DRUŠTVONASLOVNANOVOSTI

Human Rights Watch: Mali napredak Bosne i Hercegovine u unapređenju zaštite ljudskih prava u 2019. godini

Bosna i Hercegovina (BiH)  je 2019. godine ostvarila mali napredak u pogledu unapređenja zaštite ljudskih prava, navodi se na sajtu Human Rights Watch. Održavanje prve parade ponosa bio je pozitivan događaj, no lezbejke, gej, biseksualne i transrodne osobe i dalje se suočavaju s diskriminacijom i nasiljem. Država u praksi ne uspijeva žene zaštititi od rodno zasnovanog nasilja niti većinu odgovornih pozvati na odgovornost. Ni deceniju nakon što je Sud za ljudska prava ustavne odredbe proglasio diskriminatornim, te odredbe nisu izmijenjene. Medijska sloboda je i dalje ugrožena, a procesuiranje ratnih zločina ide vrlo sporo.

 

Diskriminacija i netrpeljivost

U decembru 2019. godine navršeno je 10 godina od donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Sejdić-Finci, kojom je utvrđeno da bosanski ustav diskriminiše etničke i vjerske manjine time što im ne dopušta da se kandiduju za funkciju predsjednika. U deceniji nakon ove presude, ESLJP utvrdio je slične ustavne povrede u još tri predmeta, ali ustav je i dalje ostao neizmijenjen.

ESLJP je u oktobru presudio da su bosanske vlasti diskriminisale stanovnicu Mostara po osnovu mjesta prebivališta, time što već 11 godina nisu održani opštinski izbori u tom gradu zbog neslaganja glavnih političkih partija oko sistema glasanja. Sud je naložio Bosni i Hercegovini da u Mostaru održi izbore u roku od šest mjeseci.

Studijom Svjetske banke za 2019. godinu, kojom je ispitivana uključenost Roma na Zapadnom Balkanu u periodu od 2011. do 2017. godine utvrđen je tek ograničen napredak u poboljšanju pristupa Roma obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, smještaju i dokumentima. U julu 2019. godine, Bosna i Hercegovina se pridružila drugim zemljama koje su usvojile  Deklaraciju o integraciji Roma u okviru procesa proširenja EU, čime se obavezala da će poboljšati pristup uslugama za Rome i da će ih uključiti u kreiranje politike.

Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE) je u periodu od januara do septembra 2019. godine registrovala 109 slučajeva zločina iz mržnje – od čega 66.67% na osnovu vjere ili etničke pripadnosti. Zbog činjenice da bosanskohercegovačke vlasti ne vode statistiku o vrstama zločina iz mržnje nije moguće napraviti sveobuhvatnu procjenu problema i predvidjeti djelotvorne mjere.

U martu 2019. godine, bošnjačkog povratnika iz Prijedora napala je, fizički i verbalno, osoba koja se predstavila kao bosanski Srbin i koja je na društvene medije postavila i video snimak tog incidenta. U vrijeme pisanja ovog teksta, krivična istraga je još bila u toku.

 

Tražioci azila i interno raseljena lica

Povećao se broj tražilaca azila i migranata koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. U periodu između januara i augusta 2019. godine Služba za odnose sa strancima registrovala je 18,071 novih tražioca azila, što je 5.000 više u odnosu na isti period prethodne godine. Najčešća zemlja porijekla je Pakistan nakon čega slijede Afganistan, Bangladeš, Irak i Sirija.

U prvoj polovini 2019. godine, ukupno 17.165 lica izrazilo je namjeru za traženje azila. Od toga, samo 426 osoba je zaista i zatražilo azil u tom periodu. Prema navodima UN-ove agencije za izbjeglice, UNHCR, ovaj proces usporavaju vrlo kratki rokovi za podnošenje zahtjeva i ograničeni kapaciteti države da obradi zahtjeve.

U vrijeme pisanja teksta, u BiH je postojao samo jedan centar za azil kojim upravlja država i šest privremenih smještajnih centara ukupnog kapaciteta oko 4.000 ljudi, što je poboljšanje u odnosu na 2018. godinu, ali i dalje je na hiljade ljudi koji nemaju pristup smještaju i osnovnim uslugama.

U vrijeme pisanja ovog teksta, u okviru programa za izgradnju stambenih objekata za 96.421 građana BiH koji su interno raseljeni još od rata 1990-ih godina, izgrađeno je 1.000 stambenih objekata. Prema navodima nadležnih organa, ovim će se omogućiti izmještanje 8 od ukupno 121 aktivnog kolektivnog centra u kojima i danas borave interno raseljena lica. Od ukupnog broja osoba koje su izbjegle iz Bosne i Hercegovine uslijed rata 90-ih godina prošlog vijeka, 58% izbjeglica se nije vratilo u zemlju.

 

Odgovornost za ratne zločine

Revidirana Nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina za poboljšanje postupka raspodjele predmeta među sudovima čeka na odobrenje Savjeta ministara od februara 2018. godine i u tom smislu ni u 2019. godini nije napravljen nikakav iskorak, što usporava dinamiku procesuiranja predmeta ratnih zločina.

Prema informacijama OSCE-a iz avgusta 2019. godine, pred svim sudovima u BiH podignute su optužnice i pokrenuti postupci u 250 predmeta ratnih zločina protiv 512 optuženih lica.

U periodu između januara i juna 2019. godine sudovi u BiH donijeli su prvostepene presude u 26 takvih predmeta: 15 na Sudu BiH, 9 u Federaciji BiH (FBiH) i 2 u Republici Srpskoj (RS). Od ukupno 38 optuženih lica, osuđujuće presude su izrečene u odnosu na 23 lica. U istom periodu, sudovi u BiH izrekli su pravosnažne presude u 21 predmetu: 10 na Sudu BiH, 9 u Federaciji, 1 u RS i 1 u distriktu Brčko. Od ukupno 42 optužena lica, osuđujuće presude su izrečene u odnosu na 29 lica.

U predmetima koji se tiču seksualnog nasilja u toku sukoba, sudovi su u prvoj polovini 2019. godine donijeli prvostepene presude u 8 predmeta, u kojima je 8 od ukupno 10 optuženih osuđeno, i konačne presude u 4 predmeta u kojima je 9 lica osuđeno, a jedno lice oslobođeno.

U martu 2019. godine, UN-ov mehanizam za međunarodni krivični tribunal (MICT), odlučujući po žalbi Radovana Karadžića, bivšeg ratnog predsjednika bosaskih Srba, potvrdio je njegovu presudu za genocid i druge zločine iz 2016. godine i produžio mu prvobitnu kaznu od 40 godina zatvora na kaznu doživotnog zatvora.

S pozitivne strane, u julu 2019. godine BiH je potpisala sporazume sa Srbijom i Hrvatskom kojim se omogućava bolja saradnja u traganju za nestalim licima iz ratova tokom 90-ih godina prošlog vijeka.

U pogledu suočavanja sa prošlošću napravljeno je malo. Srpski član bosanskog Predsjedništva je u aprilu dao izjavu u kojoj je rekao da je genocid u Srebrenici mit.

 

Prava žena

BiH ima zakonodavni okvir za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i trgovine ljudima kao i institucionalne mehanizme za rodnu ravnopravnost, uključujući i politiku.  Prema navodima ženske organizacije Kvinna Till Kvinna, implementacija je i dalje vrlo neujednačena ili je uopšte nema, zbog čega su žene i dalje izložene nasilju u porodici i diskriminaciji pri zapošljavanju i nedovoljno zastupljene u političkom životu.

Odgovor države na rodno zasnovano nasilje i dalje je neprimjeren, uprkos ratifikaciji Istambulske konvencije o nasilju nad ženama. Prema riječima organizacije Kvinna Till Kvinna, policijski službenici ne informišu žene uvijek o njihovim pravima i raspoloživoj podršci, a nasilnicima se izriču samo upozorenja.

Studija UNDP-a provedena u septembru ukazuje da je zastupljenost žena u političkim institucijama BiH duplo manja od zakonom propisane kvote od 40%.

Trenutno ne postoji sistematsko prikupljanje podataka o rodno zasnovanom nasilju u entitetima. U aprilu 2019. godine, Savjet Evrope dao je preporuku da institucije u BiH poboljšaju kvalitetu tih podataka. Prema nalazima OSCE-ove regionalne ankete iz 2019. godine, od ukupno 2.321 ispitanica u BiH, 42% je izjavilo da ne zna šta treba uraditi u slučaju nasilja, a 37% ne zna da postoje bilo kakve organizacije koje pružaju podršku žrtvama nasilja.

Prema riječima ombudsmana BiH, nasilje nad ženama se još uvijek ne prijavljuje, a neki od razloga su strah od počinioca, dugi sudski postupci, niske kazne za počinioca, nepovjerenje u institucije i socijalna stigma.

 

Sloboda medija

Novinari se i dalje suočavaju s problemom uplitanja u njihov rad. Od avgusta 2019. godine, udruženje novinara BH novinari zabilježilo je 41 kršenje prava novinara, uključujući tri verbalne prijetnje, osam slučajeva političkog pritiska, šest fizičkih napada i pet prijetnji smrću. Većina slučajeva prijavljena je policiji, a u trenutku pisanja ovog teksta 15 slučajeva je upućeno nadležnim tužilaštvima. Iako se broj riješenih slučajeva nije značajno povećao, iz udruženja BH novinari navode da je policija sada značajnije angažovana i proaktivnija u postupanju po prijavama nego ranije te da su druge relevantne državne institucije bolje reagovale u slučajevima napada na novinare.

U januaru 2019. godine, vlasnik portala Visoko.co.ba zaprimio je prijetnju nakon što je objavio članke o nepotizmu. U martu je jedan političar nasrnuo na fotoreportera Adija Kebu i oštetio mu kameru. U vrijeme pisanja ovog teksta, oba slučaja su bila pred nadležnim tužilaštvima.

Do avgusta 2019. godine izrečene su četiri sudske presude za napade na novinare, a Marku Čoliću izrečena je kazna zatvora u trajanju od četiri godine za pokušaj ubistva novinara portala Gerila i televizije BN Vladimira Kovačevića 2018. godine.

 

Seksualna orijentacija i rodni identitet

U periodu između januara i septembra 2019. godine, Sarajevski otvoreni centar (SOC), organizacija za prava LGBTI osoba i žena, zabilježila je 12 incidenata motivisanih mržnjom prema LGBTI osobama, od čega tri fizička napada. Organizacija je zabilježila i osam napada na javnim mjestima.

Prema navodima feminističko-aktivističke organizacije CURE, prva Parada ponosa održana 8. septembra, bila je uspjeh i važna pobjeda za prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini. Događaj je popraćen snažnim policijskim osiguranjem i nisu zabilježeni slučajevi nasilja.

U presudi iz decembra 2018. godine u vezi s nasilnim napadom koji se desio pet godina ranije tokom održavanja queer festivala Merlinka, Ustavni sud BiH je presudio da su Sarajevski kanton i Federacija BiH krivi jer nisu osigurali događaj i nisu adekvatno istražili napad.

Grupe civilnog društva kao najvažnije probleme ističu nedostatak zakonskih porodičnih prava istopolnih parova, nedostatak dostupnih medicinskih postupaka za promjenu pola i nemogućnost da slobodno izraze svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet bez straha od nasilja.

 

Ključni međunarodni akteri

U januaru je Dunja Mijatović, komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava, izrazila zabrinutost zbog veličanja ratnih zločina i zločinaca u Bosni i Hercegovini.

Evropski parlament je u februaru usvojio rezoluciju pozivajući BiH da se pozabavi brojnim problemima u vezi s ljudskim pravima, te da donese zakon o povratu imovine i kompenziranju istorijski oduzete imovine.

U majskom izvještaju o napretku, Komisija EU pozvala je BiH da poboljša svoj pravni okvir na način da omogući održavanje opštinskih izbora u Mostaru i provede presudu u predmetu Sejdić-Finci.

izvještaju iz juna mjesecaOSCE je izrazio zabrinutost zbog snažnog pada u broju prvostepenih osuđujućih presuda za ratne zločine pred Sudom BiH u odnosu na 2016. godinu, dovodeći u pitanje kvalitet istraga i optužnica tužilaštva.

UN-ov Komitet protiv torture (CAT) je u augustu izdao preporuku državi da isplati 15.000 evra odštete ženi žrtvi ratnog silovanja nakon što je utvrđeno da počinilac, kojem je izvorno bh. sud naložio da isplati odštetu, ne raspolaže sredstvima te da osnuje državni fond za obeštećenje drugih žrtava rata. Komitet protiv torture je osudio primjenu zastare za krivično gonjenje predmeta seksualnog nasilja počinjenog tokom rata.

hrw_world_report_2020

Comment here