Podaci su predstavljeni na okruglom stolu „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“, koji je TI BiH organizovao povodom Svjetskog dana zviždača, gdje je ukazano da su prijave zviždača jedan od najvažnijih načina za otkrivanje korupcije, zloupotreba položaja i drugih nepravilnosti. Ipak, nejasni, neujednačeni, a u nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija, i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije.

Na nivou BiH, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u periodu od četiri godine primila je šest zahtjeva za status zaštićenog prijavioca, dok je status odobren samo u jednom slučaju. U Brčko distriktu evidentirano je sedam zahtjeva i svi su odobreni, dok su u Republici Srpskoj zabilježena četiri sudska postupka zaštite prijavilaca korupcije. Federacija BiH, izuzev Kantona Sarajevo, i dalje nema zakon koji bi posebno uredio zaštitu prijavilaca korupcije, iako je nacrt zakona prošao javnu raspravu i proceduru u oba doma Parlamenta FBiH, nakon čega je vraćen Federalnom ministarstvu pravde radi usvajanja primjedbi i izrade Prijedloga zakona.

Kanton Sarajevo, koji je nakon usvajanja zakona 2023. godine postao jedina jurisdikcija u Federaciji BiH sa posebnim mehanizmom zaštite, bilježi pomake u ovoj oblasti, pa je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo od 2023. do 2025. godine primio 27 zahtjeva, od kojih je 21 odobren.

Istovremeno, TI BiH je kroz Centar za pružanje besplatne pravne pomoći u borbi protiv korupcije u istom periodu zaprimio 133 prijave od zviždača, dok je samo u 2025. godini pristiglo 35 ovakvih prijava, što je značajan rast u odnosu na 2024. godinu, kada je evidentirana 21 prijava. Ovaj broj veći je i od ukupnog broja zahtjeva koje su u 2025. godini zaprimile nadležne institucije, što dodatno potvrđuje da građani koji prijavljuju korupciju više povjerenja imaju u organizacije civilnog društva nego u zvanične mehanizme zaštite.

Na okruglom stolu predstavljen je i regionalni izvještaj “Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: Napredak i izazovi”, koji pokazuje da samo usvajanje zakona nije dovoljno ukoliko ne postoji njihova efikasna primjena. Nalazi iz zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da se u pojedinim sistemima i dalje primjenjuje standard „dobre vjere“ umjesto „osnovanog uvjerenja da su informacije istinite“, dok praksa pokazuje da ni formalno priznat status prijavioca često ne sprečava odmazdu.

Dodatni problem predstavlja i slab institucionalni odgovor na korupciju pa je tako, prema nalazima TI BiH za 2025. godinu, samo 1,4% svih optužnica podignutih u toj godini odnosilo se na korupciju. Od ukupno 144 optužnice za korupcijska krivična djela, samo pet se odnosilo na visoku korupciju, odnosno zloupotrebe položaja najviših zvaničnika kojima se stiče višemilionska korist na štetu države.

Od 28 sudskih odluka donesenih u predmetima visoke korupcije, 17 je bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Ovakvi pokazatelji dodatno utiču na povjerenje građana i šalju poruku potencijalnim zviždačima da prijavljivanje korupcije često nosi veći rizik za prijavioca nego za one koji su korupciju počinili.

TI BiH upozorava da zviždači u Bosni i Hercegovini i dalje ostaju izloženi pritiscima, odmazdi i profesionalnim posljedicama, dok institucije ne pružaju dovoljno brzu i efikasnu zaštitu zbog čega se mnogi ne odlučuju prijaviti korupciju ili se, umjesto institucijama, obraćaju nevladinom sektoru.

Povodom Svjetskog dana zviždača, TI BiH apeluje na nadležne u Federaciji BiH da što prije usvoje Zakon o zaštiti prijavilaca nepravilnosti u FBiH te poziva institucije na svim nivoima vlasti da unaprijede primjenu postojećih zakona i obezbijede stvarnu zaštitu osobama koje prijavljuju korupciju, jer bez zaštite zviždača nema ni efikasne borbe protiv korupcije.

(ti-bih.org)

The post Zviždači u BiH bez stvarne zaštite: Institucije primile tri puta manje prijava nego TIBiH first appeared on Gerila.info.

Forum je organizovala grupa građana „Za Plan“, u okviru kampanje „Za grad zajedno“, a sala je, prema riječima organizatora, bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Tokom više od dva sata razgovora građani, predstavnici stručne javnosti i aktivisti govorili su o tome kako se u Banjaluci planiraju i uređuju javne i zelene površine, ali i o tome zbog čega građani često nemaju stvaran uticaj na odluke koje se tiču prostora koji svakodnevno koriste.

Predstavnici naselja Rosulje, Obilićevo i Aleja Centar predstavili su probleme sa kojima se suočavaju u svojim naseljima. Ukazali su na potrebu očuvanja zelenih površina, transparentnijeg planiranja i ranijeg uključivanja građana u procese odlučivanja.

Nakon prezentacija održana je panel diskusija u kojoj su učestvovali prof. dr Igor Kuvač, prof. dr Ljiljana Došenović i predstavnica grupe građana „Za Plan“ Sanda Vukojević.

Učesnici foruma ocijenili su da javni prostor nije samo pitanje izgleda grada, već i kvaliteta života, zdravlja, zaštite životne sredine i načina na koji se Banjaluka razvija.

Zaključeno je da su gradu potrebni otvoreniji i jasniji procesi planiranja, kao i veće učešće građana i stručne javnosti u donošenju odluka o uređenju javnih i zelenih površina.

Forum „Javni prostor je naš prostor“ dio je kampanje „Za grad zajedno“, čiji je cilj unapređenje učešća građana i stručne javnosti u planiranju i uređenju javnih i zelenih površina u Banjaluci.

Saopštenje je nastalo u okviru kampanje „Nepostojanje mehanizma za učešće građana i struke prilikom donošenja odluka o uređenju i izgradnji zelenih i ostalih javnih površina“, koju provodi neformalna grupa građana „Za Plan“. Kampanja je dio projekta PRAGG, koji finansira Vlada Švajcarske, a provodi konzorcijum HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu sa lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa i Institut za razvoj mladih KULT.

The post Građani Banjaluke traže veće učešće u odlučivanju o javnom prostoru first appeared on Gerila.info.

U Odluci koju potpisuje gradonačelnik Draško Stanivuković stoji da je posao dodijeljen grupi ponuđača koju predvodi „Gradip“ iz Prnjavora, zajedno sa firmama „Geokop“ iz Dervente, te „ABC Solutions“ i „Eko-Euro Tim“ iz Banjaluke.

Ugovor je dodijeljen na najnetransparentniji mogući način, odnosno pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

U Gradskoj upravi to pravdaju time da se tokom izvođenja radova po osnovnom ugovoru pojavila potreba za dodatnim i nepredviđenim radovima, zbog čega je proveden pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci sa istim izvođačem koji je dobio i prvobitni posao.

Procijenjena vrijednost dodatnih radova iznosila je 599.584 KM bez PDV-a, dok je konačna vrijednost ugovora 701.341 KM sa uračunatim PDV-om.

Zanimljivo je da pregovori sa izvođačem nisu rezultirali nižom cijenom, jer je konačna ponuda ostala identična početnoj i iznosila je 701.341 KM sa PDV-om.

Podsjećamo, Grad Banjaluka je krajem marta ove godine za izgradnju obaloutvrde, vodocrpilišta i pješačke staze od Gradskog do Venecija mosta, kao i rekonstrukciju dijela šetališta do Rebrovačkog mosta, dodijelio ugovor vrijedan 3,4 miliona KM.

Grad je ugovor najprije dodijelio grupi ponuđača „Radis“ iz Istočnog Sarajeva i „Jugokop-Podrinje“ iz Šapca koji su se ponudili da posao odrade za 3,4 miliona maraka sa PDV-om.

Kasnije su posao ipak dali grupi predvođenoj firmom „Gradip“ iz Prnjavora i to jer „Radis“ , kako je navedeno, nije ispunio obaveze propisane odlukom, odnosno propustili su dostaviti dokumentaciju koju je Grad tražio.

(capital.ba)

The post Šetalište kod Venecija mosta poskupjelo za 700.000 KM first appeared on Gerila.info.

Predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Savičić kaže za naš portal da je povučeno nekoliko tačaka sa današnje redovne kojoj je prethodila tematska sjednica. On dodaje da načelnik Čelinca na to ima pravo po Poslovniku. Neke tačke su usvojene, a neke druge su povučene.

„Povučene tačke ne ugrožavaju rad lokalnog parlamenta. Bilo je određenih organizacionih problema među strankama i to je uzrok povlačenja nekih tačaka sa dnevnog reda. Vjerujem da će otkloniti te nesuglasice među sobom i da će nastaviti da rade. Shvatam da opozicija vidi prostor za djelovanje, ali nema nikakvih problema“, kazao je Savičić.

Sjednica je počela sa zakašnjenjem od oko 30 minuta, jer se čekao dolazak pojedinih odbornika kako bi bio obezbijeđen kvorum za rad. Posebna tematska sjednica bila je posvećena pitanju grijanja, ali predloženi dnevni red nije dobio potrebnu podršku odbornika.

Nakon neusvajanja dnevnog reda, dio odbornika skupštinske većine napustio je sjednicu, dok su u međuvremenu stigli drugi odbornici. I pored toga, načelnik opštine nije uspio da obezbijedi stabilnu skupštinsku većinu.

Predsjednik Skupštine potom je otvorio redovnu 17. sjednicu. Na prijedlog odbornika većine i načelnika opštine, tačke koje su bile planirane za posebnu tematsku sjednicu uvršćene su u dnevni red redovne sjednice. Na taj način su pitanja predviđena za treću tematsku sjednicu razmatrana u okviru redovnog zasjedanja, iako su pojedini odbornici ukazivali da takav postupak nije u skladu sa Poslovnikom Skupštine.

Tokom rasprave dio tačaka je dobio potrebnu podršku, dok pojedine nisu usvojene. Dodatni problem za skupštinsku većinu nastao je nakon što je odbornik SPS-a Velibor Mikać napustio sjednicu, čime je broj odbornika koji podržavaju načelnika dodatno smanjen.

Prelomni trenutak dogodio se kada Informacija o stanju „De-pota“ nije dobila potrebnih 13 glasova odbornika. Nakon toga načelnik opštine zatražio je da povuče preostale tačke koje je predložio. Sekretar Skupštine potvrdio je da je takva mogućnost predviđena Poslovnikom, nakon čega su sa dnevnog reda povučeni.

Predsjednik Kluba odbornika SDS-a u SO Čelinac Dragan Kičić kaže da je problem višestruk: nekoliko odbornika je na odmoru, ali je na snazi i nedostatak discipline. Sjednica je trebala biti održana 18. juna, ali je njeno održavanje pomjereno za danas.

„Imali su komotnu većinu, ali danas je došlo do nekih problema. Pozivani su telefonom odbornici da dođu. Vidi se da ima nekih problema, ali nije jasno do kraja kakvi su to problemi“, kazao je Kičić.

Odbornik Socijalističke partije Dejan Kurtinović kaže da je današnja situacija pokazala da nije bilo skupštinske većine. Većina je možda i bila prisutna u sali, ali nije bila dobro organizovana.

„Tačke koje ne budu izglasane ne mogu da se nađu ponovo na dnevnom redu najmanje tri mjeseca. Nije bilo raspoloženja da se podrže tačke koje su predložene i načelnik opštine ih je skinuo da dnevnog reda. Očigledno danas nije bilo kompromisa među partnerima“, istakao je Kurtinović.

Goran Dakić

The post Načelnik Čelinca povukao 12 tačaka sa dnevnog reda zbog „šumova na vezi“ first appeared on Gerila.info.

Pejaković za Gerila info kaže da je posljednji put u Dječijem pozorištu Republike Srpske režirao 2018. godine i dodaje da je ta režija bila dogovorena sa prethodnom upravom, odnosno sa dugogodišnjim direktorom DPRS-a Predragom Bjeloševićem.

„Sve je regularno, ali mi ne daju da radim. Nemam mogućnost da sa ovom upravom sarađujem. Stalno mi govore da nema sredstava za predstave koje bih režirao. Govore glumcima da izađu iz podjele. Izgubio sam povjerenje“, kaže Pejaković za naš portal.

Pejaković dodaje kako je predlagao projekte, ali je uprava svako odbijanje pravdala skupoćom. On podsjeća da u Dječijem pozorištu radi za platu, a da se istovremeno honorarno angažuju drugi reditelji.

„U Srbiji sam režirao toliko predstava da bih mogao ovdje festival napraviti, a ne mogu da režiram u svom pozorištu. Moje su predstave bile među najgledanijim, a skidaju se sa repertoara. Svako, naravno, ima svoj stav, ali to su bile gledane predstave, dakle donosile su pozorištu profit“, istakao je Pejaković.

Umjetnički direktor Dječijeg pozorišta Republike Srpske Duško Mazalica kaže da je Pejaković dobijao prilike da režira na sceni Dječijeg pozorišta, ali je prije desetak godina izjavio da neće ući u ovu kuću dok je na njenom čelu trenutni direktor.

„Nedopustivo je da direktorica to dozvoljava. On može to da kaže, ali mislim da ne bi trebalo dozvoljavati takvo ponašanje. Između njih postoji neki konflikt. Imamo čovjeka koji ništa ne radi i koji kaže da neće da uđe u pozorište i to je to“, kazao je Mazalica.

To je, dodaje on, neka vrsta bolesti koja može da se raširi i na ostale članove ansambla. Mazalica kaže da je problem u tome što direktorica Dječijeg pozorište Pejakoviću dozvoljava takvo ponašanja, odnosno ne sankcioniše ga.

„Zašto se onda i drugi članovi ansambla ne bi tako ponašali? Tako se stvara pogrešna klima. Treba da radimo i više nego što je propisano zakonom. Treba da damo sve najbolje od sebe. Na ovaj način pravimo od pozorišta mjesto koje nije pozorište“, istakao je Mazalica.

Iz Dječijeg pozorišta Srpske za GERILU kažu kako Aleksandar Pejaković jeste zaposlen na radnom mjestu „reditelj“. U ovoj ustanovi tvrde da je Pejaković odbio da režira nekoliko projekata koji su mu predloženi da radi, a prijedloge koje je on upućivao na razmatranje su podrazumijevali produkciju koju Pozorište ne bi moglo da finansira iz programskih sredstava, jer su premašivale okvir moguće raspodjele granta na četiri predstave godišnje.

„Kako je Aleksandar Pejaković predano angažovan u banjalučkom Studentskom pozorištu, cijenimo da je njegov doprinos kulturi i na ovaj način podržan od Dječijeg pozorišta, na šta on na žalost, nikada javno ne ukazuje. Takođe, Aleksandar Pejaković režira u Srbiji – Lazarevac, Kruševac, Šabac.., a to takođe na nedvosmislen način afirmiše kućnog reditelja DPRS, pa je njegova plata i status u DPRS na adekvatan umjetnički i profesionalan način opravdan“, kažu u DPRS.

Predstave koje je režirao Aleksandar Pejaković, a koje su do 2023. godine bile na repertoaru ove kuće, jesu „Doživljaji mačka Toše“ i „Maša i medo“. U obje predstave glavne uloge je igrala glumica Đurđa Vukašinović Babić koja od 2023. godine živi u Njemačkoj i nije više član ansambla.

Goran Dakić, Gerila info

The post Kućni reditelj Dječijeg pozorišta osam godina bez režije first appeared on Gerila.info.

Skoro svaku izbornu godinu opozicija u RS dočeka sa istom porukom. Ističu da je potreban jedan kandidat, dogovor i jedinstvo. Onda krenu razgovori, izjave, ultimatumi, razne ponude, stranačke računice i lične ambicije. Na kraju se građani pitaju da li opozicija zaista želi vlast ili joj više odgovara da ostane opozicija?

Još uvijek nisu postigli dogovor o kandidatima za dvije najvažnije funkcije: predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH. Mjesecima traju nagađanja i spekulacije oko kandidata, dogovora, pritisaka, kalkulacija. Naravno, i različita tumačenja ko je zaista opozicija.

Iz SDS-a prije podne saopštavaju jedno, poslijepodne drugo. Draško Stanivuković ne krije svoje ambicije. Nebojša Vukanović se distancirao od ostalih iz opozicije. Iako im je svima zajedničko, bar zvanično, da pobijede vladajući SNSD, očigledno da imaju različito tumačenje pobjede. Jedni smatraju da je dovoljno da zasjednu na mjesto SNSD-a, drugi bi suštinske promjene.

Istovremeno, počinje i borba za liste. Milan Savanović, bivši poslanik Liste za pravdu i red, mogao bi se naći na listi SDS-a u Izbornoj jedinici 3. Pominju se i Saša Lazić, Milan Blagojević i Slavko Grbić. Predsjednik Gradskog odbora SDS-a Banjaluka Željko Raljić podnio je ostavku nakon odluke da nosilac liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 3 bude Biljana Lukić.

Banjaluka je, inače, godinama mjesto na kojem opozicija pokazuje istovremeno i svoju snagu i svoju slabost. Tu je 2020. godine ostvarena jedna od najvećih pobjeda opozicije u posljednje vrijeme, ali se kasnije otvorio i najdublji sukob između nekadašnjih opozicionih saveznika.

Svaka stranka i svaki lider u opoziciji misle da su oni najvažniji. SDS vjeruje da kao najstarija i najveća opoziciona stranka ima pravo prvog izbora. Bar dio SDS-a koji nije u kalkulacijama i pod uticajima “sa strane”. Stanivuković računa na Banjaluku i na lični uspjeh. Vukanović računa na imiž jedinog iskrenog opozicionara i na birače koji ne žele kompromise. Jelena Trivić i Narodni front traže svoje mjesto pod suncem, odnosno u raspodjeli funkcija. PDP, odnosno ono što je ostalo od njega, pokušava ostati posrednik, ali više nema poziciju iz vremena kada je mogao govoriti u ime cijelog opozicionog bloka.

Ovo što se sada dešava u opoziciji, inače, nije ništa novo. Dvije decenije se ponavlja gotovo isti obrazac.

Poslije poraza SDS-a 2006. godine krenuli su unutrašnji obračuni i odlazak Dragana Čavića iz stranke 2008. godine.

SDS, PDP i SRS RS 2010. godine pokušavaju da naprave zajednički opozicioni nastup kada potpisuju sporazum za funkcije predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH. Međutim, opozicija nije bila potpuno objedinjena jer je Čavićeva Demokratska partija već djelovala samostalno i na tim izborima osvojila mandate u NSRS.

Godine 2012. opozicija se u Banjaluci podijelila oko kandidata za gradonačelnika. Jedni su stali uz Nenada Stevandića, drugi uz Čavića.

Prije 12 godina, činilo se da je pronađena dobitna kombinacija. Savez za promjene okupio je SDS, PDP, NDP i druge partnere, pa su Ognjen Tadić i Mladen Ivanić bili zajednički kandidati. Ivanić je tada pobijedio u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH, što je opoziciji pokazalo da objedinjavanje ipak može dati rezultat. Ali ni taj savez nije riješio osnovni problem opozicije, a to je šta poslije izbora i ko zaista upravlja zajedničkom politikom.

Za razliku od 2012, opozicija 2016. godine u Banjaluci formalno staje iza jednog kandidata. Dragan Čavić je bio kandidat Saveza za promjene. Međutim, rezultat je bio slab.

Savez za promjene 2018. godine mijenja ime u Savez za pobjedu, sa Mladenom Ivanićem i Vukotom Govedaricom kao ključnim kandidatima. Nakon poraza dolazi do novog raspada. NDP Dragana Čavića odlazi prema vlasti, dok je ostatak opozicije spao na Draška Stanivukovića, Jelenu Trivić i Nebojšu Vukanovića, tada istinske opozicione borce protiv režima.

Opozicija 2020. godine ostvaruje jednu od najvećih pobjeda u posljednje vrijeme. Draško Stanivuković pobjeđuje u Banjaluci, a Ljubiša Petrović u Bijeljini. Činilo se da su te pobjede mogle predstavljati zamajac za promjene.

Prije četiri godine opozicija je imala dobre kandidate. Jelena Trivić za predsjednicu Republike Srpske, Mirko Šarović za Predsjedništvo BiH. Poslije izbora ulaze u spor oko krađe glasova, traže ponovno brojanje i podnose prijave. Nakon toga je uslijedio slom opozicije. Trivićeva je napustila PDP i osnovala Narodni front. Vukanovićeva lista se dodatno profilisala kao samostalna politička opcija. Stanivuković je gradio vlastiti pravac. SDS je tražio novi početak.

Na lokalnim izborima prije dvije godine opozicija se u Banjaluci praktično bori sama protiv sebe. Stanivuković pobjeđuje dok Jelena Trivić doživljava težak poraz.

Na prijevremenim izborima za predsjednika krajem 2025. činilo se da je postignuto jedinstvo. Međutim, to jedinstvo je očigledno bilo oročeno. Redovni izbori se približavaju a opozicija je opet na starim stazama razjedinjenosti.

Za razliku od opozicije koja “vječno” pregovara, u vladajućoj koaliciji jedan centar odlučuje a ostali se prilagođavaju. Vlast funkcioniše kao gruba i bahata mašina, ali sa jasnim komandnim lancem. Opozicija funkcioniše kao skup ljudi koji se slažu da mašinu treba zaustaviti, ali se ne slažu ko će biti na čelu.

Vremena je sve manje, opozicija izgleda sve više razjedinjena. Ukoliko ne postignu dogovor uskoro, ili ukoliko ne dođu drugačije instrukcije, sve su prilike da će opet u više kolona “na crtu” vladajućoj kolaciji.

Mladen Bubonjić

The post Dvadeset godina istog problema: Opozicija u Republici Srpskoj opet ne može da se dogovori first appeared on Gerila.info.

U središtu sukoba nalazi se pitanje budućeg predsjedničkog kandidata opozicije, ali i mnogo šire pitanje – da li SDS ostaje samostalna politička organizacija sa vlastitim političkim identitetom ili ulazi u proces političkog povezivanja sa Pokretom Sigurna Srpska i Draškom Stanivukovićem.

Neposredan povod za najnovije sukobe postala je priča o mogućim promjenama u sastavu Glavnog odbora SDS-a.

Nakon prethodne sjednice ovog organa, na kojoj nije prošla ideja o političkom aranžmanu, odnosno “fuziji” sa Pokretom Sigurna Srpska, unutar stranke počele su priče da se vrše pripreme za novu sjednicu Glavnog odbora na kojoj bi mogao biti novi pokušaj obezbjeđivanja većine za drugačiji politički kurs.

Upravo zbog toga, posljednjih dana sve manje se govori o statutarnim procedurama, a sve više o odnosu snaga unutar stranke, uz navode da se pokušava stvoriti nova većina u Glavnom odboru SDS-a, kroz kooptiranje novih članova u to stranačko tijelo.

Predsjednica Aktiva žena SDS-a Biljana Lukić za Gerilu potvrdila je informacije da postoje prijedlozi o kooptiranju novih članova u Glavni odbor, ali istovremeno tvrdi da su informacije koje su se pojavile nakon prošlosedmične sjednice Predsjedništva SDS-a pogrešno interpretirane i da priča o nasilnom mijenjanju odnosa snaga u stranci ne stoji.

„Aktiv žena je u prethodnim razgovorima sa predsjednikom tražio da se kooptira veći broj žena u Glavni odbor. Treba napomenuti da je ograničen broj članova Glavnog odbora, pa je predsjednik rekao da na sjednici predsjedništva Aktiva razmotrimo taj prijedlog i dostavimo četiri prijedloga, pa će on razmotriti mogućnosti. To nije definitivno“, kaže Lukićeva.

Ona tvrdi da su zahtjevi za većim uključivanjem novih ljudi u rad stranke dolazili i iz drugih organizacionih dijelova SDS-a.

„I Aktiv mladih je takođe tražio da se nekoliko njihovih članova kooptira, odnosno da se više uključe u rad, ali nigdje to nije bilo nasilno. Isključivo, ako predsjednik vidi mogućnost da se kooptiraju novi članovi, bez ikakvog nasilnog ukidanja ili stvaranja na nasilan način neke većine. Ja ne znam ko pušta takve informacije. Kad sam vidjela ko ih plasira, imala sam osjećaj kao da nisam bila na istoj sjednici Predsjedništva o kojoj oni govore“, navodi Lukićeva.

Prema njenim riječima, tokom podnošenja prijedloga vodila se pitanjem zastupljenosti žena u organima stranke, iako i sama priznaje da je to trenutno teško jer je ostalo nepopunjeno samo jedno mjesto u Glavnom odboru, odnosno trenutno Glavni odbor je popunjen sa 127 osoba, od maksimalno 128.

“Po našem statutu potrebno je da se procenat žena u tom tijelu zadovolji, međutim to je sad teško. Odavno su završeni unutarstranački izbori. Realno je da se taj procenat zadovolji kada budu redovni unutarstranački izbori i da se kroz redovnu proceduru navede koliko iz opštinskih ili gradskih odbora treba da dođe žena u Glavni odbor. Samo jedan član je ostao da se može kooptirati. Postoji eventualno mogućnost, ako bi bilo prostora i postoje članovi koji nisu više za rad, pa da se na taj način zamijene i kooptiraju, ali to je pitanje koje je regulisano Statutom”, dodaje Lukićeva.

Statut kao glavna prepreka

Upravo se na Statut pozivaju oni koji smatraju da je priča o stvaranju nove većine u Glavnom odboru pravno i proceduralno teško izvodljiva.

„To nije u skladu sa Statutom SDS. Ne može dekooptiranje uopšte biti predmet rasprave. Jedino Skupština SDS može biti sazvana kako bi neke članove GO, na nečiji prijedlog, razriješila, a druge imenovala“, izjavio je prije nekoliko dana i predsjednik Glavnog odbora SDS-a Jovica Radulović.

Prema njegovom tumačenju, Statut SDS-a ne poznaje mehanizam kojim bi postojeći članovi Glavnog odbora mogli jednostavno biti uklonjeni kako bi na njihova mjesta došli novi ljudi.

„Ako znamo da je kooptiranje veće pravo, odnosno pravo koje se nekome daje da bude član Glavnog odbora, onda niko ne može da mu pruža manje pravo, odnosno da ga dekooptira iz članstva u Glavnom odboru“, rekao je Radulović.

Upravo se iza priče o statutarnim pitanjima zapravo vodi mnogo ozbiljniji politički sukob i traži rješenje, a to je kako da se na “legalan” način zadovolje politički apetiti Draška Stanivukovića koji traži kandidaturu za predsjednika Republike Srpske.

U posljednjih dana su se u javnu raspravu uključili gotovo svi najvažniji funkcioneri SDS-a, čije poruke nedvosmisleno i javno pokazuju da su se unutar stranke formirale dvije političke struje koje različito vide budućnost SDS-a i opozicije.

Najglasniji protivnik približavanja Drašku Stanivukoviću trenutno je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

Njegova posljednja objava na društvenim mrežama predstavlja možda i najžešći javni napad na lidera Pokreta Sigurna Srpska koji je došao iz vrha SDS-a.

„Draško Stanivuković sve vrijeme blefira, ‘plaši’ opozicione redove svojom kandidaturom koje se i sam plaši. Njemu nije cilj kandidatura za predsjednika, njemu je cilj krv unutar SDS-a, razbijanje najjače opozicione stranke i njeno minorizovanje, jer upravo taj put vidi kao prečicu do ostvarenja svog hira – lider opozicije“, napisao je Petrović.

U nastavku objave, Petrović tvrdi da Stanivuković zapravo nije spreman da preuzme rizik predsjedničke kandidature.

„Da je dotični siguran u pobjedu, da zna da ima najviše šansi, mislite da bi on čekao, da bi pregovarao? Ne. Proglasio bi kandidaturu i ne bi trepnuo“, poručio je Petrović.

Takvi stavovi predstavljaju direktan sudar sa dijelom SDS-a koji smatra da opozicija nema luksuz da odbacuje mogućnost okupljanja oko politički najprepoznatljivijeg opozicionog imena.

Među njima je i član Predsjedništva SDS-a Marinko Božović.

„SDS ima veliku priliku da se vrati u velikom stilu na političko nebo Republike Srpske kao najveća politička organizacija. Velika je odgovornost na SDS-u, stranci koja ne smije da pati zbog bilo čijih sujeta ili povrijeđenog ega“, rekao je Božović.

Njegova najvažnija poruka, međutim, odnosi se upravo na pitanje zajedničkog nastupa opozicije, ali i indirektne optužbe na račun druge struje unutar partije.

„Onaj ko misli da može sam, taj direktno radi za režim“, poručio je Božović.

Sličan stav zastupa i član Glavnog odbora SDS-a Daniel Jakovljević, koji se takođe oglasio u medijima, a koji smatra da bi ulazak članova Pokreta Sigurna Srpska u SDS mogao predstavljati priliku za jačanje stranke.

„Ja se iskreno nadam da ponuda Stanivukovića, da kompletan PSS uđe u SDS, još uvijek važi i da još ima nade da se na našim stranačkim organima nešto promijeni“, rekao je Jakovljević.

Njegova poruka pokazuje da dio SDS-a ne vidi Stanivukovića kao prijetnju stranci nego kao potencijalni politički resurs.

U međuvremenu došlo je i do otvorenih sukoba među pojedincima u stranci. Marinko Božović je prozvao i nekadašnjeg načelnika opštine Sokolac Milovana Cicka Bjelicu.

S druge strane, Ljubiša Petrović, takođe, otvoreno istupa, a predsjednik stranke Branko Blanuša je tokom gostovanja na RTRS rekao da bi pojedinci iz stranke mogli trpiti posljedice zbog javnog izlaska u medije.

Kako je rekao, jedna od mjera bi mogla biti da neće potpisati kandidature i kandidatske liste koje dolaze iz pojedinih gradskih I opštinskih odbora.

Zato naredna sjednica Glavnog odbora, kad god bude zakazana, vjerovatno neće odlučivati samo o sastavu jednog stranačkog organa, nego bi mogla odlučivati o političkom pravcu kojim će SDS krenuti- opstati ili nestati.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Borba za većinu u Glavnom odboru SDS first appeared on Gerila.info.

Konferencija je okupila predstavnike institucija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), agencija za državnu službu, međunarodnih organizacija, stručnjake za reformu javne uprave i evropske integracije, s ciljem razmatranja trenutnog stanja reforme javne uprave i njene uloge u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Polazna osnova diskusije je bila da reforma javne uprave predstavlja jednu od ključnih oblasti procesa evropskih integracija i sastavni dio Klastera „Temeljna pitanja“ (Fundamentals), koji se prvi otvara i posljednji zatvara tokom pristupnih pregovora. Kao horizontalna reforma, javna uprava utiče na sposobnost institucija da kreiraju i provode javne politike, upravljaju reformama i primjenjuju pravnu stečevinu EU u svim oblastima. Zbog toga njen uspjeh direktno utiče na uspjeh svih drugih reformskih procesa neophodnih za članstvo u EU.

Govoreći na otvaranju konferencije, ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Helena Lagerlöf, istakla je da je reforma javne uprave jedan od ključnih preduslova za unapređenje kvaliteta života građana i napredak BiH na evropskom putu:

„Reforma javne uprave znači stvarne promjene u svakodnevnom životu građana – kvalitetnije javne usluge, efikasnije institucije i izgradnju povjerenja građana u . Na osnovu relevantnih izvještaja i statistika, BiH se i dalje  nalazi u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i najslabije je rangirana među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, izgradnja moderne, profesionalne i odgovorne javne uprave od ključnog je značaja za održiv napredak BiH na putu ka članstvu u EU. Pozivamo sve nivoe vlasti da preduzmu konkretne i koordinisane korake kako bi se reformski proces pokrenuo i ostvario vidljiv napredak.“

Posebna pažnja posvećena je zabrinjavajućem stanju reformskog procesa u BiH. Prema posljednjim procjenama Evropske komisije i SIGMA-e, BiH se nalazi između rane faze pripremljenosti i određenog nivoa pripremljenosti za reformu javne uprave, dok je u većini reformskih oblasti na začelju među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, proces reforme javne uprave suočava se sa ozbiljnim zastojem usljed nedostatka političke podrške i neusvajanja ključnih strateških dokumenata. Revidirani akcioni plan za reformu javne uprave 2023–2027 usvojen je samo na nivou F BiH i Brčko distrikta, dok još uvijek nije usvojen na nivou BiH i RS. Kao posljedica toga, blokiran je i dalji razvoj reformskog procesa, uključujući stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave, u kojem se trenutno nalazi oko 10 miliona KM namijenjenih podršci reformama.

Tokom prvog panela, posvećenog spremnosti javne uprave za pristupne pregovore, učesnici su razgovarali o administrativnim kapacitetima potrebnim za vođenje složenog procesa pregovora sa Evropskom unijom, uključujući koordinaciju institucija, razvoj javnih politika i  reformama. Posebno je naglašeno da će uspjeh pregovaračkog procesa u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti institucija da koordiniraju i provedu obaveze koje proizlaze iz članstva u EU.

Drugi panel bio je posvećen profesionalizaciji državne službe i značaju zapošljavanja, napredovanja i upravljanja ljudskim resursima zasnovanih na meritornim principima. Učesnici su naglasili da profesionalna, kompetentna i politički neutralna državna služba predstavlja jedan od osnovnih preduslova za efikasnu javnu upravu, kvalitetno kreiranje javnih politika i uspješnu provedbu reformi.

Na konferenciji je predstavljen i prijedlog inicijative TI BiH  „EU Readiness Facility for Public Administration Reform“, koja predviđa deblokadu i ponovno stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave te njegovo usmjeravanje ka jačanju administrativnih kapaciteta potrebnih za vođenje pristupnih pregovora. Poseban fokus stavljen je na razvoj kompetencija rukovodećih državnih službenika, koji će imati ključnu ulogu u koordinaciji reformi, usklađivanju zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i upravljanju složenim procesima evropskih integracija.

Učesnici konferencije saglasili su se da je potrebno hitno obnoviti politički momentum reforme javne uprave, osigurati političko vodstvo i usvojiti Revirani akcioni plan i osigurati adekvatne finansijske i institucionalne pretpostavke za nastavak reformskog procesa.

Među ključnim preporukama izdvojene su:

• usvajanje Revidiranog akcionog plana za reformu javne uprave 2023–2027 na svim nivoima vlasti;
• deblokada i stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave;
• jačanje administrativnih kapaciteta za vođenje pregovora o pristupanju EU;
• razvoj posebnih programa za jačanje kapaciteta rukovodećih državnih službenika;
• unapređenje sistema zapošljavanja, napredovanja i rukovođenja u državnoj službi u skladu sa principima meritornosti i evropskim standardima.

Zaključeno je da uspjeh procesa evropskih integracija neće zavisiti isključivo od političkih odluka i usvajanja propisa, već prije svega od sposobnosti institucija da provedu reforme u praksi. Zbog toga reforma javne uprave mora biti vraćena među prioritete svih nivoa vlasti u BiH, kako bi zemlja bila spremna odgovoriti na obaveze koje proizlaze iz procesa pristupanja EU.

(ti-bih.org)

The post Vrijeme je za deblokadu reforme javne uprave i jačanje kapaciteta za pregovore sa EU first appeared on Gerila.info.

Naime, Republička geološka inspekcija pri Sektoru tehničke inspekcije – Odjeljenje Prijedor, eko aktiviste je obavijestila da nosilac geoloških istraživanja na lokalitetu „Petrovo“, bijeljinska kompanija “Lykos Balkan metals” posjeduje sve potrebne dozvole za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cika, bakra, srebra, zlata i prateće asocijacije metala iz novembra 2024. godine. Ali…

Vanrednom inspekcijskom kontrolom utvrđeno je da nosilac geoloških istraživanja “Lykos” ne posjeduje licencu za geološka istraživanja, pa je te poslove povjerio privrednom društvu “Georesursi” iz Zvornika. A da je tom privrednom društvu nadležno Ministarstvo energetike i rudarstva RS izdalo licencu 09.06.2023., i da je ona važila do 09.06.2026.

Dakle, nosilac geo istraživanja ne posjeduje licencu za geo istraživanja, a zvorničkom preduzeću angažovanom da ih provede ona je istekla prije desetak dana!

Simptomatično je i da su vlasnici ”Georesursa” – a prema zvaničnim podacima iz APIF, prvi i u ulozi direktora, a drugi je zamjenik direktora u tom privrednom subjektu – Nenad Toholj i Boban Jolović.

Naime, njih dvojica su tačno prije četiri godine bili u središtu afere, kada je portal Antikorupcija.info razotkrio učešće dvojice tadašnjih rukovodilaca u Republičkom zavodu za geološka istraživanja RS, organizacionoj jedinici pod okriljem Ministarstva energetike i rudarstva RS, u poslovima privatne australijske kompanije. Objelodanivši da su Toholj i Jolović istovremeno i suakcionari u kompaniji “Lykos Metals Limited” i da su čak navedeni i u  njihovom tehničkom timu geologa, koji u geološkim istraživanjima na dijelu prostoru RS vodi programe rada na terenu.

“Navedena lica jesu zaposleni Republičkog zavoda za geološka istraživanja, a o njihovom udjelu u kapitalu “Lykos Metals Limited” nemamo nikakve zvanične informacije. O sukobu interesa nismo u mogućnosti da komentarišemo, jer ne raspolažemo neophodnim informacijama za utvrđivanje istog. Geološki zavod ne podržava ovakve ili slične aktivnosti zaposlenih i ograđujemo se od bilo kakvih istupa pojedinaca iz Zavoda, a koji nisu u skladu sa našim zvaničnim programom rada” – odgovorili su, tada, na upit, iz Geološkog zavoda RS.

Navedene informacije bile su i povod i današnjeg (18.06.2026.) reagovanja iz Ekološkog udruženja „Ozrenski studenac“ iz Sočkovca, opština Petrovo, koje je izrazilo ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka obilazaka i aktivnosti na potencijalnim lokacijama nosioca Rješenja za izvođenje geoloških istraživanja, te, ponuda za kupovinu zemlje, iako i nosilac radova i republička vlast čitavo vrijeme tvrde da se radi samo o istraživanjima na području Sočkovca i Ozrena.

Ove aktivnosti nosilac Rješenja čini, iako su vidljive nezakonitosti koje čini ovom prilikom, a koje je naveo Republički tehnički inspektor u aktu od 15.06.2026.. Posebno zabrinjava činjenica da se sa aktivnostima na terenu nastavlja i u trenutku kada su u toku upravni i drugi zakonski postupci pred nadležnim organima…

Zbog toga svaka naredna aktivnost koju izvodi „Lykos“ unosi dodatnu nervozu u lokalno, a i šire stanovništvo Ozrena i Republike Srpske, otkrivanjem ovakvih nepravilnosti i kontroverznih činjenica koje prate aktivnosti geoloških istraživanja u čitavoj Republici Srpskoj a ne samo na Ozrenu” – stoji u obraćanju eko aktivista u svoje, ali i u ime mještana Sočkovca, a podržani su i od strane “bratskog” Ekološkog udruženja “Gostilj Ozren” iz Boljanića, Grad Doboj.

Udruženi, oni su, kako su naveli, pozvali sve nadležne institucije da osiguraju dosljedno poštovanje zakona i procedura, te da zaštite pravo građana da budu ravnopravni učesnici u procesima koji se direktno tiču njihove budućnosti. Istovremeno su apelovali i na sve uključene strane da pokažu odgovornost i uvaže činjenicu da s ovakvim načinom rada nijedna kompanija neće biti dobrodošla na Ozren.

“Zato, jer su se građani Sočkovca na referendumu u ogromnoj većini izjasnili protiv geoloških istraživanja, pri čemu je čak 98% izašlih građana izrazilo negativan stav prema planiranim aktivnostima. Takođe, odbornici Skupštine opštine Petrovo jednoglasno su zauzeli stav protiv ovih aktivnosti, dajući institucionalnu podršku volji građana. U toku je Upravni spor Opštine Petrovo protiv Ministarstva koji nije završen. Ozren nije protiv razvoja. Ozren traži poštovanje, odgovornost i pravo da odlučuje o svojoj budućnosti” – stoji u apelu sa Ozrena.

odgovorno.ba

The post Sporne i licence za geološka istraživanja na Ozrenu – apeli i ogorčenje eko aktivista first appeared on Gerila.info.

Novinari s kojima smo razgovarali kažu da su se ove godine prvi put dešavale čudne stvari prilikom žiriranja. Novinari obično na vrijeme dobiju saopštenje žirija i obrazloženje da bi imali spreman „materijal“ za sutrašnje izdanje novina. Ovaj put su ta obrazloženja izostala, a žiriranje je trajalo do kasno u noć. Članovi žirija su bili reditelj Dušan Petrović, dramaturg Molina Udovički Fotez i glumica Nataša Perić.

“Ja ne mislim da to ima veze jedno s drugim”, rekao je kratko za GERILU novinar Milan Rakulj koji godinama piše o kulturnim dešavanjima u Banjoj Luci.

Novinar Branislav Predojević za GERILU kaže kako nije siguran da je Pejaković uopšte više kućni reditelj Narodnog pozorišta Republike Srpske, jer dugo nije ništa postavio ni na maloj, ni na velikoj sceni nacionalnog teatra. Bez jasnih dokaza se, kaže on, ništa ne može tvrditi.

“Predstava „Gospa Nola“ je dobra predstava. Ona nije bila moj favorit. Moj favorit je bila predstava „Bolivud“ Kokana Mladenovića, ali je ona bila previše radikalna za ukus članova žirija. Ipak, zanimljiva je koincidencija koju pominjete. To djeluje veoma zanimljivo i intrigantno”, kazao je Predojević.

Lider „ReStarta“ Stefan Blagić kaže da je u najmanju ruku sumnjivo to što glavnu nagradu „Teatar festa“ dvije godine zaredom dobijaju predstave pozorišta u kojem je Pejaković direktor Drame. U pitanju je, dodaje on, dodjeljivanje nagrada „sa tezom“.

„Te stvari je nemoguće dokazati. O tome jedino mogu da govore članovi žirija, ali je svakako neobično i sumnjivo da se dvije godine zaredom nagrađuju predstave Pejakovićeve ‘druge kuće’. Kao da je kućni reditelj nagradio direktora Drame. Pejaković je svakako uticajan u kulturnim krugovima i čovjek sa mnogobrojnim vezama i angažmanima“, kazao je Blagić.

Član žirija Dušan Petrović kaže da eventualna veza „kućni reditelj – direktor Drame“ nema nikakve veze sa dodjeljivanjem nagrada na „Teatar festu“. Nagrade idu, dodaje on, pozorištu, a ne pojedincima ili upravi.

„Dali smo nagradu predstavi za koju smo smatrali da je najbolja. Upravi pozorišta se tako desilo i to je to. To nema nikakve veze jedno sa drugim. Ja sam kritičan prema SNP-u i načinu na koji ta kuća luta i tone. Žiri je donio odluku na osnovu predstave i to je sve“, kazao je Petrović.

Pejaković je kućni reditelj Narodnog pozorišta Republike Srpske od 2009. godine, dok je u oktobru 2024. godine imenovan za direktora Drame Srpkog narodnog pozorišta u Novom Sadu. I prošle i ove godine su na festivalu pozorišta u kojem je Pejaković kućni reditelj pobijedile predstave pozorišta u kojem je on direktor Drame. Prošle godine je to bila predstava „Iskupljenje“, ove godine je to „Gospa Nola“.

Pejaković je istovremeno poznat i kao pristalica Dodikove politike, ali i Vučićevih naprednjaka. Dodik je svojevremeno odlikovao Pejakovića Ordenom časti sa zlatnim zracima za izuzetan doprinos u kulturi.

U decembru 2023. godine otkazan je koncert grupe „Kolja i Grobovlasnici“ koji je trebalo da bude održan u beogradskoj MTS dvorani. Promoterska kuća „Long Play“ je objavila da koncert neće biti održan iz tehničkih razloga, a nakon toga se oglasio i pijanista tog benda Ivan Aleksijević Pančevac navodeći da „Grobovlasnici“ više ne postoje zbog Pejakovićeve odluke da podrži Vučićev SNS. Vučić je u februaru naredne godine Pejakovića odlikovao Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena.

Goran Dakić

The post Kućni reditelj nagradio direktora Drame: Gdje je Kolja, tu su i priznanja first appeared on Gerila.info.