stoji u sudskoj naredbi MUP-u RS?

Okružni sud u Banjaluci u presudi od 15. decembra naveo je da su policijski službenici “trebali identifikovati nasilnike, spriječiti njihovo nasilno ponašanje i svaki drugi incident”. Naredbu o davanju podataka o policajcima, Sud je obrazložio time da je „nesporno postojanje javnog interesa, gledajući konkretni slučaj, kada su se policijski službenici
držali pasivno”.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS naveli su za medije da je ‘sprovođenje presude u toku’. Prvi korak i jeste napravljen. MUP Republike Srpske dostavio je pravnom timu Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa rješenje, izdato 14. februara, kojim je poništeno ranije rješenje da se aktivistima ne dostave podaci o policajcima.

“Što se tiče presude, oni su prvo tvrdili da nisu zaprimili presudu, onda smo mi poslali podsjetnik da postupe po njoj i onda su prije dvije sedmice donijeli rješenje kojim poništavaju prvobitno rješenje kojim nam odbijaju pristup tim podacima. Iskreno, nismo očekivali ni ovo da će uraditi, da će nas apsolutno ignorisati, da će zanemariti presudu suda kao što se to redovno radi. Ovo je pomak, možda i dobijemo te podatke”, rekla je Emina Zahirović-Pintarić, advokatica i članica Organizacionog odbora Bh povorke ponosa.

Ona ističe kako je sprovođenje presude bitno da bi mogli pokrenuti postupak protiv policajaca, ali i da bi napadnuti aktivisti mogli pokrenuti krivične postupke sa zahtjevom
za naknadu štete od Bosne i Hercegovine, tačnije, Republike Srpske.

“Sada imaju zakonski rok (MUP RS) od 30 dana da dostave. Nisam sigurna da li će nam dostaviti imena i prezimena policajaca, ali su učinili prvi korak. Činjenica da su (policajci) bili tu, da su vidjeli da dolaze napadači, da su se samo povukli je jasan pokazatelj da su zanemarili svoje obaveze i da su doprinijeli fizičkom napadu”, navela je Zahirović-Pintarić.

Napadnuti aktivisti tvrdili su da su tokom napada huligana 18. Marta prošle godine bili prisutni i koji su „sve nijemo posmatrali i nisu učinili ništa da im pomognu.

Ponašanje policajaca ključ istrage?

Aktivisti ocjenjuju da bi pokretanje postupaka protiv policajaca moglo zapravo da pomogne i u razotkrivanju počinilaca samog napada. Sve što se dogodilo te noći, za one
koji su bili prisutni, djelovalo je da se radi o organizovanom napadu.

Nakon nemilih scena, sami aktivisti su u narednim danima vrlo brzo identifikovali neke od napadača. Podaci su dostavljeni policiji i nadležnom tužilaštvu, no i dalje se vodi
istraga o NN napadačima.

“Ovi napadači koje smo mi identifikovali su navijači Borca iz Banjaluke, Među njima je bila i jedna djevojka koja je povezana sa nekoliko organizacija koje se smatraju patriotskim, tradicionalnim zaštitnicima naše kulture i porodice, da tako kažem. Jedan od njih je poznat u Banjaluci po svom umjetničkom radu, tako da, sve su to ljudi koji su među nama” ispričala je za Gerila.info Vanja Stokić.

aktivisti i novinari u banjalučkoj Policijskoj upravi nakon napada

Ova banjalučka novinarka i aktivistkinja jedna je od povrijeđenih u tadašnjem napadu huligana. Dodaje da su među pomagačima bile i neke od prvih komšija koje i danas
sreće. I Emina Zahirović-Pintarić kaže kako se moglo doći jednostavno do identiteta nekih od napadača jer su se hvalili o napadu putem društvenih mreža, a na raspolaganju su imali
i snimke sa kamere sa prostorija Transparency International-a.

Iz Delegacije EU u BiH za Gerila.info su poručili kako očekuju da počinioci napada budu privedeni pravdi.

“Tokom protekle godine, Evropska unija je pažljivo pratila i nastavlja pratiti ovo pitanje. Neprihvatljivo da u proteklih godinu dana nije ostvaren napredak Još jednom podstičemo pravosudne organe da bez odlaganja završe istrage i privedu počinioce pred lice pravde“, ističe se u odgovoru Delegacije EU u BiH.

Misterija sa snimkom napada

Napad na aktiviste se dogodio 18. marta, no snimak sa nadzorne kamere je u banjalučkom Okružnom tužilaštvu završio tek zadnjeg dana maja, što je gotovo mjesec i
po dana nakon dešavanja.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International-a navela je kako je snimak “odnijela lično u tužilaštvo u pratnji advokata”. Korajlić tvrdi da je to učinila jer tužilac u predmetu nikada nije potpisao naredbu o izuzimanju snimka sa nadzorne kamere.

“Na samom snimku se vidi da je policija došla, izvukla ljude iz zgrade i ostavila ih ispred zgrade, a vidi se i da su bili u blizini kada se napad desio”, rekla je Korajlić.

Dodaje kako je snimak važan dokaz jer prikazuje napadače, ali i ponašanje policije u tom momentu. Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka nisu odgovorili na medijski upit zbog čega se toliko dugo čekalo na izuzimanje snimka nadzorne kamere.

“Okružno javno tužilaštvo Banjaluka postupa u predmetu koji se odnosi na napad na aktiviste u Banjaluci (dana 18.03.2024.godine) i isti se nalazi u radu i u fazi je istrage protiv više NN lica ( nepoznatih lica) zbog počinjenog krivičnog djela Nasilničko ponašanje iz člana 362. KZ RS.U pomenutom predmetu saslušano je više lica ali do sada nisu oktkriveni počinioci krivičnog djela. Postupajući tužilac naložio je policijskim službenicima PU Banja Luka da preduzmu potrebne mjere i radnje na otkrivanju počinioca/laca krivičnog djela”, stoji u odgovoru banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva.

‘I danas srećem napadače’

Vanja Stokić u noći nakon napada pod policijskom pratnjom bila je prinuđena da napusti Banjaluku, u koju se vratila mjesec dana kasnije. Godinu dana kasnije, priča kako sreće ljude koji su učestvovali u napadu, te da je susreti podsjećaju na ono što je preživjela.

“Srela sam djevojku koja je učestvovala u napadu, srela sam njihove pomagače, u smislu, komšije koje žive na mjestu napada, ljude iz okolnih kuća koji su napravili nekakav koridor čime su blokirali nas koji smo napadnuti da bježimo. Njih ja srećem svakodnevno”, rekla je Stokić.

Dodaje kako su posljedice vidljive i godinu poslije jer su se LGBTQ osobe potpuno povukle iz javnog diskursa zbog straha od nasilja.

“Mi smo ubijeđeni da je to orkestrirano”, poručuje i Emina Zahirović-Pintarić, navodeći da se takav zaključak može izvesti iz same atmosfere u kojoj su napadači i dalje neotkriveni.

“Poslana je jasna poruka ‘nismo poželjni tamo, neće biti zaštita države’, čak u stvari država će orkestrirati napade. Kada razgovaramo sa kolegama iz Banjaluke, oni govore da se osjećaju izolovano i da dosta stvari se ne dešava u Banjaluci kao centru Republike Srpske, kao urbanoj sredini, upravo zbog ovih stvari, pristupa u koje se osjeti jednostavno taj diktatorski, autoritarni sistem”, navodi ona.

Tokom marta prošle godine u Banjaluci je bilo planirano prikazivanje jednog dokumentarnog filma, te održavanje javne debate o ljudskim pravima.

Policija je zabranila događaj, a aktivisti su potom htjeli da imaju sastanak u privatnom prostoru.

Ko je i kako dojavio napadačima da se nalaze u prostorijama Tranparency International-a, ni do danas nije otkriveno.

U međuvremenu je u avgustu prošle godine banjalučko Tužilaštvo odbacilo i krivičnu prijavu za govor mržnje protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

Žalba protiv Dodika i Stanivukovića za govor mržnje i podsticanje nasilja nad LBGTQ osobama podnesena je i instituciji Ombudsmena za ljudska prava BiH. No, odgovora na
žalbu nema, jer, prema navodima iz te institucije “nema kompromisa” među ombudsmenima. Ombudsmeni se ne mogu mjesecima dogovoriti ni oko još četiri žalbe koje se odnose
na napadnute aktiviste.

Čeka se i odluka Ustavnog suda BiH na apelaciju protiv Republike Srpske “zbog propusta da se preduzmu neophodne, razumne mjere da se zaštite i da se spriječi nasilje nad članovima LQBTQ zajednice“.

GERILA info

The post Godina dana od napada na aktiviste i novinare u Banjaluci: Ko su policajci koji nisu zaštitili napadnute od huligana? first appeared on Gerila.info.

Reakcije na napad huligana na građane i aktiviste u Banjaluci: Od osude do relativizacije

admin — Sun, 19 Mar 2023 17:49:23 +0000

Jučerašnji napad huligana na građane i aktiviste u Banjaluci izazvao je brojne rekacije političara, medija, NVO, predstavnika međunarodne zajednice. Reakcije se kreću od oštrih osuda do relativizacije.

U saopštenju Bh. povorke ponosa ističe se da je jučerašnji napad na članove/ice Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa i članove/ice LGBTIQ zajednice je bio zločin iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

“Važno je naglasiti da je policija došla prije napada u prostorije gdje smo mi kao članovi/ice Bh. povorke ponosa trebali da se na tajnoj lokaciji sklonimo kako bismo bili sigurni. Policija nas je istjerala iz objekta u privatnom vlasništvu i rekla da ne možemo biti ni tu, te da nismo nigdje sigurni, da se raziđemo jer imaju dojave da huligani znaju gdje smo. Naglasio je da nismo nigdje sigurni i da odmah idemo iz Banja Luke. Policija nas je planski izvela ispred, ostavila nas nezaštićene na sred ulice, te su otišli sa policijskim automobilom. Pet minuta kasnije su se vratili i stali ispod kuće, te je par trenutaka kasnije iza njih došla grupa između 30 i 40 nasilnika/huligana. Policija je bila tu i nije ništa učinila, već je dopustila nasilje”, ističe se u saopštenju.

Naglašavaju sda je to bio organizovani napad za koji je odgovorna policija Banja Luke, te politički zvaničnici, naročito predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, te gradonačelnik grada Banja Luke, Draško Stanivuković, koji su huškali i pozivali na zabranu našeg postojanja.

“Mi smo od strane policije isporučeni huliganima”, ističu iz Bh. povorke ponosa i poručuju javnosti i “svima koji pokušavaju iznositi lažne i iskrivljene informacije – ne, nismo šetali, ne nije bilo nikakvo organizovano okupljanje. Zabranjeni događaj koji smo trebali organizovati je otkazan i nismo bili niti blizu te lokacije”.

Članovi/ce Bh. povorke ponosa nisu samo iz Sarajeva, niti Federacije Bosne i Hercegovine, članovi/ce dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, što uključuje i građane/ke Banjaluke i drugih gradova entiteta Republika Srpska, navodi se u saopštenju.

“Shodno svemu navedenom, naglašavamo da je LGBTIQ zajednica u Banja Luci i diljem entiteta Republika Srpska, nakon huškačkih izjava zvaničnika, te izostanka zaštite od strane policije, trenutno izložena riziku od nasilja, te joj je stavljena meta na čelo. Zahtijevamo podizanje sigurnosti na najviši nivo, kako bi LGBTIQ zajednica u Banjaluci i entitetu Republike Srpske dobila potrebnu zaštitu, jer LGBTIQ osobe postoje u cijeloj Bosni i i Hercegovini i nastavit će postojati. Huligani i nasilnici su ti koje hitno treba sankcionisati, nasilje je to koje treba zaustaviti, a ne postojanje LGBTIQ osoba”, ističu na kraju.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari smatra odgovornim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića za sinoćnje napade huligana na novinare i aktiviste civilnog društva u najvećem gradu RS.

“Ova dvojica nositelja najviših funkcija su javnim suprotstavljanjem aktivnostima LGBTQ zajednice u Banjoj Luci, te huškačkom retorikom i kršeći pravo na slobodu okupljanja i djelovanja ove zajednice, direktno uticali na širenje mržnje prema LGBTQ zajednici, kao i na nasilničko ponašanje prema novinarima i aktivistima”, ističe se u saopštenju BH novinara.

Zajedno sa Dodikom i Stanivukovićem, odgovornost snosi i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske jer su dozvolili da grupa nasilnika preuzme kontrolu nad sigurnošću grada i fizički napadne novinarke Vanju Stokić, Melani Isović i Vanju Šunjić, fotoreportera Ajdina Kambera, kao i pripadnike LGBTQ zajednice i druge aktiviste, okupljene u kancelariji Transparency Internationala u Banjoj Luci, navode BH novinari.

“Upravni odbor BHN ocjenjuje kako je nasilje nad novinarima i aktivistima u Banjoj Luci politički generirano i institucionalno podsticano, kako bi se pred građanima i javnošću kriminalizirali novinari, aktivisti i drugi branitelji ljudskih prava, te predstavili kao “neprijatelji” Republike Srpske, društvenih i religijskih vrijednosti tog entiteta. Takvim postupanjem, političari na vlasti i njima odane institucije, osim što brutalno krše temeljna ljudska prava, žele također stvoriti atmosferu opravdanosti najavljenih restrikcija slobode medija i slobode govora kroz kriminalizaciju klevete”, ističe se u saopštenju.

Upravni odbor BHN od MUP RS traži javno objašnjenje nefikasnog postupanja u zaštiti sigurnosti novinara i svih drugih aktivista, čija su prava i fizička sigurnost sinoć prekršeni na najgrublji način.

“Istovremeno, očekujemo od policije zakonito postupanje u provođenju hitne istrage nasilja, otkrivanje počinilaca i njihovo kažnjavanje. BH novinari daju punu podršku novinarkama portala eTrafika Vanji Stokić i Melani Isović, novinarki Vanji Šunjić i fotoreporteru Ajdinu Kamberu, dok sa pravnim timom Linije za pomoć novinarima (FMHL) poduzimaju potrebne mjere pravne i druge zaštite prava na slobodan i siguran rad svih novinara i novinarki u Banjoj Luci”, ističe se na kraju saopštenja BH novinara.

Milorad Dodik, reagujući na izjave napadnutih aktivista koji ga direktno vide kao krivca i huškača, navodi da nema grižnje savjesti.

“Nemam nikakav osjećaj grižnje savjesti. To je upereno i na zaštitu tih ljudi. Policija je rekla da nema bezbjednosnih uslova da se to održi takvo što, niti će biti narednih godina, odmah da znate. Što se tiče onih koji su učinili nasilne radnje, postoji zakon, oni su poznati, oni će odgovarati”, ističe Dodik, dodajući da ima odgovornost kao predsjednik.

Milorad Dodik / FOTO: GERILA

“Javnost je bila na taj način spremljena-nepripremljena. Banjaluka nije grad koji može da prihvati i razumije takvu vrstu organizovanja. Imajući u vidu da je sve to organizovano od ljudi koji dolaze sa strane, Banjaluka je poručila da ona ne pripada toj vrsti svijesti. Ja dok sam predsjednik uvijek ću iznositi svoj stav. Kao što je njihovo pravo da to upražnjavaju svagdje gdje to žele, osim na javnim mjestima, ali moje je pravo da kažem da pripadam onom opredjeljenju koje tradicionalno poznaje oca muškarca, majku ženu i da tako treba vaspitavati našu djecu. Ko god ima druga mišljenja ne sporim, ali našim unucima ne treba da objašnjavamo šta se deševa”, rekao je Dodik.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, relativizujući napad hiligana, na svom Twitter profilu navodi da osuđuje svaku vrstu nasilja, ali naglašava da njegov stav nikako nije doprinio napadu.

“To su zlonamjerne tvdnje. Naš stav je i dalje isti i biće uvijek isti. Banjaluka će ostati bedem tradicionalno patrijarhalnih porodičnih vrijednosti i na to sam ponosan, ne ulazeći u ničije pravo da voli koga hoće, ali ne i da paradira na taj način. Svaka vlast je dužna da svojom politikom kreira one vrijednosti u koje vjeruje, a mi vjerujemo da je porodica stub našeg društva”, ističe Stanivuković.

Осуђујем сваку врсту насиља, али наш став никако није допринио овоме. То су злонамјерне твдње.
Наш став је и даље исти и биће увијек исти.
Бањалука ће остати бедем традиционално патријархалних породичних вриједности и на то сам поносан, 1/4

— Драшко Станивуковић (@Stanivukovic_D) March 19, 2023

Slično Dodiku, Stanivuković ističe da se o novcu svake NVO treba znati porijeklo istog, kao i način finansiranja, jer svi ovi događaji poprilično determinišu određena buduća kretanja.

“Mi na odgovornim pozicijama smo dužni da štitimo naš narod i našu Republiku Srpsku. Pozivam policiju da uradi svoj dio posla odgovorno i da odlučno suzbije svaku vrstu nasilja”, ističe Stanivuković na kraju.

Britanski ambasador u BiH Džulijan Rajli je naveo da šokantni napadi na aktiviste civilnog društva u Banja Luci naglašavaju stvarni uticaj govora ispunjenog mržnjom.

“Takvo nasilje je neprihvatljivo. Lokalne vlasti moraju ispuniti svoje obaveze, hitno istražiti i popratiti brzim djelovanjem kako bi počinioce izveli pred lice pravde”, ističe Rajli na svom Twitter profilu.

Večerašnji šokantni napadi na aktiviste civilnog društva u Banja Luci naglašavaju stvarni uticaj govora ispunjenog mržnjom. Takvo nasilje je neprihvatljivo.

— Julian Reilly (@JulianReillyUK) March 18, 2023

Napad je osudila i američka ambasada u BiH.

We condemn the violent attack on activists meeting peacefully in Banja Luka tonight. Authorities must identify and prosecute those who committed this heinous act. https://t.co/q36lL0f5lA

— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) March 18, 2023

“Vlasti moraju identificirati i procesuirati one koji su počinili ovaj gnusni čin”, navodi se u objavi na Twitter profilu ambasade.

The post Reakcije na napad huligana na građane i aktiviste u Banjaluci: Od osude do relativizacije first appeared on Gerila.info.

Napadnuti aktivisti zadržani u prostorijama PU Banja Luka radi lične bezbjednosti

admin — Sat, 18 Mar 2023 21:11:25 +0000

Grupa građana i aktivista koji su večeras napadnuti ispred prostorija Transparency International u Banjaluci zadržani su u prostorijama Policijske uprave Banja Luka radi lične bezbjednosti.

FOTO: 6yka.com

Iz policije su objavili saopštenje u kome se navodi da policijski službenici Policijske uprave Banjaluka preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvijetljavanja krivičnog djela „Nasilničko ponašanje“ i otkrivanju izvršilaca.

Navode da je nadležnoj policijskoj stanici večeras oko 18:45 časova prijavljeno narušavanje javnog reda i mira ispred prostorija nevladine organizaciije u ulici Krfska u Banjaluci, na način da je više nepoznatih osoba fizički i verbalno napalo grupu građana koja se samoinicijativno okupila ispred navedenih prostorija.

Jednom oštećenom licu je ukazana ljekarska pomoć u Službi hitne medicinske pomoći Banjaluci zbog tjelesnih povreda koje je zadobilo, dok su ostali okupljeni građani uz pratnju policijskih službenika pristupili u prostorije Policijske uprave Banjaluka, radi lične bezbjednosti i saslušanja u svojstvu oštećenih lica.

Ističu da je o svemu navedenom obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka koji se izjasnio da se radi o navedenom krivičnom djelu.

U međuvremenu, stigli su i advokati koji zastupaju aktiviste, dok su neki aktivisti još uvijek zadržani u bolnici.

Kako saznajemo, policija je večeras došla u prostorije TI BiH i rekla aktivistima da se raziđu radi svoje bezbjednosti. Kad su izašli iz prostorija TI BiH napali su ih huligani.

https://www.gerila.info/novosti/dvadesetak-huligana-napalo-aktiviste-na-mejdanu/

Gerila.info

The post Napadnuti aktivisti zadržani u prostorijama PU Banja Luka radi lične bezbjednosti first appeared on Gerila.info.

Oštra osuda upotrebe sile nad aktivistima Mostara

admin — Thu, 12 Dec 2019 15:00:51 +0000

Centar za životnu sredinu najoštrije osuđuje nedavne događaje u Mostaru i upotrebu sile od strane specijalnih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona protiv aktivista i aktivistica Mostara prilikom deblokiranja deponije „Uborak“.

Scene koje smo svi imali priliku pogledati, a koje su se desile prilikom deblokiranja deponije su apsolutno nedopustive. Građani se mjesecima bore da se riješi problematika ove deponije, na miran način štite svoja građanska prava, traže da se poštuju zakoni ove države i bore se za zdravo okruženje i životnu sredinu. Umjesto da odgovorni rješavaju problem, policija nad građanima primjenjuje silu i tu uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, što je još jedan apsurd koji ukazuje na duboko nepoštovanje istih u Bosni i Hercegovini.

Napadi na građane koji su digli svoj glas protiv nepravde i bore se za bolje društvo u cjelini nisu rijetkost, a o tome je Centar za životnu sredinu nedavno snimio i kratki film.

Zbog borbe protiv štetnih projekata, aktivisti širom BiH izloženi su pritiscima i prijetnjama, u nekim slučajevima čak i fizičkim napadima. Uprkos tome, oni svoju borbu nastavljaju.

Svjesni smo složenosti situacije u Mostaru, ali to ne smije da bude izgovor za primjenu sile nad građanima ovog grada, i za višegodišnje nerješavanje problema odlaganja otpada u ovom gradu. Ovim putem pozivamo nadležne da najoštrije osude nedavne događaje u Mostaru i da problem deponije „Uborak“ riješe u najskorijem roku.

The post Oštra osuda upotrebe sile nad aktivistima Mostara first appeared on Gerila.info.

Poruka aktivista širom BiH: “Prijetnje nas neće zaustaviti”

admin — Thu, 05 Dec 2019 14:47:40 +0000

Statistika govori da je samo u 2018. godini ubijeno više od 150 ekoloških aktivista širom svijeta, a na desetine hiljada aktivista svakodnevno prima prijetnje zbog svog rada. Izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina.

Zbog borbe protiv štetnih projekata, aktivisti širom BiH izloženi su pritiscima i prijetnjama, u nekim slučajevima čak i fizičkim napadima. Uprkos tome, oni svoju borbu nastavljaju.

Njihovu priču možete pogledati i čuti u kratkom video prilogu “Prijetnje nas neće zaustaviti”. Cilj Centra za životnu sredinu, koji je autor video priloga, jeste da se podigne svijest javnosti o ovoj problematici i da se zajedno sa građanima bori protiv pritisaka i prijetnji.

The post Poruka aktivista širom BiH: “Prijetnje nas neće zaustaviti” first appeared on Gerila.info.