Razvoj vještačke inteligencije donio je mogućnosti koje su do prije nekoliko godina djelovale teško zamislivo, ali je istovremeno otvorio i čitav niz pitanja o bezbjednosti podataka, digitalnih sistema i samih korisnika. Upravo o odnosu vještačke inteligencije i sajber zaštite govoriće domaći i međunarodni stručnjaci na simpozijumu koji će 8. septembra biti održan u Banjaluci.

Međunarodni simpozijum „AI izazovi i prijetnje u sajber zaštiti“ (IS-AICTC'26) biće održan u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, a organizuju ga Univerzitet u Banjoj Luci, ANURS i Prirodno-matematički fakultet.

Jedan od centralnih gostiju biće profesor Kim-Kwang Raymond Choo sa Univerziteta Teksas u San Antoniju, međunarodno priznati istraživač u oblasti sajber zaštite i kritične infrastrukture. Choo će u Banjaluci održati dva predavanja – jedno o mogućnostima akademske saradnje i razmjene studenata, a drugo o primjeni vještačke inteligencije u sajber zaštiti i novim bezbjednosnim izazovima koje donosi njen ubrzani razvoj.

Njegov dolazak u Banjaluku rezultat je višegodišnje saradnje sa profesorom Draganom Koraćem sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Korać se godinama bavi zaštitom informacija i sajber bezbjednošću, a posljednjih godina dio njegovog istraživačkog rada usmjeren je upravo na primjenu vještačke inteligencije u ovoj oblasti.

Korać smatra da značaj simpozijuma prevazilazi okvire jednog naučnog skupa, prije svega zbog mogućnosti povezivanja domaćih istraživača sa stručnjacima iz regiona i svijeta.

„Dolazak profesora sa Univerziteta Teksas u San Antoniju otvara prostor za međunarodna partnerstva, zajednička istraživanja i projekte, ali istovremeno pred naše istraživače postavlja izazov da kroz kvalitetnija istraživanja, u kojima će imati vodeću autorsku i istraživačku ulogu, izbore svoje mjesto na globalnoj naučnoj sceni“, kaže Korać za Gerila info.

Tokom 2025. godine objavljeni su rezultati istraživanja u kojem je Korać sa saradnicima razvio okvir za autentifikaciju zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Istraživanje se, između ostalog, bavilo mogućnošću korištenja AI kao jednog od faktora u sistemima višestruke autentifikacije. Ove godine učestvovao je i u istraživanju koje se bavi kombinovanjem kvantnog računarstva i vještačke inteligencije u razvoju budućih sistema zaštite digitalnog identiteta.

Tema postaje posebno značajna jer vještačka inteligencija istovremeno može biti sredstvo zaštite i alat za napad. Sistemi zasnovani na AI mogu pomoći u otkrivanju neuobičajenog ponašanja u računarskim mrežama i prepoznavanju potencijalnih napada, dok ista tehnologija može biti korištena za sofisticiranije prevare, automatizaciju napada, lažno predstavljanje i druge oblike zloupotrebe.

Korać je još tokom međunarodnog simpozijuma o sajber zaštiti održanog u Banjaluci 2023. godine upozoravao da se korisnici ne mogu potpuno zaštititi od prijetnji na internetu, ali da postoje pravila i preporuke kojima se rizik može značajno smanjiti. Posebno je ukazivao na mobilne telefone, koji odavno nisu samo uređaji za komunikaciju, već računari u kojima korisnici čuvaju veliki dio privatnih i poslovnih podataka.

Na ovogodišnjem skupu učestvovaće i Pavle Vuletić sa Elektrotehničkog fakulteta i Uroš Šošević sa Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu, Željko Stević sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Boris Damjanović sa Univerziteta „Union – Nikola Tesla“.

Korać naglašava i da organizacija simpozijuma nije rezultat rada pojedinca, već institucionalne podrške Univerziteta u Banjoj Luci.

„IS-AICTC'26 nije projekat pojedinca, već rezultat institucionalne vizije i podrške Univerziteta, uz ključnu ulogu aktuelnog rektora prof. dr Ranka Škrbića i idejnu inicijativu bivšeg rektora prof. dr Radoslava Gajanina. Bez njihove direktne podrške i angažmana ovaj međunarodni simpozijum ne bi bilo moguće realizovati“, navodi Korać.

On očekuje da skup bude i korak ka stvaranju šire međunarodne akademske mreže i snažnijem prisustvu Univerziteta u Banjoj Luci u međunarodnim istraživačkim projektima.

Simpozijum se organizuje u godini u kojoj Univerzitet u Banjoj Luci obilježava 50 godina rada, dok Prirodno-matematički fakultet obilježava tri decenije postojanja. Profesoru Choou tokom boravka biće dodijeljena i diploma gostujućeg profesora Univerziteta u Banjoj Luci, čime bi saradnja sa Univerzitetom Teksas u San Antoniju trebalo da dobije i formalniji institucionalni okvir.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Banjaluka okuplja stručnjake za vještačku inteligenciju i sajber zaštitu first appeared on Gerila.info.

Vještačka inteligencija polako, ali sigurno preuzima mnoge poslove. Među njima i – novinarske. Tačnije – voditeljske. Sarajevska OBN televizija emitovala je prije nekoliko dana informativnu emisiju koju je vodila vještački kreiran voditelj!

Snimak na prvi pogled izgleda impresivno, ali samo do trenutka kada voditeljica počne pričati. Tada se otkrivaju njeni problemi s izgovorom, što pokazuje da vještačka inteligencija ipak još uvijek ima brojne nedostatke.

Doktor komunikoloških nauka i docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Borislav Vukojević godinama proučava vještačku inteligenciju i jedan je od vodećih stručnjaka za AI u Republici Srpskoj. On za GERILU kaže kako je pojava AI voditeljice u informativnom programu OBN-a u Bosni i Hercegovini važan signal da i naši mediji ulaze u fazu eksperimentisanja s generativnom umjetnom inteligencijom.

„Ali način na koji je to izvedeno pokazuje i zašto publika reaguje nelagodom: vizuelno sve na prvi pogled djeluje uvjerljivo, a onda čim voditeljica progovori, postaju očigledni problemi s izgovorom i intonacijom, kao i onaj fiksirani osmijeh bez ikakve emocionalne prilagodbe sadržaju – čak i kada se čitaju ozbiljne ili tragične vijesti“, istakao je Vukojević.

I tu je, dodaje on, suština problema: tehnologija avatara nije samo „napravi lice koje liči na čovjeka“. Ako AI ulazi u informativni program, mora se ponašati kao informativni program, a to znači prirodan govor, pouzdana dikcija, vjerodostojan izraz lica i urednički standard koji štiti povjerenje publike.

„U suprotnom dobijemo efekat i publika se prestaje baviti vijestima, a počne se baviti time koliko je voditeljica neprirodna. Zato je korisno pogledati kako se to radi kroz primjer britanskog Channel 4. Oni su u okviru Dispatches dokumentarca Will AI Take My Job? napravili namjerni urednički eksperiment: koristili su AI-prezenterku (u medijima navedenu kao Aisha Gaban) i tek u završnim momentima emisije otkrili da su lice, glas i pokreti bili potpuno AI-generisani – bez klasičnog snimanja na lokaciji“, kazao je Vukojević.

Poenta, kaže Vukojević, nije bila da „uštede“ na voditeljima, nego da publici demonstriraju koliko uvjerljivo AI može imitirati on-screen talent i koliko je lako „navući“ gledaoce sadržajem koji ne mogu samostalno verifikovati.

Ključna razlika je, dodaje on, u okviru: Channel 4 je naglasio da ima jasne uredničke smjernice za etičku upotrebu AI i da je projekt vođen logikom transparentnosti. Njihova urednica za News & amp; Current Affairs Louisa Compton javno je rekla da AI prezentere neće pretvarati u praksu i da im je fokus da publici približe mogućnosti AI-a.

„Tehnički, projekat je rađen s partnerima (Seraphinne/Seraphinne Vallora i Kalel Productions) i alatima za digitalnog čovjeka, dakle s produkcijskom ambicijom da rezultat bude dovoljno uvjerljiv da služi kao demonstracija“, kaže Vukojević.

Ako to prevedemo na naš kontekst: OBN-ov potez je, tvrdi on, legitiman kao test, ali je problem što je test urađen na najosjetljivijem mjestu – u vijestima – bez da je tehnologija „doradila“ ono što je presudno za informativni format: glas, emocija, i urednička signalizacija publici.

„Kako je trebalo uraditi? Jasno označiti AI (u kadru i/ili verbalno): ko je, šta je, zašto je tu. Postaviti svrhu: edukativni eksperiment i medijska pismenost, ne demonstracija zamjene radnika. Ne puštati generički TTS u eter: ako je glas neprirodan, projekat je gotov – publika odmah čuje da nešto ne štima. Potrebno je koristiti kloniran glas realnog čovjeka. Ja tačno znam prepoznati koji je ono template glasa i koji je avatar na Synhesia platformi“, rekao je Vukojević.

Emocionalna konzistencija je takođe bitna – ili avatar mora imati kontrolu izraza ili se koristi samo za neutralne rubrike (npr. za servisne informacije), ne za tragedije i crnu hroniku. Urednička odgovornost je još jedan važan segment, jer gledalac mora da zna ko potpisuje sadržaj, ko provjerava, ko snosi odgovornost za greške. To, smatra Vukojević, mora biti jasno.

„AI voditelj može biti odličan alat ako služi povjerenju publike i medijskoj pismenosti, a ne samo efektu. Channel 4 je pokazao da se AI u eteru koristi smisleno kada je cilj demonstrirati rizik i otvoriti debatu, uz jasne smjernice i transparentnost. OBN je otvorio temu u BiH – sljedeći korak je da se to radi ozbiljnije, tehnološki i urednički, jer vijesti nisu poligon za poluproizvode“, zaključio je Vukojević.

Gerila info je, inače, među prvima u BiH “eksperimentisala” sa vještačkom inteligencijom u ulozi voditelja prije dvije godine.

Može li vještačka inteligencija dati odgovor na pitanje hoće li BiH ikada ući u EU (VIDEO)

Goran Dakić, Gerila info

The post Vještačka inteligencija vodi dnevnike i vremensku prognozu first appeared on Gerila.info.

Digitalni svijet ne bi trebao da zamijeni realni svijet, ali smo mi kao društvo, vjerovatno bez nekakve svjesne namjere, upali u tu zamku. Za mlade generacije danas je izjednačen stisak ruke sa drugarom sa igrališta i ono što vidi na Instagramu, Snapchatu, TikToku.

Ovo u novom podkastu GERILE kaže doktor komunikoloških nauka i docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Borislav Vukojević. On kaže da za mlađe generacije danas nema razdvajanja na realno i virtuelno. Ne postoje ni želja ni volja da se granica između ta dva svijeta propita.

„Da li je mobilni telefon postao lična karta nove generacije? Mobilni telefon je postao ono o čemu je MakLuan pisao pedesetih godina prošlog vijeka: tehnologija, a pogotovo komunikaciona tehnologija, postala je produžetak naših čula. Telefon je kao sastavni dio ruke. Možemo vidjeti anksioznost i nekakve elemente negativnog ponašanja kod korisnika kada nemaju dodir sa mobilnim telefonom“, kaže Vukojević.

To je, dodaje on, problem koji se javlja kada čula nadražavamo na potpuno vještački način, a to je ekran. Postoje, tvrdi Vukojević, istraživanja medicinskog tipa koja pokazuju da nove generacije imaju potpuno drugačiji izgled određenog dijela kičme zato što je vrat stalno povijen prema ekranu.

Postavlja se pitanje da li se desio svojevrsni transfer, pa da je današnjim generacijama stvarnost ono što je na telefonu, a da im je zapravo onaj život van telefona postao igrica u kojoj oni prelaze nivoe? Vukojević kaže kako starije generacije nisu mogle „seliti“ svoj život u virtuelno.

„Ne mislim pritom samo na ograničenje interneta koji se tek poslije pojavio, nego mislim na generalnu situaciju. Kako se možete poistovijetiti sa igrom koja ima osmobitnu grafiku? To je veoma teško. Sad govorimo malo o tehnološkom determinizmu, odnosno o tome kako tehnologija utiče na te doživljaje. Ne mogu se poistovijetiti sa igricom Formula 1 koja ima kockice umjesto točkova“, rekao je Vukojević.

Vještačka inteligencij svakim satom sve više i više napreduje, baš kao i sama tehnologija. Vukojević ističe kako naše obrazovanje o tom sektoru ne prati stepen napredovanja samog tog svijeta. Situacija je, dodaje on, slična u cijelom svijetu.

„Singapur, određene dijelovi skandinavskih zemalja i možda pojedine američke države imaju nekakve pozitivne politike povodom toga, dok je ostatak svijeta u mraku. Najveći problem sa vještačkom inteligencijom nije to što mi ne znamo. To nije nikakav problem. Problem se javlja što ljudi koji steknu određenu predispoziciju u odnosu na vještačku inteligenciju šire dezinformacije da bi potvrdili svoj prvobitni stav“, dodaje Vukojević.

On smatra da je vještačka inteligencija odavno nadmašila ljude. Ali, ipak ti sistemi nisu svemoćni i ne mogu sve. AI može da napiše bolji novinarski tekst od većine novinara, ali ne može da ode na teren i da uradi reportažu.

„Novinarska praksa se sastoji od različitih aktivnosti. Svaku od tih pojedinačnih aktivnosti AI može da radi bolje od novinara, ali ne može da ih sastavi u jedno. To je suština. Može bolje da piše od tebe, može bolje da promišlja od tebe, može bolje da istražuje, ali ako to treba da radi „u paketu“ – to ne može. Šta će se desiti onog trenutka kad to bude moguće? To je opasnost koja postoji. Određena zanimanja će postati višak. I određena zanimanja već postaju višak“, istakao je Vukojević.

Dodaje kako se ne boji tehnologije, već kapitala. Krupni kapital gleda samo profit. On ne gleda dobrobit čovječanstva i šta će se s time dobiti. Krupni kapital ima jasnu matematiku. Što manje potrošite, to više zaradite.

„Imaćemo novinare koji su sjajni na terenu, imaju dobre izvore, mogu da prikupe izjave, mogu da dođu do informacija. Sve ostalo? Zdravo, do viđenja! Predaj materijal, sve ostalo će da uradi vještačka inteligencija. Novinari će postati kuriri. Važno je znati domete vještačke inteligencije, ali to ne znači da moramo da je upotrebljavamo. Nama ona daje slobodu. AI može da čita priče mojoj djeci, a da li treba? To je osnovno pitanje“, kazao je Borislav Vukojević.

Goran Dakić

The post Borislav Vukojević za GERILU: Da li AI treba da čita priče mojoj djeci? first appeared on Gerila.info.