EKONOMIJANASLOVNA

DOSIJE MEDNA: Kontroverze o izgradnji hidroelektrane na Sani

Hidroelektrna na Sani

Vlada Republike Srpske preko ministarstva industrije najavila je za kraj marta puštanje u rad male hidroelektrane Medna na rijeci Sani.

Hidroelektrna na Sani

Ukoliko se to desi to će značiti da će ta hidroelektrana biti puštena u rad 12 godina nakon potpisivanja prvog koncesionog ugovora.

U međuvremenu je nezakonito nekoliko puta uz odobrenja Vlade RS došlo do promjene koncesionara. Zakonom je precizirano da se to može uraditi isključivo nakon završetka gradnje elektrane po prvobitnom koncesionom ugovoru ali to niko nije poštovao.

Na kraju MHE Medna gradi austrijsko njemačka energetska grupa Kelag preko svojih slovenačkih odnosno banjalučkih produžnica.

Zanimljiva ekonomska opravdanost gradnje male hidroelektrane na rijeci Sani

Republika Srpska će gradnjom MHE Medna nakon isteka perioda koncesije zaraditi, prema Studiji ekonomske opravdanosti, 12.081.612 maraka. Po osnovu PDV na investiciju 670.069, po osnovu obračunatog PDV na fakture za isporuku električne energije 923.164, na osnovu poreza na dobit 3,3 miliona, koncesione naknade ukupno nešto više od 6 miliona i na osnovu raznih taksi 1,1 milion maraka.

Garantovanom otkupnom cijenom od 0,1327 feninga po kilovatu u periodu od prvih 15 godina Republika Srpska će investitoru uplatiti 36.625.200 maraka za otkup električne energije odnosno čistih 13.137.600 maraka premije kada se referentna cijena prodaje na tržištu oduzme od garantovane cijene.

U julu 2014 godine Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske donijela je odluku kojom garantovanu otkupnu cijenu električne energije po kilovatu podiže na 0,1327 feninga za hidroelektrane snage od 1 do 5 megavati.

Takvu odluku odobrila je i potvrdila Vlada Republike Srpske u septembru 2014 godine. Prije promjene garantovana cijena otkupa za ovaj tip elektrane iznosila je 0,1264 feninga po kilovatu.

Učešće Elektrokrajine-kršenje javnih nabavki

Elektrokrajina a.d. Banja Luka posao izgradnje 35 kv voda od male hidroelektrane Medna do Čađavice vrijedan gotovo tri miliona maraka dodijelila je pregovaračkim postupkom bez javnog obaviještenja za izbor najpovoljnijeg ponuđača.

Elektrokrajina je posao vrijedan 2,8 miliona maraka 30.10.2015 godine sklopila sa firmom LSB Elektrane Banja Luka. LSB Elektrane su investitor u MHE Medna na rijeci Sani, u vlasništvu su slovenačkog Interenerga a dio su austrijske grupacije Kelag. Saglasnost za potpisivanje ugovora pregovaračkim postupkom dala je Vlada Republike Srpske.

Ugovorom iz oktobra 2015 godine je precizirano da Elektrokrajina izvođenje radova na gradnji voda od Medne do Čađavice treba da plati u roku od tri godine od preuzimanja u šest jednakih rata. Nije precizirano čije vlasništvo postaje vod ukoliko Elektrokrajina slučajno ne plati jednu ratu.

Elektrokrajina na zahtjev Transparency Internationala BiH nije dala na uvid ugovor koji je potpisala sa investitorom pravdajući se da to ne dozvoljava investitor koji je već imao mnogo problema oko gradnje MHE Medna.

Elektrokrajina je dodijeljivanje posla LSB Elektranama pregovaračkim postupkom pravdala time što LSB Elektrane već grade MHE Medna i što je u njihovom interesu da posao oko gradnje voda do Čađavice bude najbolje urađen.

„Što se tiče izbora dobavljača informišemo vas da je LSB Elektrane investitor u MHE Medna tako da je u negovom interesu da radove izvede na najkvalitetniji način kako bi se električna energija preuzela i sprovela do srednjenaponske mreže sa što manje gubitaka.“- odgovor je Elektrokrajine povodom dodijeljivanja posla direktnom pogodbom.

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je takođe ukazivao na netransparentnan proces dodjele ugovora za izgradnju 35kv voda „Medna-Čađavica“ u vrijednosti preko 3 miliona KM, koji je Elektrokrajina dodijelila LSB Elektranama – istoj firmi koja je i koncesionar i investitor gradnje MHE Medna i koja je u vlasništvu Kelaga.

Iako je Zakonom o javnim nabavkama propisano da ugovori ovakve vrste moraju biti dodijeljeni otvorenim postupkom, Elektrokrajina ga je direktno dodijelila LSB Elektranama pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja.

TI BiH je od Elektrokrajine zahtijevao dostavljanje spornog ugovora o izgradnji voda, ali je Elektrokrajina odbila, uz objašnjenje da će njegovo objavljivanje ugroziti gradnju, te je TI BiH još uvijek u postupku korištenja raspoloživih pravnih mehanizama kako bi se obezbijedilo objavljivanje ovog ugovora.

„Obraćali smo se i Agenciji za javne nabavke u ovom slučaju, i iz dokumentacije koju je Elektrokrajina dostavila Agenciji vidljivo je da su i sami uslovi ugovora sporni, jer su postavljeni tako da ako Elektrokrajina u roku od tri godine ne isplati sve rate, LSB postaje vlasnik ovog voda.

Kada se uzme u obzir i to da će RS kompletnom ovom koncesijom zapravo biti u gubitku, i sve uočene nepravilnosti od samog početka, jasno je da se ovdje pogodovalo ovoj firmi i da je kompletan projekat podređen privatnim interesima i dobiti pojedinaca preko leđa građana“, rekla je povodom spornog ugovora između Elektrokrajine i LSB Elektrana, Ivana Korajlić iz TI BiH.

Comment here