Ovo u novom podkastu GERILE kaže advokat Jovana Kisin Zagajac koja je govorila o problemima sa vodosnabdjevanjem koji sedmicama muče Banjolučane i mještane Potkozarja. Stanovnici prigradskih naselja gotovo dvadeset dana nisu imali vodu.

„I samo najavljivanje restrikcije vode ne znači da je takva restrikcija zakonita. Štaviše – smatram da nije. Ukoliko bi se građani udružili ili pojedinačno tražili sudsku zaštitu, oni bi je i dobili. U slučajevima kada ne dobijate ono što uredno plaćate i na šta imate osnovno pravo, kao što je pravo na vodu, građani mogu pojedinačno da se obrate sudu sa tužbom“, kaže Kisin Zagajac.

Sud, dodaje ona, ne može odvrnuti česmu, ali može ubrzati da se određene stvari sistemski riješe i može dati naknadu štete. Ta naknada zavisi od dužine i intenziteta nestašice vode. Kisin Zagajac navodi da bi visina štete zavisila i od toga koliko dana nije bilo vode, da li je u pitanju domaćinstvo ili poslovni subjekat, da li je u pitanju materijalna šteta.

„Ta šteta u suštini postoji samom činjenicom da vi bez vode ne možete normalno da živite i da funkcionišete. Postoje sudske odluke u regionu koje su utvrdile da se samim tim što ne možete da normalno funkcionišete smatra da vam je narušen kvalitet života i da je onaj koji je to narušio dužan da vam nadoknadi tu štetu“, istakla je Kisin Zagajac.

Ona podsjeća da su građani prethodne godine napravili proteste zbog nestašice vode, a onda su pokrenuti prekršajni postupci protiv njih samo zato što su protestovali. Ali sud je prepoznao upravo to pravo na vodu, pa ih je oslobodio prekršajne odgovornosti.

„Građani su možda mogli glasnije i učestalije da iskažu svoje nezadovoljstvo i svoj građanski bunt, ali nije da nisu pokazivali taj otpor. Političari vole prebacivati lopticu i jedni druge optuživati za probleme. Vidjeli smo da broj zaposlenih u Vodovodu i dalje raste. Umjesto da resurse usmjeravaju na rješavanje ovog problema, oni zapošljavaju nove ljude“, kaže Jovana Kisin Zagajac.

Vodovod je, dodaje ona, prvi u lancu odgovornosti, nakon toga gradska uprava, potom čak i Skupština grada. Jovana Kisin Zagajac smatra da je u borbi za vodu solidarnost više nego važna. Političare ne zanimaju problemi, ali ih zanima pet ili deset hiljada nezadovoljnih građana.

„Toga se plaše i to ih boli. Pogotovo u predizbornom periodu. Solidarnost je tu ključna. Bio to klasični protest sa transparentima, bilo to prolijevanje nekih sadržaja ispred vrata gradske uprave. Solidarnost rađa brojnost. Vjerujem da bi mnogi građani iz gradskog jezgra koji imaju vodu došli da podrže takvu građansku inicijativu“, tvrdi Kisin Zagajac.

Goran Dakić

The post Jovana Kisin Zagajac za GERILU: Voda je osnovno ljudsko pravo first appeared on Gerila.info.

Ovo u podkastu GERILE kaže odbornik grupe Kreni-promeni u Skupštini Grada Novi Sad Stevan Babić koji je pritom i – rođeni Banjolučanin. Babić je nedavno posjetio Banju Luku i to je bila savršena prilika da s njim razgovaramo o svemu onome što se u Srbiji dešavalo, što se dešava i što će se dešavati.

„Verujem da će generacije koje dolaze raditi na tome da se sve granice, pa i granice u medijskom smislu, poništavaju. Dolazio sam ka Banjoj Luci iz Novog Sada. To je efektne vožnje oko četiri sata, a ja sam zbog gužvi na granicama putovao gotovo osam sati. Na nama je da ukidamo te granice i u tom državnom, odnosno graničnom smislu, ali i da ukidamo granice u glavama, pa i u u medijskoj sferi“, kazao je Babić.

Lider pokreta Kreni-promeni Savo Manojlović, dodaje on, podnio je više od 200 tužbi protiv medija. I sam Babić je, kako kaže, podnio više tužbi protiv „Informera“ i „Kurira“. U pitanju su, tvrdi on, medijske trovačnice koje rade 24 sata.

„Oni nemaju nikakav problem da izgube tužbu za povredu ugleda i časti i oni vas svesno vređaju i svesno lažu. Imaju budžete lokalnih opština, pokrajine, države. Svi moraju da izdvajaju svoj novac za njih. Zato oni nemaju nikakav problem sa tim da budu osuđeni, da lažu, da truju, da spinuju. Ali, dobro je da je uticaj tradicionalnih medija zapravo sve manji. To nije samo trend u Srbiji, nego u celom svetu“, rekao je Babić.

Srbiju očekuju izbori. Datum još nije poznat, ali Babić zna kako će se SNS spremati za te izbore: tu su batinaši, tu su falange, tu su baze za kupovinu kapilarnih glasova, tu su pritisci i ucjene.

„Znamo šta od njih možemo da očekujemo, ali oni ne znaju šta mogu da očekuju od nas. Ranije ste imali izbore u kojima je SNS imao pokrivena sva biračka mesta sa kontrolorima. Opozicija u dobroj meri nije uspevala da pokrije sva biračka mesta i onda smo imali situaciju da se sat vremena nakon zatvaranja biračkih mesta pojavi predsednik Srbije, pročita nam rezultate i mi odemo na spavanje. Sada će biti drugačije“, istakao je Babić.

Izborna krađa se na dešava samo na biračkom mjestu. Ona se često dešava ispred biračkog mjesta. Babić kaže da je više nego neophodno da se snime svi oni koji su u kačketima i fantomkama, svi oni koji prilaze biračima, koji im prijete i ubjeđuju.

„Veliko je pitanje kada će izbori biti održani. Trebaće nam značajan broj kontrolora. Bićemo razvučeni po celoj Srbiji, ali biće i oni. Uloga organizacije kojoj pripadam jeste da obezbedi što veći broj posmatrača. Ti koji dolaze u fantomkama i sa palicama su ljudi kojima je dopušteno da budu bog i batina u svom gradu, u svom selu, u svojoj opštini. Oni često imaju putarske firme, lokale, splavove, diluju drogu“, kaže Babić.

Goran Dakić

The post Stevan Babić za GERILU: Batinaši su spremni, ali smo spremni i mi first appeared on Gerila.info.

Ovako razgovor u novom podkastu GERILE počinje bivši predsjednik PDP-a i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović. Njemu je ovo četvrto gostovanje u GERILI i ključno je pitanje da li opet gostuje kao jedan od lidera opozicije ili kao dio vlasti.

Prvi kamen spoticanja je gradonačelnik Banje Luke i Borenovićev partijski šef Draško Stanivuković, čije upravljanje gradom izgleda kao SNSD-ovo upravljanje gradom: ignorisanje zakona, zanemarivanje propisa, dogovori sa tajkunima…

„Draško je uradio neke stvari za koje snosi i određene konsekvence. On je sada gradonačelnik Banje Luka i predsjednik jedne ozbiljne političke grupacije, odnosno izborne koalicije koja se zove Pokret Sigurna Srpska u kojoj se nalazi i PDP kao najveći akcionar. Svako vrijeme nosi sa sobom određenu vrstu političkog ponašanja. Mislim da on isporučuje dosta dobrih stvari“, smatra Borenović.

Usvajanje regulacionih planova, zamjena gradskog zemljišta sa firmama koje su u vlasništvu članova familije Nenada Stevandića i Vedrana Jarića, preoravanje Vrbasa – sve su to stvari koje je Stanivuković uradio i na koja Borenović nema konkretan odgovor.

„To su pitanja na koja konkretno ne mogu davati odgovor zato što nemam dovoljno podataka. Ali grad je organizam u kojem postoje takve odluke koje se donose i svako nosi određene konsekvence za dobre ili loše odluke. Ali to je zaista pitanje koje ja ne mogu da tumačim. Svako ima pravo da traži izmjenu regulacionih planova. Te imovinsko-pravne odnose pomalo i slabije razumijem. Zaista nisam u tome“, kaže Borenović.

Borenović se dvadeset godina bori protiv kriminala i korupcije i treba da odgovori, između ostalog, i na pitanje da li je korupcija ako se šetalište pored Vrbasa gradi bez upotrebnih i građevinskih dozvola? Da li je bitnija estetika ili legalnost?

„Korupcija je i što sam ja vama, recimo, donio čokoladu. Nemam sve informacije. Koliko je meni poznato, mnoge dozvole su kasnile ili su namjerno bile osporavane s ciljem da se što je moguće kasnije završi šetalište“, rekao je Borenović.

Borenović nema informacije ni o tome da njegov stranački šef prvo dodjeljuje poslove, pa potom raspisuje tendere. Ne zna ni šta u PSS-u radi Veljko Borovina, a šta Slaviša Kokeza. Koje još informacije Borenović nema, a šta zapravo zna – pogledajte u novom podkastu GERILE.

Goran Dakić

The post Branislav Borenović u podkastu Gerile: Bitno je da dođemo na vlast! Ovolike kritike nas čude! first appeared on Gerila.info.

U Bosni i Hercegovini samohrane majke često ne vode samo jednu borbu. One istovremeno rade, brinu o djeci, rješavaju prevoz, račune, vrtiće, školu, bolest, alimentaciju i svakodnevne probleme koje bi uređen sistem morao barem djelimično da preuzme. Umjesto toga, mnoge ostaju same pred institucijama, bivšim partnerima i finansijskom nesigurnošću.

Taj problem Gerila.info je prikazala u kratkom dokumentarcu „Život bez pauze: Samohrana majka u BiH“, koji prati svakodnevicu Dijane Popović, majke dva dječaka iz Stanova kod Doboja. Dijana radi u bolnici „Sveti apostol Luka“, brine o djeci, oslanja se na pomoć roditelja i pokušava da održi porodicu stabilnom uprkos problemima koji uključuju i neplaćanje alimentacije. Dokumentarac pokazuje kako izgleda život kada porodica preuzima ono što bi trebalo da bude i obaveza sistema.

U novoj epizodi Gerila podkasta, snimljenoj u prostorijama Austrijskog saveza sindikata u Beču, razgovaramo sa Dorotijom Kikinger o tome kako Austrija štiti samohrane roditelje. Ona objašnjava model alimentacionog fonda, u kojem država isplaćuje alimentaciju ako roditelj ne izvršava svoju obavezu, a zatim sama potražuje novac od dužnika. U razgovoru se govori i o vrtićima, jaslicama, zaštiti od nasilja, bolje plaćenim poslovima sa skraćenim radnim vremenom i podršci koja samohranim roditeljima omogućava da ne budu prepušteni sami sebi.

Suština podkasta nije da Austriju prikaže kao idealan primjer, nego da pokaže šta se iz uređenijih sistema može naučiti. Ako je samohranim majkama teško i u Austriji, jasno je koliko je taj teret veći u BiH, gdje se mnoge same bore sa alimentacijom, troškovima, institucijama i brigom o djeci. Zato ovaj razgovor, nakon dokumentarca o Dijani Popović, otvara pitanje mogućih rješenja, kao što su alimentacioni fond, bolje naplate alimentacije, dostupniji vrtići, zaštita od nasilja i sistem koji samohranog roditelja ne ostavlja samog.

The post Samohrane majke u BiH su prepuštene same sebi: Šta možemo naučiti od Austrije? (Gerila podkast) first appeared on Gerila.info.

U kratkom dokumentarcu “Život s rijetkim sindromom: Priča dječaka Uroša Živkovića i njegove porodice” Gerila je prikazala svakodnevicu porodice koja živi sa rijetkim oboljenjem – godine brige, terapije koje se traže van sistema, put do škole, strah od budućnosti, ali i snagu porodice da djetetu obezbijedi dostojanstven život. Priča o Urošu pokazuje kako rijetke bolesti nisu samo medicinsko pitanje, nego i pitanje podrške, obrazovanja, socijalne zaštite, finansijske sigurnosti i odnosa društva prema djeci i porodicama koje se bore sa dijagnozom o kojoj često ni sistem ne zna dovoljno.

U nastavku ove priče, Gerila podkast donosi razgovor sa Elom Rozenberger (Ella Rosenberger), direktoricom austrijskog udruženja Pro Rare Austria, koje okuplja i podržava osobe sa rijetkim bolestima i njihove porodice. Rozenberger govori da ni Austrija nema jednostavan sistem u kojem porodica sve može riješiti na jednom mjestu. Naprotiv, i tamo se roditelji često suočavaju sa složenom birokratijom, dugim putem do dijagnoze, nedostatkom stručnog kadra, neujednačenom podrškom i osjećajem da su prepušteni sami sebi. Posebno naglašava da finansijska naknada nije dovoljna ako ne postoji šira mreža pomoći, kao što su asistenti u vrtićima i školama, inkluzivno obrazovanje, dostupna terapija, jasne informacije i centralno mjesto koordinacije.

Suština podkasta nije da pokaže kako je Austrija idealan primjer, nego da otvori pitanje šta se iz uređenijih sistema može naučiti. Ako je porodicama djece sa rijetkim bolestima teško i u Austriji, onda je jasno koliko je taj teret veći u Bosni i Hercegovini, gdje se porodice često same bore sa dijagnozom, institucijama i svakodnevnim troškovima. Upravo zato ovaj razgovor, nakon dokumentarca koji prikazuje problem, pokušava ponuditi moguće pravce rješenja, odnosno bolju koordinaciju, raniju dijagnostiku, registre rijetkih bolesti, jaču ulogu udruženja pacijenata i sistem koji porodicu ne ostavlja samu nakon prve dijagnoze.

The post Rijetke bolesti i nevidljive porodice: Šta BiH može naučiti od Austrije? (Gerila podkast) first appeared on Gerila.info.

Inženjer i akvitista Zoran Poljašević u podkastu GERILE kaže kako je njihova namjera bila da se mirno okupe i iskažu svoje nezadovoljstvo zbog mogućeg rudarenja toksičnih ruda na Ozrenu.

„Na Ozrenu imamo pet godina problem sa jednom stranom kompanijom koja radi geološka istraživanja teških metala, nikla i kobalta. Takođe imamo problem i sa Ministarstvom energetike i rudarstva koje im uporno izdaje rješenja za ta geološka istraživanja. Pored toga mijenja se i zakon i to u korist investitora. Lokalna zajednica je izgubila mogućnost učešća u odlučivanju prilikom dodjele rješenja za detaljna geološka istraživanja“, kazao je Poljašević.

On podsjeća da je na teritoriji mjesne zajednice Sočkovac proveden referendum i da se 98 odsto stanovništva izjasnilo protiv tog projekta. Međutim, kompanija je najavila početak radova za 22. maj.

„Zbog toga smo najavili miran skup ispred Narodne skupštine Republike Srpske kako bi nas naši politički predstavnici bolje čuli i bolje vidjeli. Međutim, taj skup nam je zabranjen zato što nismo u skladu sa zakonom podnijeli prijavu za održavanje skupa i zato što „prema dobijenim operativnim informacijama među članovima udruženja ima lica koja bi u blizini štićenih objekata mogla biti okarakterisana kao interesantna sa aspekta ugrožavanja bezbjednosti“. Ko su ta lica? To su lica za koja prvi put čujem iz ovog rješenja“, rekao je Poljašević.

On dodaje da Ozrenci brinu o svom kraju, jer žele da žive u tim prelijepim selima u kojima postoji tradicija stara 300 godina. Ozrenski narod, kaže Poljašević, ima karakterističnu nošnju, karakteristične igre i pjesme, kao i običaje.

„Na relativno malom prostoru imamo i tri srednjovjekovna pravoslavna manastira koji su oblikovali tu kulturu. Mi smo od poštovalaca i Republike Srpske i Otadžbinskog rata postali neka vrsta terorista. Opština Petrovo je pokrenula i upravni spor na rješenje Ministarstva, jer postoje proceduralne greške i propusti. U Republici Srpskoj je razdvojeno istraživanje i eksploatacija rude“, istakao je Poljašević.

Na Ozrenu, naglašava Poljašević, živi jedna karakteristična zajednica sa svojim narodnim običajima i karakteristikama koje ih izdvajaju od ostalih grupa. To je, kako bi rekao lider SNSD-a Milorad Dodik, nacionalno blago.

„Ozrenci su nacionalno blago, a ne Milorad Dodik. Bojim se da nama probleme prave naši korumpirani predstavnici iz vlasti, odnosno ljudi iz kriminalnih grupa koji imaju uticaj na te vlasti“, smatra Poljašević.

Goran Dakić

The post GERILA Podkast Zoran Poljašević: Ozrenci su blago Republike Srpske, a ne Milorad Dodik! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Gerila je taj problem prikazala u kratkom dokumentarcu „Došao iz bolnice i dobio otkaz“, kroz priču Đorđa Piljka iz Glamoča, koji je nakon skoro 14 godina rada u „Komunalcu“ otkaz dobio dok je bio na bolovanju.

U novoj epizodi Gerila podkasta razgovaramo sa Admirom Bajrićem, ekspertom za radnička prava iz Radničke komore grada Beča, o tome kako izgleda sistem u kojem radnik ima kome da se obrati. Bajrić objašnjava kako u Austriji funkcionišu radnička prava, šta znači besplatna pravna pomoć, kako se štite radnici u slučaju otkaza, bolovanja, diskriminacije, neplaćenih prekovremenih sati, rada na crno ili plata „na ruke“. Posebno naglašava da ključna razlika nije samo u zakonima, nego u tome da pravni sistem funkcioniše i da radnik ne mora sam da ulazi u skupe i rizične sudske procese.

Ovaj podkast nastavak je Gerilinog projekta u kojem se prvo kroz kratke dokumentarne filmove prikazuju konkretni problemi ljudi u BiH, a zatim se kroz razgovore sa sagovornicima iz razvijenijih sistema traže moguća rješenja. Suština nije samo pokazati da je radnik u BiH obespravljen, nego otvoriti pitanje šta se može promijeniti. Jer tamo gdje je radnik zaštićen, tamo postoji država. Tamo gdje radnik nema zaštitu, država postoji samo na papiru.

The post Radnik u BiH ostaje sam, u Austriji ima sistem koji ga štiti (Gerila podkast) first appeared on Gerila.info.

U dokumentarnom filmu „Romi u Zavidovićima: Život bez posla, pomoći i nade“, Gerila je prikazala život Roma u naselju u kojem su siromaštvo, nezaposlenost, loši uslovi stanovanja i izostanak institucionalne podrške svakodnevica, a ne izuzetak. Priče Avdije Huskića, Nusreta i Redže Seferovića pokazale su kako izgleda život ljudi koji se za sistem najčešće pojave tek pred izbore, kada njihovi glasovi postanu važniji od njihovih problema.

U nastavku ove priče, Gerila podkast iz Beča donosi razgovor sa romskom aktivistkinjom Usnijom Buligović, koja već dvije decenije radi na pitanjima integracije Roma u Austriji. Ona govori o tome kako austrijski sistem pristupa obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i stanovanju Roma, ali i upozorava da se svi problemi romske zajednice ne smiju svoditi samo na etničko pitanje. Nizak nivo obrazovanja, niskoplaćeni poslovi, siromaštvo i diskriminacija dio su šireg socijalnog kruga iz kojeg se teško izlazi bez sistemske podrške.

Suština ovakvog pristupa je da se problem najprije prikaže kroz ličnu priču iz BiH, a zatim kroz podkast otvori prostor za moguća rješenja iz uređenijih sistema. Cilj nije samo pokazati šta ne valja, nego otvoriti pitanje šta se može promijeniti i kako iskustva drugih mogu pomoći da se u BiH konačno počne razgovarati o rješenjima, a ne samo o posljedicama.

GERILA

The post Romi između siromaštva i sistema: Šta BiH može naučiti od Austrije? (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

U Bosni i Hercegovini starost često ne znači samo bolest, nemoć i siromaštvo. Za mnoge ljude ona znači i samoću, borbu sa institucijama i zavisnost od dobre volje komšija, rodbine ili pojedinaca. Gerila.info je taj problem prikazala u kratkom dokumentarcu o Draganu Samardžiću iz Berkovića, čovjeku koji je zbog komplikacija dijabetesa ostao bez obje noge, ali i dalje brine o nepokretnoj majci koja ima 95 godina.

Dokumentarac pokazuje kako izgleda život kada sistem ne pruži dovoljnu podršku onima kojima je ona najpotrebnija. Podkast sa Amelom Mušanović, socijalnom radnicom sa iskustvom rada u Austriji, pokušava otići korak dalje, ne samo pokazati problem, nego otvoriti pitanje šta bi moglo biti rješenje. U razgovoru se govori o austrijskom modelu pomoći, novčanoj naknadi za njegu, kućnoj pomoći, ulozi socijalnih radnika, bolnica, lokalnih zajednica i organizacija koje obilaze stare i nemoćne osobe.

Suština podkasta je da pokaže da briga o starima ne smije zavisiti od slučaja, humanosti pojedinaca ili toga da li neko ima porodicu. U Austriji se rizični slučajevi prepoznaju kroz sistem, pomoć se organizuje prema stvarnim potrebama, a dom za stare najčešće je posljednja opcija, nakon pokušaja da osoba što duže ostane u svom domu. Za BiH, prva lekcija bi bila da bolesnim i napuštenim ljudima nije dovoljna samo sažaljiva priča. Potreban im je sistem koji prepoznaje njihove potrebe na vrijeme.

The post Teško je biti star tamo gdje sistem ne pomaže: Šta BiH može naučiti od Austrije? first appeared on Gerila.info.

Taj problem Gerila.info je prikazala u kratkom dokumentarcu „Mladi nezaposleni u Mrkonjić Gradu: Do posla teško bez stranačke knjižice“, a nastavila u podkastu sa Admirom Bajrićem, ekspertom za radnička prava iz Radničke komore Beča. Dokumentarac pokazuje kako problem izgleda u jednoj lokalnoj zajednici u BiH, dok podkast otvara pitanje kako jedna razvijena zemlja, kao što je Austrija, mladima pokušava obezbijediti jasniji put od obrazovanja do zaposlenja.

Bajrić u razgovoru objašnjava da Austrija ne garantuje posao svakom mladom čovjeku, ali ima sistem koji ih ne prepušta same sebi. Govori o obaveznom obrazovanju do punoljetnosti, dualnom sistemu, zanatskim centrima i službama za zapošljavanje koje ne služe samo za evidenciju nezaposlenih, nego za savjetovanje, obuku i povezivanje sa tržištem rada.

U podkastu se otvara i pitanje političkog zapošljavanja i poruke da mladima „džaba diploma ako nemaju člansku kartu“. Bajrić kaže da bi takva izjava u Austriji bila veliki skandal, dok je u BiH ona često postala opis stvarnosti u kojoj mladi ne vide sigurnu budućnost.

Suština podkasta je da pokaže šta se može naučiti iz uređenijih sistema i kako se problem nezaposlenosti mladih može posmatrati kao pitanje javne politike, a ne kao privatni neuspjeh pojedinca.

The post Mladi između diplome i članske karte: Kako Austrija zapošljava, a BiH tjera ljude da odlaze (Gerila podkast) first appeared on Gerila.info.