DRUŠTVONASLOVNA

Prvi antikorupcijski softver u BiH: Vještačka inteligencija u lovu na zloupotrebe

Anti korupcijski softver u primjeni je u Kantonu Sarajevo, prati i analizira ponašanje 6615 zaposlenih.

U “zarobljenoj državi” sa neefikasnim pravosudnim sistemom koji je pod političkim uticajem, logičnom se čini ideja da se borba protiv korupcije povjeri onima koje je nemoguće podmititi – kompjuterima i vještačkoj inteligenciji.

Pišu: Amer Jahić, Aldin Arnautović / Glas Amerike

Glas Amerike imao je uvid u rad jedinog takvog softvera u BiH, onog u vlasništvu kancelarije za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo. Šef Kancelarije Erduan Kafedžić demonstrirao je efikasnost sistema.

Na pritisak tipke Enter, nekoliko polja u tabeli dobilo je crvenu boju i oznaku visokog rizika. Sistem je signalizirao moguće zloupotrebe. Algoritmi su za samo nekoliko sekundi analizirali i dojavili moguće zloupotrebe.

Erduan Kafedžić, šef Kancelarije za borbu protiv korupcije i kontrolu kvaliteta Kantona Sarajevo.

Informacioni sistem, kaže Kafedžić, ne može razotkriti funkcionere u momentu primanju mita, ali će signalizirati sumnjivosti vezane za imovinu. I to je samo jedna od njegovih mnogobrojnih mogućnosti.

Radi se o jednom moćnom i inovativnom sistemu.

 

Američka platforma

Multi-modularni analitički softver dobio ime “AnticorrupiKS“. Izgrađen je na američkoj platformi koja se u Sjedinjenim Američkim Državama koristi u bezbjednosnoj, vojnoj i oblasti javne uprave. Američka platforma je modifikovana u skladu sa potrebama korištenja u BiH, čije idejno rješenje su izradili stručnjaci iz Kancelarije.

Antikorupcijski napori u Kantonu Sarajevu već duže vrijeme popraćeni su snažnom podrškom i angažmanom američke ambasade u Sarajevu i OSCE-a.

Licencu je platila misija OSCE, a u njihovom dokumentu iz marta 2019. stoji da će platforma omogućiti “jedinstven pristup i obradu informacija iz baza podataka, automatizaciju procesa, pretraživost po različitim parametrima a što će značajno poboljšati efikasnost antikorupcijskih aktivnosti“.

Tako su na jednom mjestu i na jednostavan način dostupne i pretražive brojne informacije o zaposlenima i zvaničnicima u Kantonu Sarajevu, poput novčanih primanja i imovine, zapošljavanja, ali i procesa koji se odvijaju unutar institucija.

Softver automatski prati sve nepravilnosti i signalizira moguće zloupotrebe.

Antikorupcijski softver računa i dojavljuje stepen rizika od korupcije.

Javnosti su trenutno dostupni registri o zaposlenima, imenovanim licima i imovini, na koje je softver priključen a Glas Amerike imao je priliku pogledati i u interni dio sistema.

Gdje je crveno, znači da nešto nije uredu. (…) Samo jednim klikom dobijemo izolovane sve konkurse sa nepravilnostima”, objašnjava Kafedžić.

Klikom na ikonicu registra konkursa, šef Kancelarije uvodi nas u dio sistema koji prati zapošljavanje u Kantonu Sarajevu. Tu su važne informacije koje se tiču raspisanih konkursa, poput institucije koja zapošljava, naziva radnog mjesta, kao i stručne spreme koja se traži. Konkurse, koji su prikazani tabelarno, sistem na osnovu analize faktora rizika korupcije dijeli po bojama.

Sistem je prilikom demonstracije detektovao 12 nepravilnosti. Nepostojanje potrebe za novim upošljavanjem, nepravilnosti u radu komisije neki su od kršenja propisa koje je vještačka inteligencija prepoznala i javila.

 

Kako sistem radi?

Informacioni sistem “AnticorrupiKS” trenutno se sastoji od tri modula. U prvom su smještene baze podataka. Osim registra konkursa, tu su i registri o zaposlenima i imenovanim licima, imovini, diplomama, institucijama…

„Imamo preko 20 registara”, kaže Kafedžić.

Na primjer, kada se pogleda Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo vidi se broj zaposlenih i imenovanih osoba, da je minimalna plata 850 maraka, a maksimalna 2.835 maraka.

Različite baze podataka međusobno su povezane i dvosmjerno komuniciraju a ključni dio informacionog sistema je registar rizika kojeg je kreirala Kancelarija, kaže Kafedžić.

Tu je mnoštvo rizika razvrstanih po sektorima i oblastima. Na primjer, za državnu službu kreirani su rizici koji se odnose na upravljanje sredstvima, postupanje, javne nabavke, zapošljavanje, odgovornost i sukob interesa.

Sistem sam, da tako kažem, odlazi u sistem rizika i upozorava nas kada dođe do prekršaja u nekom od ovih procesa. Koji je propis prekršen, koji je rizik narušen, ko je propustio radnju da detektuje taj rizik i tako dalje.

O otkrivenim zloupotrebama Kancelarija obavještava Tužilaštvo od kojeg se očekuje da provjeri i na sud proslijedi otkrivene nezakonitosti i zloupotrebe.

Crvena boja signalizira mogućnost nezakonitosti ili zloupotrebe.

 

Prijave građana

Kancelarija prima i informacije građana koje mogu ukazati na nezakonitosti i korupciju. Do sada ih je pristiglo 587, a samo u prošloj godini zabilježeno je 370 prijava.

Prijave su, kaže Kafedžić, proslijedili kantonalnim inspekcijama, tužilaštvu, policiji, budžetskoj inspekciji, upravnoj inspekciji i drugim nadležnim službama i institucijama. I taj proces prati se kroz software.

Znamo koji su zakonski rokovi za postupanje određenih institucija. Sistem nas upozorava da su izašli iz tog roka. Intervenišemo, pišemo, urgiramo. Dakle, mi smo ovdje nekakav, preventivni, korektivni organ koji ima sve jaču ulogu u tom antikoruptivnom sistemu.

 

Algoritmi za analizu imovine

Softver trenutno prati 6.615 osoba zaposlenih u Kantonu Sarajevo. Svega nekoliko klikova je potrebno da se dođe do imena osoba koje je sistem detektovao da su u sukobu interesa, a Kancelarija o tome dalje obaviještava nadležne institucije.

Problem na koji u ovom polju Kancelarija nailazi je činjenica da na entitetskom nivou ta oblast nije zadovoljavajuće uređena.

Za državnu službu postoje posljedice, jer se protiv prekršilaca može voditi disciplinski postupak. A za druga imenovanja ne može”, kaže Kafedžić.

Svi oni sada moraju ponovo prijaviti imovinu i prihode, a informacioni sistem biće u mogućnosti da sam prati uvećanja imovine i prihoda.

Kancelarija je razvila algoritme koji će pratiti nesrazmjere u rastu imovine svih onih koji podliježu prijavi. (…) I moći ćemo da reagujemo”, kaže Kafedžić.

Analiza imovine tek slijedi. Oko 1.600 osoba podliježe provjeri imovine u Kantonu Sarajevo. U sistemu se već nalaze podaci o novčanim primanjima i imovini zastupnika, vijećnika, ministara, premijera, načelnika, savjetnika, te predsjednika i članova skupština, upravnih i nadzornih odbora.

 

Stranačke namještaljke

Drugi modul koji je vezan za praćenje akcionih mjera i strategija još nije u funkciji, a treći modul, koji će mjeriti otpornost institucija na korupciju i sadržavati indeks političke odgovornosti, uskoro će, kaže Kafedžić, biti dostupan javnosti.

Sukob interesa, javne nabavke, transparentnost, zapošljavanje, neki su od kriterijuma na osnovu kojih će sistem rangirati otpornost institucija na korupciju. Na pitanje koliko trenutno ima visokorizičnih institucija, Kafedžić kaže: „Ima ih, nažalost, jako puno”.

Kroz informacioni sistem pratiće se i kako političke stranke upravljaju institucijama u Kantonu Sarajevo te će one će dobiti i svoj Indeks političke odgovornosti.

Recimo ako se ja, Erduan Kafedžić, često spominjem u komisijama i jedan dan me razriješe, drugi imenuju, to sistem sam detektuje i prepoznaje kao svojevrstan rizik. Zašto se Erduan Kafedžić tako često pojavljuje kao imenovano lice? Zašto nema nekih drugih ljudi?

Informacioni sistem “AnticorrupiKS” nadogradiv je do neslućenih granica, završava demonstraciju Erduan Kafedžić, prvi čovjek Kancelarije koji posjeduje jedini anti-korupcijski softver u BiH.

 

Iskustva iz svijeta

Upotreba vještačke inteligencije za suzbijanje korupcije već je udomaćena u tehnološki razvijenijim zemljama, ali i onima koje preduzimaju veće antikorupcijske napore i aktivnosti.

Prednosti koje softver ima nad ljudima su osim nemogućnosti direktne korupcije i veliki broj operacija i informacija koje analiziraju u kratkom vremenu. Većina softverskih rješenja temelji se na procjeni i dojavi faktora rizika, baš kao i softver “AnticorruptiKS”.

Jedan od sličnih softvera koristi se i u institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama.

Još prije nekoliko godina softveri i aplikacije označeni su kao ključni alati transparentnosti i dobre vladavine. Pro-demokratske vlade ohrabruju objavljivanje baza podataka koje se tiču potrošnje javnog novca, i javih informacija uopšte, a upravo te baze onda postaju izvori za antkorupcijske softvere i aplikacije.

Na nedavno održanoj konferenciji u Sjevernoj Makedoniji, posvećenoj javnim bazama podataka, a na kojoj je prisustvovao i šef sarajevske Kancelarije za borbu protiv korupcije, predstavljeni su trendovi i pozitivna iskustva iz brojnih zemalja. Najviše napretka u jugoistočnoj Evropi ostvarila je Moldavija koja je objavila 1100 baza javnih podataka.

Zbog mogućnosti koje antikorupcijski softveri pružaju, a koje se ogledaju u otkrivanju i obradi ogromne količine informacija, čini se da će se ključne bitke protiv korupcije u budućnosti, u BiH ali i globalno, dešavati upravo u sajber prostoru.

Comment here