Potrebne izmjene i strože kontrolisanje Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Aktuelni Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju RS morao bi da pretrpi određene izmjene, naročito kada je riječ o kaznama za njegovo nepoštovanje, koje su preblage, ali bi prije svega Agencija za osiguranje RS trebala odlučnije da djeluje prema osiguravajućim društvima koji isti ne poštuju i na taj način maksimalno suzi prostor mogućim koruptivnim radnjama.

saobraćajna nesreća, požar

Republika Srpska je 2015. godine donijala Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju prema kojem svako ko posjeduje automobil ili drugo vozilo mora imati obavezno osiguranje od autoodgovornosti, tzv. registraciju.

Obavezno auto osiguranje podrazumijeva naknadu štete trećim licima bilo da se radi o oštećenom ili uništenom vozilu ili, u najgorem slučaju, povredi ili smrti.

Navedenim zakonom, ali i sporazumima koje su zaključivala sva osiguravajuća društva koja posluju na teritoriji Srpke, predviđeno je da u ovom entitetu budu strogo zabranjeni popusti prilikom osiguranja od autoodgovornosti, a Agencija za osiguranje je ovlaštena da kažnjava osiguravajuća društva koja ih daje.

Nakon donošenja Zakona 2015. godine Agencija za osiguranje RS je zaprijetila da će strogo kažnjavati osiguravajuća društva koja budu kršila ovu zabranu i da će novčano kažnjavati, ali i privremeno zabraniti rad osiguravajućim društvima ukoliko se ne budu držali zakona i sporazuma koje su osuguravajuće kuće same potpisale između sebe.

Navedeni popusti su zabranjeni iz više razloga. Sa jedne strane da se zabrani nelojalna konkurencija u jako bitnoj oblasti ali i da se pruži sigurnost učesnicima u saobraćaju u slučaju nastanka šteta na automobilima ili osobama, da će ona biti isplaćena.

Nelegalni popusti i dalje prisutni

Osiguravajuća društva su dužna praviti procjene koliko će novca biti odvojeno za štete u toku godine pa bi u slučaju da ne bude dovoljno kapitala u osiguravajućem društvu oštećeni u saobraćajnim nesrećama bili “zakinuti” za svoju naknadu a samim tim bi se dovelo u pitanje i funkcionisanje osiguravajućeg društva i cjelokupno tržište osiguranja u RS, ali i cjelokupnoj BiH.

S obzirom da svako osiguravajuće društvo mora da ima reosiguravajuću kuću, nelikvidnost jednoga moglo bi povući neka druga osiguravajuća društva, što bi ugrozilo cjelokupni sistem osiguranja.

Zakon, ali i sporazum koji su između sebe postigle osiguravajaće kuće, u praksi je ostao samo mrtvo slovo na papiru, a godinama nakon donošenja zakona osiguravajuće kuće se takmiče ko će dati veće popuste prilikom osiguranja od autoodgovornosti.

Istovremeno, Agencija za osiguranje nije svojim (ne)kažnjavanjem postigla da se iskorjene nelegalni popusti.

Registracija automobila za građane RS je udar na ionako male kućne budžete, i u principu predstavlja trošak za koji treba izdvojiti nešto manje od prosječne plate u RS, pa nije ni čudno da i sami obilaze osiguravajuće kuće kako bi priuštili što veći popust.

Nelegalni popusti u osiguranju od autoodgovornosti godinama nakon donošenja zakona su još više prisutni u Republici Srpskoj, iako su sva osiguravajuća društva postigla sporazum kojim su se precizno dogovorili da neće pružati zabranjene popuste i kršiti premijski sistem.

Zakon je 2015. godine, kada je donesen, dao jako velika ovlaštenja entiteskoj Agenciji za osiguranje da rigorozno novčano kazni osiguravajuća društva koja daju popuste. Zakon je čak dao i mogućnost Agenciji da privremeno oduzme dozvolu za rad društvu za bavljenje osiguranjem od autoodgovornosti.

Dozvolu za rad Agencija je mogla da oduzme na period od 30 do 180 dana ali je za ovo vrijeme važenja zakona samo izricala novčane kazne dok se rijetko, sporadično, usudila privremeno zabraniti rad društvima koji daju nelegalne popuste.

I kada su se odlučivali za to, najčešće je bilo riječi o osiguravajućim kućama koje svoje sjedšte imaju u FBiH, kao što su podružnice Sarajevo ili Atlantic osiguranja, smještene na teritoriji Republike Srpske.

Agencija je u više navrata u svojim saopštenjima i izjavama ovlaštenih lica isticala da nema mogućnost, ili da im je jako teško utvrditi da neko duštvo daje nelegalne popuste.

Iako je svaki građanin u RS koji registruje auto upoznat da skoro svako društvo koje se bavi osiguranjem od autoodgovornosti daje popuste, ostavlja se utisak da Agencija toleriše ovakvo haotično stanje u oblasti osiguranja i da je u jednu ruku i saučesnik koji prećutno dozvoljava ovakvo kršenje zakona.

Na ruku osiguravajućim društvima i ovako neuređenom tržištu osiguranja je išao i zakonodavac, odnosno Narodna skupština RS, koja je izmjenom zakonskih normi smanjila kazne za društva koja daju zabranjene popuste.

Ranije kazne su iznosile od 50.000 do 200.000 KM pa su smanjene na smiješne iznose od 3.000 do 9.000 KM.

Zbog ovako malih kazni osiguravajuća društva i pristaju da, ukoliko budu uhvaćena u prestupu, plate pomenute kazne, te su ih u jednu ruku prihvatile kao troškove poslovanja, znajući da im Agencija neće izreći kaznu privremene zabrane rada.

Posrednicima velike provizije

Inače, osiguravajuća društva veoma dobro kriju popuste, tako da i sama Agencija teško otkriva da li je neko duštvo dalo popust jer su sve polise urađene po važećim tarifama i propisima, ali se popusti daju naknadno, vraćanjem dijela novca ili na neki drugi način kroz robu ili određenu uslugu.

Veliki problem predstavljaju i posrednici u osiguranju koji dobijaju velike provizije i oni najviše i spuštaju tarife i krše zakon.

Nelegalni popusti u osiguranju od odgovornosti decenijama potresaju tržište osiguranja RS, a Agencija i zakonodavac su samo fiktivno pokušavali smjernicama i kontrolama u kojima je najčešće izdavala novačane kazne da uvede red u ovu oblast ali to do sada, barem na duže vrijeme, nije uspjela.

Direktor Agencije za osiguranje RS Slaven Dujaković je u par navrata potvrdio da su popusti i dalje prisutni, ali da Agencija ne može da iskoristi mjere koje joj stoje na raspolaganju zbog toga što je to veoma teško dokazati.

„Popusti su učestala pojava, društva se malo pridržavaju, a malo ne pridržavaju premijskog sistema. Međutim, mi ovaj problem ne možemo riješiti bez drugih organa.

Svi znamo da se popusti daju, ali ne možemo to da dokažemo, jer je na polisama iskazan iznos koji je u skladu sa tarifom, a društva daju besplatan tehnički pregled ili klijentima vraćaju novac u kešu“, priznaje Dujaković.

Agencija za osiguranje je u 2018. godine pokrenula i izmjene Zakona kako bi dobila još veća ovlaštenja i strožu mogućnost kažnjavanja a sve u cilju da se konačno pokuša ova oblast dovesti u zakonske okvire represivnim metodama.

Agencija je u prijedlogu izmjene Zakona tražila da se vrati nekadašnja odredba po kojoj su kazne za društva koja daju nelegalne popuste iznosile od 50.000 do 200.000 KM, jer su sadašnje izuzetno male.

Takođe je predloženo i da se pojačaju nadzorne funkcije same Agencije.

Nelegalni popusti nisu samo problem Agencije za osiguranje, već i drugih organa koji kontrolišu zakonistost rada osiguravajućih društava.

Izvlačenje novca preko fiktivnih ugovora

Da bi neko osiguravajuće društvo dalo nelegalni popust ono prethodno nezakonitim putem treba “izvući” pare iz samog društva preko različitih fiktivnih ugovora koristeći različite, takođe fiktivne, firme ili druge oblike pravnih lica koji se osnivaju samo za ovu namjenu.

Najćešće se koriste usluge nepostojećih firmi koje fiktivno vrše određene usluge za osiguravajuća društva samo da bi se izvukle pare iz njih a koje se kasnije vraćaju “na ruke” u osiguranje i koriste za davanje zabranjenih popusta.

Preko ovih fiktivnih usluga se smanjuje i dobit pravnih lica a samim tim se smanjuje i porez te čine mnoga druga krivična djela.

Tako je nedavno otkriveno da je Sarajevo siguranje preko svojih podružnica u RS, preko fiktivnih ugovora fiktivnom udruženju građana RK “Veterana” Prijedor, isplaćivalo milionske iznose na osnovu ugovora o sponzorstvu.

Nakon što bi novac “legao” na račun udruženja, automatski bi se podizao i vraćao u podružnice osiguranja, uz zadržavanje određenog procenta.

Tako se obezbjeđivao novac koji je kasnije osiguravajuće društvo koristilo za davanje pomenutih popusta.

Sličan slučaj prošle godine je zabilježen i u FBiH gdje je po nalogu kantonalnog tužilaštva u Sarajevu Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) izvršila provjeru na koji način je ASA osiguranje preko fiktivnih posrednika u osiguranju izvlačila pare iz osiguranja koje je kasnije takođe koristila za davanje ilegalnih popusta.

Istražni organi su, dakle, u par navrata vršili kontrolu ovakvih ugovora i poslova ali su samo rijetki završili pred tužilaštvom i nadležnim sudovima.

Sasvim je izvjesno da osiguravajuća društva ovo rade uz prećutnu saglasnost sa državnim organima što stvara sumnju u koruptivne radnje, pogotovo kad se uzme u obzir da su mnogi vlasnici društava lica iz političkog ili tajkunskog miljea.

Preveliki broj osiguravajućih kuća koje posluju na teritoriji Republike Srpske, ukupno 15, ukazuje da je riječ o jako profitabilnom poslu koji je rezervisan za osobe povezane sa vlašću i velikim kapitalom, koji svojim uticajem onemogućavaju da se ova oblast dovede u zakonske okvire.

Izmjene Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju bi trebale ići u pravcu pooštravanja kazni i vraćanja na prethodne novčane kazne, koje su bile značajno veće a Agencija za osiguranje bi morala da češće posegne za kaznama privremene obustave rada u oblasti osiguranja od autoodgovrnosti, prema društvima koja daju popuste.

Pomenuto neće biti moguće ukoliko pomenuta Agencija ne bude samostalna institucija na koju politika i krupni kapital neće imati uticaj a što je jako teško očekivati.

Pravosudni organi bi konačno trebali da se ozbiljno pozabave ovim devijacijama izvlačenja novca iz osiguravajućih kompanija preko fiktivnih firmi i fiktivnih ugovora jer će, u suprotnom, i budžet Srpske, pored oštećenih u saobraćajnim nesrećama, biti zakinut za dio poreza koji mu pripada.

Jedan od načina na koji bi se problem mogao riješiti jeste da se zakonom predvidi povećavanje kapitalnog cenzusa osiguravajućih društava kako bi društva bila u obavezi da povećavaju svoj kapital a ne da ga koriste na različite načine za davanje popusta.

Izvor: eTrafika.net