U programu manifestacije, objavljenom 11. avgusta, navedeno je da će u nedjelju, 23. avgusta, od 15 časova, sa bine kod poslastičarnice „Sidnej“ biti emitovano „Nedjeljno popodne“ BN televizije.

Opština Pale je tek tri dana kasnije, 14. avgusta, na Portalu javnih nabavki Bosne i Hercegovine objavila poziv za dostavljanje ponuda za „medijsko predstavljanje opštine Pale“. Procijenjena vrijednost posla iznosi 21.367,52 KM bez PDV-a, odnosno 25.000 KM sa porezom.

Rok za dostavljanje ponuda ističe 24. avgusta u 11 časova, odnosno dan nakon emitovanja emisije koja je već uvrštena u program Gospojinskih svečanosti?!

Iz Opštine Pale u telefonskom razgovoru potvrdili su Gerili da se javni poziv odnosi upravo na Gospojinske svečanosti. Naveli su, međutim, da nabavka podrazumijeva snimanje, odnosno praćenje više aktivnosti u okviru manifestacije.

Na pitanje zbog čega se onda predmet nabavke u dokumentaciji konkretno definiše kao „nabavka usluge snimanja uživo i emitovanja emisije kulturno-zabavno-kolažnog tipa“ u trajanju od tri i po do četiri časa, nisu imali odgovor.

Odgovor nismo dobili ni na pitanje kako je emisija BN televizije mogla biti uvrštena u program manifestacije prije objavljivanja javnog poziva i izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Gerila je pitanja dostavila Opštini Pale i elektronskom poštom, ali odgovori do zaključenja ovog teksta nisu stigli.

Šta se zapravo nabavlja?

Prema dokumentaciji, predmet nabavke je snimanje uživo i emitovanje kulturno-zabavne emisije kolažnog tipa sa teritorije opštine Pale. Usluga bi trebalo da bude izvršena tokom avgusta, u naknadno dogovorenom terminu, dok je trajanje programa određeno na najmanje tri i po, a najviše četiri časa.

Na Portalu javnih nabavki navedeno je da ugovor traje tri dana i da se usluga nabavlja od jednog ponuđača. Kriterijum za dodjelu ugovora je najniža cijena među ponudama koje ispune postavljene uslove.

U dokumentaciji, međutim, nisu posebno navedene aktivnosti koje bi izabrana televizija trebalo da snima tokom više dana, broj priloga, termini emitovanja niti obim izvještavanja sa pojedinačnih događaja Gospojinskih svečanosti. Pisani predmet nabavke odnosi se konkretno na jednu emisiju uživo, određene vrste i trajanja. 

Ukoliko se nabavka zaista odnosi na praćenje više događaja, kako su Gerili usmeno objasnili iz Opštine, ostaje nejasno zašto te obaveze nisu precizno navedene u tehničkoj specifikaciji. Od toga zavisi i procjena da li je planiranih 25.000 KM cijena jedne višesatne emisije ili šireg paketa medijskih usluga.

Ako se posmatra isključivo ono što piše u dokumentaciji, Opština za program u trajanju od tri i po do četiri časa planira izdvojiti između 6.250 i približno 7.140 KM po satu, sa uračunatim PDV-om. U cijenu, naravno, ulaze troškovi produkcije, tehničke opreme, vozila i angažovanja televizijske ekipe.

Riječ je o nabavci usluga iz Aneksa II Zakona o javnim nabavkama, koji ugovornom organu omogućava jednostavniji i fleksibilniji postupak od standardnog otvorenog postupka. Takva procedura, ipak, ne ukida obavezu transparentnosti, jednakog tretmana ponuđača i obezbjeđivanja stvarne konkurencije.

Posebno je neobično to što rok za dostavljanje ponuda ističe nakon termina emisije navedene u programu manifestacije. Ukoliko je riječ o istom poslu, postavlja se pitanje kako će Opština ocijeniti ponude i izabrati pružaoca usluge nakon planiranog emitovanja. Ukoliko nije riječ o istom poslu, Opština nije objasnila koja druga emisija ili termin predstavljaju predmet nabavke.

Tehnički uslovi sužavaju krug ponuđača

Od zainteresovanih televizijskih kuća traži se da posjeduju dozvolu Regulatorne agencije za komunikacije BiH za pristup otvorenom Multipleksu D u svih devet digitalnih regija, kao i dozvolu za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacionih mreža.

Emisija mora biti emitovana uživo putem zemaljskog i satelitskog kanala, što dodatno sužava krug televizija koje mogu ispuniti uslove.

Među televizijskim kućama koje raspolažu takvom distribucijom nalazi se BN televizija, čiji se program emituje putem Multipleksa D, kablovskih i drugih elektronskih mreža, kao i putem satelitskog kanala BN SAT.

Podudara se i opis traženog sadržaja. „Nedjeljno popodne“ je kulturno-zabavna emisija kolažnog tipa koja se emituje uživo iz gradova i opština, uglavnom nedjeljom od 15 časova, predstavljajući lokalne ljude, turističke potencijale, kulturno nasljeđe i javne ličnosti. Sličan program BN televizija je i ranije realizovala iz Pala.

Te činjenice, same po sebi, ne dokazuju da je javni poziv prilagođen određenoj televiziji niti da je postojao prethodni dogovor. Ipak, kada se posmatraju zajedno sa ranije objavljenim programom Gospojinskih svečanosti i rokom za ponude, otvaraju legitimna pitanja o tome kada je televizijski prenos dogovoren i koliko je postupak zaista otvoren za druge ponuđače.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH upozorava da zakonski okvir ne dozvoljava prilagođavanje javne nabavke unaprijed određenom ponuđaču.

„Prilagođavanje predmeta ugovora, konkursnih uslova, tehničke specifikacije ili drugih elemenata javnog poziva konkretnom ponuđaču strogo je zabranjeno, a propisane su kazne i za nedozvoljeno dogovaranje ugovornog organa sa ponuđačima ili između ponuđača“, kaže Ožegović za Gerilu.

On ukazuje i na mogućnost da na poziv pristigne više ponuda ili da neki od zainteresovanih ponuđača ospori postupak.

„Ako je u programu svečanosti već najavljeno putem koje televizije će biti emitovano predstavljanje, biće zanimljivo ispratiti šta će se desiti u slučaju da pristigne više od jedne ponude i da eventualno bude izjavljenih žalbi“, navodi Ožegović.

Sistem javnih nabavki, objašnjava, omogućava podnošenje žalbi zainteresovanim ponuđačima koji imaju interes da im bude dodijeljen konkretan ugovor. Iako su žalbe u ovakvim postupcima rijetke, svaka izjavljena žalba odgađa postupak, zbog čega se postavlja pitanje da li je ugovorni organ prilikom određivanja rokova računao i na takvu mogućnost.

„Ovakvi tenderi u posljednji čas, za koje se ili zna ili pretpostavlja izvršilac, neodoljivo podsjećaju na javne nabavke u gradu Banjaluci“, zaključuje Ožegović.

Medijsko predstavljanje pred izbore?

Dodatni kontekst predstavlja činjenica da se posao ugovara neposredno pred početak izborne kampanje. Opšti izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 4. oktobra, dok zvanična kampanja počinje 4. septembra.

Načelnik Pala Dejan Kojić jedan je od osnivača i potpredsjednik Pokreta Sigurna Srpska, političkog projekta koji predvodi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Kojić je na izborima za načelnika pobijedio kao član DEMOS-a, uz podršku dijela opozicije, a potom je napustio tu stranku i priključio se Stanivukovićevom pokretu.

I Kojić i Stanivuković pojavljuju se u programu BN televizije. Kojić je za ovu televiziju govorio da je Stanivuković „sposoban da sastavi Vladu Republike Srpske“, dok je predsjednik PSS-a gostovao u političkim, ali i zabavnim sadržajima, uključujući emisiju „Nedjeljno popodne“.

Gostovanja političara na televiziji sama po sebi nisu sporna, niti je moguće unaprijed tvrditi da će emisija iz Pala predstavljati dio izborne promocije. Ipak, kada lokalna uprava neposredno pred izbore budžetskim novcem finansira višesatno medijsko predstavljanje, način izbora televizije, sadržaj emisije i prostor koji će dobiti lokalni funkcioneri postaju pitanja od jasnog javnog interesa.

Gerila je i ranije pisala o velikim iznosima koje javna preduzeća i institucije u Republici Srpskoj izdvajaju za medijsko oglašavanje i predstavljanje. Takve nabavke često prate samo jedna pristigla ponuda, uslovi koje može ispuniti ograničen broj ponuđača i nedovoljno jasno definisana korist za građane koji ih finansiraju.

Slučaj u Palama pokazuje da ovakav model trošenja javnog novca nije rezervisan samo za vlasti u Srpskoj. Barem kada je riječ o medijskoj promociji budžetskim novcem, razlika između vlasti i opozicije sve je teže uočljiva.

Dejan Rakita / GERILA

The post Javna nabavka Opštine Pale: 25.000 KM za medijsko predstavljanje, rok za ponude nakon najavljene TV emisije?! first appeared on Gerila.info.

U dopisu Policijske stanice Prijedor 2, dostavljenom Stakiću 6. avgusta, navodi se da su policijski službenici, nakon kompletiranja predmeta formiranog po njegovoj prijavi od 12. juna 2025. godine, Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor dostavili izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama. Za informacije o daljem postupanju upućen je na nadležno tužilaštvo.

Međutim, u vezi sa drugom prijavom, koju je podnio 6. februara ove godine, policija navodi da je dežurni kriminalistički inspektor kontaktirao dežurnog tužioca OJT Prijedor, koji se izjasnio da Stakića treba uputiti da „privatnom tužbom traži prava za svoju imovinu zbog uzurpacije zemljišta i nastale štete“.

U dokumentu se ne navodi da je tužilaštvo donijelo naredbu o nesprovođenju istrage, šta je konkretno provjeravano niti zbog čega u uništenju privatne imovine nisu prepoznati osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo. Stakić je dobio samo policijsko obavještenje da svoja prava dalje traži u privatnoj parnici.

Za čovjeka koji već tri godine gleda kako se površinski kop širi u blizini kuće, takav odgovor znači da bi, pored borbe sa rudnikom i institucijama, sada godinama morao voditi i skupu privatnu parnicu kako bi zaštitio ono što je, prema njegovim tvrdnjama, pred očima nadležnih uništeno rudarskim radovima.

„Nedopustivo je da u uređenom društvu pojedinac bude iznad zakona, a da državne institucije svojim nečinjenjem direktno štite i podržavaju klasično bezakonje na terenu. Potpuno je porazno da uništenje voćnih kultura, devastacija njive površine preko 10.000 kvadratnih metara, kao i uništenje tek novoizgrađene, a još nepuštene u funkciju vodovodne infrastrukture, za nadležnu policiju i tužilaštvo ne predstavljaju krivično djelo”, kaže Stakić za Gerilu.

Dodaje da ovakve, kako ističe, skandalozne odluke “šalju opasnu poruku da je privatna imovina potpuno nezaštićena i da otimači mogu nekažnjeno da sprovode silu”.

“Ne mogu prihvatiti da se žrtve uzurpacije i očiglednog kriminala upućuju na iscrpljujuće privatne parnice koje traju po nekoliko godina, dok institucije okreću glavu od očiglednih dokaza. Zato ću nastaviti beskompromisnu borbu protiv ove institucionalne inercije i zaštititi pravo na dostojanstven život i imovinu na Bukovoj Kosi“, dodaje Stakić za naš portal.

Gdje je odluka tužilaštva?

Advokatica Dragana Stanković, koja Miroslava Stakića zastupa u drugim postupcima povezanim sa eksploatacijom uglja na Bukovoj Kosi, kaže da ju je Stakić obavijestio o prijavama koje je podnosio zbog sumnje na krivična djela povezana sa uništavanjem imovine i štetom po životnu sredinu.

„Od MUP-a je dobio podnesak kojim ga obavještavaju da su kontaktirali dežurnog okružnog javnog tužioca, koji se izjasnio da se prijavitelj uputi na privatnu tužbu radi zaštite svojih prava“, kaže Stanković za Gerilu.

Međutim, ona upozorava da Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske jasno propisuje proceduru nakon podnošenja prijave. Ukoliko je prijava podnesena ovlašćenom službenom licu, ono je dužno da je primi i odmah dostavi tužiocu. Ako tužilac utvrdi da nema osnova za sprovođenje istrage, mora donijeti naredbu o nesprovođenju istrage i navesti razloge za takvu odluku.

O tome je dužan da u roku od tri dana obavijesti oštećenog i podnosioca prijave, koji potom imaju pravo da u roku od osam dana podnesu pritužbu glavnom okružnom tužiocu.

„S obzirom na to da naredba o nesprovođenju istrage nije dostavljena podnosiocu prijave Miroslavu Stakiću, nejasan je status dokumenta MUP-a koji mu je dostavljen umjesto akta nadležnog okružnog javnog tužioca“, ističe Stanković.

Problem, dakle, nije samo u tome što je Stakić upućen na privatnu parnicu. Ukoliko tužilaštvo smatra da nema osnova za istragu, trebalo bi da donese obrazloženu naredbu i dostavi je podnosiocu prijave. Time bi Stakić saznao zbog čega istraga neće biti sprovedena i dobio mogućnost da takvu odluku ospori pred glavnim okružnim tužiocem.

Stanković smatra da informacije koje su iznošene u drugim postupcima, kao i tvrdnje mještana Bukove Kose o zagađenju vazduha, ostajanju bez vode i šteti na njihovoj nepokretnoj imovini, daju dovoljno razloga da tužilaštvo najmanje provjeri postoji li krivična odgovornost.

„Smatram da postoje indicije da nadležno tužilaštvo preduzme istražne radnje kako bi ispitalo da li su na Bukovoj Kosi izvršena krivična djela protiv životne sredine i protiv imovine“, kaže Stanković.

Ona podsjeća da tužilac, prema Zakonu o krivičnom postupku, ima pravo i dužnost da odmah nakon saznanja da postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo preduzme mjere potrebne za njegovo otkrivanje i sprovođenje istrage.

Policijsko obavještenje koje je dobio Stakić ne sadrži ni razloge zbog kojih istraga neće biti sprovedena ni pouku o mogućnosti podnošenja pritužbe. Umjesto formalne odluke tužilaštva, dobio je preneseno telefonsko izjašnjenje dežurnog tužioca i uputstvo da zaštitu svoje imovine traži u privatnoj parnici.

Sudovi poništavaju, institucije ponovo izdaju dozvole

Ovakvo postupanje nije izolovan detalj u slučaju Bukove Kose. Ono se uklapa u obrazac u kojem sudovi poništavaju odluke, dok izvršna vlast i nadležna ministarstva donose nove akte, a rudarske mašine nijednog trenutka ne prestaju da rade.

Vrhovni sud Republike Srpske početkom jula poništio je odluku Vlade RS kojom je kompaniji „Drvo Export“ iz Teslića dodijeljena koncesija za istraživanje uglja. Sud je utvrdio da Vlada nije navela razloge iz kojih bi se moglo zaključiti da su ispunjeni zakonski kriterijumi za dodjelu koncesije, čime su povrijeđeni transparentnost postupka i pravo javnosti da takvu odluku djelotvorno ospori.

Presuda je bila važna jer je najviši sud u Republici Srpskoj jasno povezao dodjelu koncesija sa pravom građana na zaštitu životne sredine, imovine i učešće u odlučivanju. Na terenu, međutim, nije promijenila gotovo ništa.

Nije prošlo ni mjesec dana, a Vlada Republike Srpske 30. jula donosi novu odluku i koncesiju za istraživanje ponovo dodijelila istoj kompaniji, smatrajući da je naknadnim obrazloženjem otklonila nedostatak na koji je ukazao Vrhovni sud.

„Ovim rješenjem se u potpunosti otklanja formalni nedostatak, utvrđen predmetnom presudom, na način da sadrži zakonom propisano obrazloženje“, navodi se u odluci Vlade.

Još je neobičnije što je riječ o koncesiji za istraživanje koja je važila od oktobra 2023. do oktobra 2025. godine i već je istekla. Vlada je novu odluku praktično donijela za period koji je već prošao, uz obrazloženje da je investitor „u dobroj vjeri“ ispunio ugovorne obaveze, a da je raniji propust bio isključivo tehničke prirode.

U međuvremenu je „Drvo Export“ dobio posebnu koncesiju za eksploataciju uglja, koja traje do 2034. godine. Tako je poništena odluka o istraživanju na kojem je zasnovan dalji razvoj projekta, ali je kopanje nastavljeno na osnovu kasnije dodijeljene koncesije.

Nekoliko dana poslije odluke Vrhovnog suda, Okružni sud u Banjaluci po drugi put je poništio i ekološku dozvolu za rudnik Bukova Kosa. Ključni razlog bio je izostanak Plana rekultivacije i remedijacije – dokumenta koji treba da odredi kako će devastirano zemljište biti sanirano i ozelenjeno nakon završetka eksploatacije.

Sud je utvrdio i da javnosti taj dokument nije bio dostupan, zbog čega građani ponovo nisu mogli ravnopravno učestvovati u odlučivanju. Presuda je proslijeđena Republičkom inspektoratu sa zahtjevom za vanredni nadzor i preduzimanje hitnih mjera, ali je eksploatacija nastavljena.

Mještani tvrde da žive uz prašinu, buku, klizišta i česta samozapaljenja uglja, da su ostali bez vode i bez bezbjednog prilaza pojedinim kućama, te da se kop i jalovište šire prema njihovim imanjima.

Republički inspektorat ranije je tvrdio da se eksploatacija odvija unutar odobrenog polja površine 46 hektara i u skladu sa projektom.

Gerila je još krajem 2023. godine, u dokumentarnom filmu „Posljednja žetva u Bukovoj Kosi“, zabilježila strah mještana da će proći kao stanovnici obližnje Bistrice – da će mašine prvo ući na njive, a da će dozvole stizati naknadno. Upravo to se u velikoj mjeri i dogodilo.

Slučaj Bukove Kose stigao je i do Savjeta UN-a za ljudska prava. Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za branioce ljudskih prava Meri Lolor preporučila je institucijama Republike Srpske da preispitaju dozvole za ovaj rudnik i sarađuju sa pogođenom lokalnom zajednicom. Ni te preporuke do danas nisu donijele vidljive promjene na terenu.

Dok Vlada Srpske sudski utvrđene nezakonitosti naziva formalnim ili tehničkim propustima, a tužilaštvo mještanina čija je imovina uništena upućuje na privatnu parnicu, bageri nastavljaju da rade.

Time se građanima Bukove Kose praktično poručuje da mogu dobiti presudu, mogu prijaviti štetu i mogu godinama dokazivati da su bili u pravu, ali da ništa od toga ne mora zaustaviti rudnik niti natjerati institucije da ih zaštite.

Dejan Rakita / GERILA

The post Bukova Kosa: Sudovi poništavaju dozvole, bageri kopaju, a prijave policiji ne pokreću istragu first appeared on Gerila.info.

Snježana Gvozden zaposlena je u Vodovodu Banjaluka kao šef kabineta direktora 26. maja, potvrdio je u odgovorima za Gerila info direktor ovog gradskog preduzeća Radovan Majkić. Majkić tvrdi da je Gvozden zaposlena jer se za radnim mjestom na koje je postavljena ukazala potreba.

“Mjesto šefa Kabineta postoji u sistematizaciji i do sada je bilo upražnjeno“, kaže Radovan Majkić.

Direktor Vodovoda ne odgovara kolika je plata šefa njegovog Kabineta.

“Plata šefa Kabineta određuje se kao i plate svih ostalih radnika. Po koeficijentu i najnižoj cijeni rada“, odgovor je direktora banjalučkog Vodovoda.

Gerila info je juče objavila da je Majkić kao šefa svog kabineta zaposlio Snježanu Gvozden, punicu jednog od prijatelja i nezvaničnog političkog savjetnika Draška Stanivukovića, Nikole Dronjka. Gvozden je u aprilu ove godine napustila Socijalističku partiju Gorana Selaka i dala otkaz na poziciji direktora Turističke organizacije Gradiška. Nedugo nakon toga gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković je objavio da je Gvozden primljena u PSS. Na društvenim mrežama je njen prelazak u PSS predstavio kao pojačanje. Nedugo nakon toga Gvozden je zaposlena u banjalučkom Vodovodu kao šef kabineta direktora.

Direktor Vodovoda nikada ranije nije imao šefa kabineta. Odbornik Liste za pravdu i red, Igor Mandić kaže da nema logike u političkom zapošljavanju novih administrativnih radnika u preduzeću u kojem postoji hroničan nedostatak radnika na terenu i gdje se radnici na terenu susreću sa velikim problemima.

“Umjesto gvozdene discipline zapošljavaju gospođu Gvozden, a gvozdena disciplina je potrebna u preduzeću koje bilježi velike gubitke a ni usluga koju su dužni da pružaju kao što smo svi bili svjedoci ovog ljeta – nije adekvatna. Hronični je nedostatak tehničkog osoblja u Vodovodu a politički se zapošljava administrativni radnik. To nije ono za šta su se deklarativno zalagali i borili iz PSS-a kada su se borili da dobiju glasove i povjerenje građana i dođu na vlast“, rekao jeMandić  za Gerila info.

Banjalučki Vodovod godinama je u središtu različitih afera u gradu Banjaluka. Gerila info je u nekoliko navrata u posljednjih nekoliko godina izvještavala o sumnjivim poslovima, aferama, pogodovanjima pojedincima i ponašanju direktora ovog preduzeća, uglavnom za vrijeme SNSD vlasti u najvećem gradu Republike Srpske. Neki od tada zaposlenih u Vodovodu su, nakon što je Stanivuković preuzeo vlast u gradu, samo promijenili politički dres i u Vodovodu zadržali funkcije.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Direktor banjalučkog Vodovoda odgovorio: Pojavila se potreba da zaposlimo Gvozden! first appeared on Gerila.info.

Mještani ovog dobojskog naselja i aktivisti organizacije Restart Srpska postavili su danas bilbord uz magistralni put na istoj lokaciji, oko 200 metara od benzinske pumpe „Slavuljica“, nastavljajući kampanju kojom traže izvršenje presude Vrhovnog suda RS u slučaju 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta na kojem je kompanija ETMAX izgradila više od stotinu solarnih elektrana.

Prethodni bilbord, postavljen na privatnom zemljištu, uklonjen je tokom noći 26.jula nakon što je nekoliko sati ranije spriječen pokušaj njegovog rušenja.

Stefan Blagić iz Restart Srpska tvrdi da su bilbord nelegalno uklonile osobe povezane sa Dobojem, koje je nazvao „kriminalcima“, i poručuje da će svaki uklonjeni bilbord biti zamijenjen novim.

„Nažalost, morali smo ponovo da dođemo u Podnovlje ovim povodom, zato što su kriminalci iz grada Doboja nelegalno uništili ovaj bilbord koji se nalazi na privatnom zemljištu, jer su tokom noći došli i uništili ga. Rekli smo da ćemo i nadalje praviti nove bilborde. Koliko god puta oni budu uništavali bilborde, mi ćemo postavljati nove“, rekao je Blagić.

Okupljanje je počelo simboličnim presijecanjem crne vrpce.

„Ljudi koji stoje iza mene žele samo jedno, a to je da se izvrši presuda Vrhovnog suda Republike Srpske. Danas smo dan započeli presijecanjem crne vrpce i proglašavamo otvorenim propast pravosudnog sistema Republike Srpske“, poručio je Blagić.

Policija je bila u blizini okupljanja, ali nije prilazila učesnicima. Svega 15 minuta nakon što su se aktivisti i dio mještana razišli, Novaku Daniloviću iz Zemljoradničke zadruge Podnovlje prišao je republički inspektor, navodeći da bilbord mora biti pomjeren deset metara od magistralnog puta.

Tako se oko bilborda ponovo pojavila institucija spremna da utvrđuje šta je dozvoljeno, a šta nije.

Problem zbog kojeg je bilbord uopšte postavljen, međutim, traje već mjesecima i to, očito, nije ničiji problem. Za razliku od sadržaja bilborda.

„Prestanite da maltretirate ove ljude“

Posljednjih dana pojedini stanovnici Podnovlja pozivani su i u Policijsku upravu Doboj zbog prethodnog bilborda.

Blagić tvrdi da je riječ o pritisku na ljude koji su se uključili u proteste i javno govore o slučaju.

„Na ove ljude u Podnovlju se vrši veliki pritisak od strane Okružnog javnog tužilaštva u Doboju. Oni konstantno bivaju pozivani u Policijsku upravu Doboj da daju neke izjave na temu ovog bilborda. Ja samo želim da im poručim, jasno i glasno: ja sam odgovoran za to. Prestanite da maltretirate ove ljude. Šta god imate – riješite to sa mnom, a i ja ću da rješavam sa vama“, rekao je Blagić.

Gerila je ranije objavila da su policijski pozivi uslijedili nakon što je poslanica SNSD-a Sanja Vulić najavila krivične prijave zbog bilborda na kojem se, uz njen lik, nalaze karikature poslanika Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i vlasnika ETMAX-a Siniše Maksimovića.

Vulić je tada tvrdila da nema nikakve veze sa solarnim elektranama niti odlukama vezanim za projekat, te da joj se bilbordom „crta meta na čelu“.

Jedna od osoba koje je policija pozvala je Ana Đukić, mještanka Podnovlja koja od početka protesta javno govori o spornom zemljištu, vodi i odnosu institucija prema stanovnicima.

„Juče sam baš išla u policiju da odgovorim na neka pitanja vezano za prethodni bilbord, a zvali su i još neke moje komšije. Sve se to odvija onako kako smo i očekivali, budući da nam je prijavom zaprijetila Sanja Vulić“, kaže Đukić.

Ona poručuje da policijski razgovori neće promijeniti njen stav.

„Ja lično ne odustajem od svoje djedovine i svoje borbe, ostaću posljednja u borbi ako treba. Tražimo da se ispoštuje presuda Vrhovnog suda RS, samo to tražimo. Nikome ne prijetimo, tražimo pravdu. Znamo mi vrlo dobro zašto nas policija stalno popisuje i poziva na razgovore, ali to nas neće zaustaviti. Borićemo se“, rekla je Đukić.

Upravo odnos policije prema cijelom slučaju mještani vide kao još jedan od apsurda Podnovlja.

Kada su ranije prijavljivali nastavak radova na solarnim elektranama, uključujući period nakon presude Vrhovnog suda RS, policija ih je, prema njihovim tvrdnjama, upućivala na nadležne inspekcijske organe, uz obrazloženje da ona nije nadležna da zaustavlja radove.

Kada se, međutim, na privatnoj zemlji pojavio bilbord sa pitanjem ko je odgovoran za nepoštovanje sudske odluke, uslijedili su policijski pozivi.

„Radimo ovo zbog svoje djece“

Među okupljenima je bio i mještanin Dražen Gavrić i za njega, kako kaže za Gerilu, ovo nije politička niti stranačka borba.

„Moja poruka, a i poruka ovih ljudi ovdje, jeste da ćemo se svi boriti do zadnjeg. Imam i malu djecu, ali nije me strah i to radim upravo zbog njih, jer oni sutra ovdje treba da žive, kao i djeca svih mještana koji ovdje sada žive. Nisam ni u jednoj stranci i ne bojim se. Borićemo se za pravdu do kraja“, rekao je Gavrić.

Sličnu poruku šalje i Ana Đukić.

„Nema straha, nema bojanja, nema odustajanja. Idemo dalje. I svaki dan, ako treba, izlazićemo i borićemo se. Borimo se da naša djeca ovdje opstanu, a ne da i mi moramo odavde da idemo“, poručila je.

Podsjećamo, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nedavno je uzorak vode iz lokalnog vodovoda ocijenio kao zdravstveno neispravan sa aspekta ispitanih fizičko-hemijskih parametara. Analizu su, nakon što od institucija nisu dobili reakciju kakvu su očekivali, platili sami stanovnici.

Iako to, samo po sebi,ne dokazuje da su solarne elektrane ili radovi na Crkvenom brdu uzrok neispravnosti vode, ali svakako dodatno pojačava argumente in apele mještana za detaljnim ispitivanjima i utvrđivanjem eventualnog uticaja radova na lokalna izvorišta.

Vodovod, prema podacima mještana, koristi oko 140 domaćinstava, kao i osnovna škola u Podnovlju koju pohađaju 124 učenika.

Presuda od 2. aprila, radovi traju li traju

U središtu cijelog slučaja nalazi se oko 28,5 hektara zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, koje je bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“ upisano je na Grad Doboj, koji ga je potom za oko milion i po maraka prodao banjalučkoj kompaniji ETMAX.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila 2026. godine ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio način na koji je izvršen upis zemljišta. Nakon presude, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove poništila je svoj raniji zaključak i predmet vratila na ponovno odlučivanje.

Drugim riječima, spor oko prava na zemljištu vraćen je na početak.

Ipak, mjesecima nakon presude nastavljeno je postavljanje konstrukcija i panela, a potom i priprema za priključivanje solarnih elektrana na distributivnu mrežu.

Na zemljištu je prvobitno bilo planirano 92, potom 104 pojedinačne elektrane, dok su posljednje informacije sa terena govorile o čak 118 postrojenja.

Svako od njih pojedinačno je snage manje od 150 kilovata, što je od početka izazivalo sumnju stanovnika i dijela stručne javnosti da je veliki projekat formalno podijeljen na veliki broj manjih kako bi se izbjegle određene koncesione obaveze i složenije procedure.

Ekološka inspekcija Grada Doboja ranije je utvrdila i da investitor za 104 solarne elektrane nema potrebne ekološke dozvole. Investitoru je ostavljen rok da ih pribavi, ali radovi ni tada nisu obustavljeni.

Uslijedilo je prebacivanje odgovornosti između institucija. Republički inspektorat uputio je predmet Gradu Doboju, dok je gradska urbanističko-građevinska inspekcija navela da je riječ o imovinsko-pravnom sporu o kojem treba da odlučuju sudovi.

Gerila je mjesecima pokušavala dobiti odgovore Grada Doboja i kompanije ETMAX o nastavku radova, dozvolama i postupanju nakon presude Vrhovnog suda, ali odgovore na pitanja nikako nismo dobili.

Stefan Blagić je tokom okupljanja otvorio i novo pitanje, tražeći odgovor da li iza pojedinih kompanija uključenih u projekat solarnih elektrana stoji kapital ili firme iz Hrvatske.

„Postavljam pitanje ‘vlasnicima’ grada Doboja – da li je tačno da iza ovih solarnih panela stoje firme iz Hrvatske i, ako jeste, zašto se to krije? Nastavićemo podržavati ljude iz Podnovlja sve dok se ne izvrši presuda Vrhovnog suda RS“, rekao je.

Danas, više od četiri mjeseca nakon presude Vrhovnog suda RS, radovi na elektranama napredovuju, prvi bilbord je uništen tokom noći, mještani su počeli dobijati pozive na informativne razgovore u policiju, a danas je republički inspektor stigao da provjerava udaljenost novog bilborda od magistralnog puta.

Možda pitanje sa bilborda više ne treba da glasi „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, nego „Zašto se gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“ I koji to „debeli“ razlozi stoje iza toga da institucije, gotovo koordinisano i složno, mjesecima ne zaustavljaju projekat u Podnovlju koji je, nakon presude najviše sudske instance u Republici Srpskoj, odavno morao biti ozbiljno preispitan – ako ne i zaustavljen.

Dejan Rakita / GERILA

The post Nakon uništavanja prvog, u Podnovlju postavljen novi bilbord: „Ko gazi Vrhovni sud RS?“ first appeared on Gerila.info.

Između 52,8 miligrama i 52,8 mikrograma barijuma u litru vode razlika je hiljadu puta. U prvom slučaju riječ je o vrijednosti približno 40 puta većoj od zdravstveno zasnovane preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. U drugom, koncentracija bi iznosila 0,0528 mg/l i bila bi daleko ispod te preporuke.

Za JP „Vodokom“ Kakanj i laboratoriju „Sistem Qualitas“ sa Pala, ta razlika nastala je zbog „administrativne, odnosno štamparske greške“. Za građane Kaknja ostalo je pitanje kojem službenom dokumentu treba vjerovati.

Gerila je 29. juna objavila da je u izvještaju laboratorije „Sistem Qualitas“, nakon uzorkovanja vode sa slavine poslije postrojenja Bukovica 17. aprila 2026. godine, navedena koncentracija barijuma od 52,8 mg/l. U nalazu iz narednog mjeseca, nakon uzorkovanja 14. maja, navedeno je 11,9 mg/l. Oba uzorka proglašena su usaglašenim sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Tri dana nakon objavljivanja teksta, Vodokom je saopštio da voda nije bila opasna i da u njoj nije bilo teških metala iznad zakonom dozvoljenih vrijednosti.

„Akreditovana laboratorija ‘Sistem Qualitas, S’ dostavila je JP Vodokom d.o.o. Kakanj službeno pisano obrazloženje u kojem potvrđuje da je prilikom izrade pojedinih izvještaja došlo do administrativne, odnosno štamparske greške prilikom unosa rezultata za parametar barijum. Greška je nastala usljed permutacije mjernih jedinica – µg/l i mg/l“, naveli su iz Vodokoma.

Prema tom saopštenju, laboratorija je dostavila korigovane izvještaje i potvrdila da svi uzorci odgovaraju domaćem pravilniku. Vodokom, međutim, nije naveo na koje se tačno izvještaje ispravke odnose, kada je greška otkrivena, ko ju je otkrio i da li je pogrešno naveden samo simbol mjerne jedinice ili je naknadno mijenjan i sam rezultat.

Nisu objasnili ni kako su dokumenti sa takvim vrijednostima prošli laboratorijsku kontrolu, dobili pečat i izjavu o usaglašenosti, a zatim bili prihvaćeni i javno objavljeni kao dokaz zdravstvene ispravnosti vode.

Gerili nisu dostavljeni ni pisano obrazloženje laboratorije ni korigovani izvještaji na koje se Vodokom poziva.

Barijum u miligramima pojavljivao se i tokom 2024. godine

Objašnjenje o zamijenjenim mjernim jedinicama dodatno komplikuju raniji, javno dostupni laboratorijski izvještaji. Oni pokazuju da barijum u nalazima „Sistem Qualitasa“ ni prije aprila 2026. godine nije bio iskazivan u mikrogramima, nego u miligramima po litru.

U izvještaju broj 499-II/24 navedeno je da je uzorak vode sa slavine poslije postrojenja Bukovica uzet i zaprimljen 19. juna 2024. godine. Analiza je obavljana od 19. juna do 5. jula, kada je izvještaj i formiran. U njemu je navedena koncentracija barijuma od 11,2 mg/l.

U istom dokumentu evidentirani su kalcijum od 102,7 mg/l, magnezijum od 16,8 mg/l i elektroprovodljivost od 503 µS/cm. Uz barijum nije navedena granična vrijednost, dok je u pratećoj izjavi ocijenjeno da voda, „u pogledu ispitanih parametara, odgovara odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće“.

Samo šest dana nakon formiranja izvještaja, 11. jula 2024. godine, načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević objavio ga je na svojoj zvaničnoj Facebook stranici kao dokaz da je voda ispravna za piće.

„Iznosenje lažnih informacija u političke i druge svrhe, kao i svrhe prikupljanja lajkova je krivično djelo“, navedeno je u objavi, uz poruku da će Vodokom zbog „spekulacija“ podnositi krivične prijave i tražiti naknadu štete zbog narušavanja ugleda preduzeća.

Još jedan izvještaj iste laboratorije, broj 784-II/24, pokazuje da je u uzorku vode sa slavine poslije postrojenja Bukovica od 12. decembra 2024. barijum ponovo iskazan u miligramima – ovaj put 2,2 mg/l. Ni u ovom dokumentu uz barijum nije navedena granična vrijednost.

Ako se objašnjenje o zamjeni miligrama i mikrograma odnosi i na nalaze iz 2024, onda se ne radi samo o dva izvještaja iz proljeća ove godine. Ako se, ipak, ne odnosi, ostaje neobjašnjeno zbog čega su još prije dvije godine u vodi poslije postrojenja Bukovica evidentirane vrijednosti barijuma iznad preporuke SZO.

Vodokom u saopštenju nije precizirao koliko je izvještaja korigovano niti da li su među njima nalazi iz 2024. godine.

Domaći Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ne propisuje maksimalnu koncentraciju barijuma. Zbog toga tvrdnja da nije bilo prekoračenja „zakonom dozvoljenih vrijednosti“ formalno zaobilazi suštinu problema: za barijum u BiH zakonska vrijednost uopšte nije utvrđena.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi zdravstveno zasnovanu preporučenu vrijednost od 1,3 mg/l, odnosno 1.300 µg/l. SZO upozorava i da voda može značajno doprinijeti ukupnoj izloženosti stanovništva kada se barijum pojavljuje u koncentracijama izraženim u miligramima po litru. Najnovije tabele SZO i dalje navode vrijednost od 1,3 mg/l.

To ne znači da je svaki rezultat iznad preporuke automatski dokaz akutne opasnosti, ali znači da zahtijeva provjeru, stručno tumačenje i transparentno informisanje javnosti – posebno kada se pojavljuje u vodi namijenjenoj svakodnevnoj upotrebi.

Klinički toksikolog dr Sandra Đuranović u razgovoru za Gerilu upozorava da se mogući zdravstveni rizik ne može pravilno procijeniti bez podatka u kojem se hemijskom obliku barijum nalazi.

Rastvorljiva jedinjenja barijuma mogu izazvati mišićnu slabost, utrnulost, poremećaje srčanog ritma, promjene krvnog pritiska i probavne tegobe. Barijum-sulfat, koji je slabo rastvorljiv i koristi se u medicinskoj dijagnostici, ne treba poistovjećivati sa rastvorljivim jedinjenjima barijuma.

„Zato je važno znati koja jedinjenja barijuma se nalaze u vodi ove rijeke. Pored toga, barijum je uvijek pratilac rude olova i cinka“, kaže Đuranović.

U dostavljenim nalazima parametri poput sulfata i ukupnog alkaliteta nisu ispitani ili su označeni crticom, zbog čega na osnovu tih dokumenata nije moguće utvrditi u kojem se obliku barijum nalazio u uzorku.

Đuranović smatra da se dilema ne može riješiti samo naknadnom promjenom jedinice na papiru.

„Dosad se nikada nisam sretala da jedna laboratorija naknadno koriguje rezultate i da izdaje nalaze čas u miligramima, čas u mikrogramima, jer se odlično zna šta jedna vrijednost znači kada se izrazi u mg/l, a šta u µg/l“, kaže ona za Gerilu.

Prema njenim riječima, potrebne su nove analize vode i sedimenta sa dna rijeke, uz jasno i pravilno iskazane mjerne jedinice.

„U tom slučaju analiza podliježe superviziji koja podrazumijeva slanje uzoraka u druge laboratorije i poređenje dobijenih rezultata. Onaj ljekar koji tumači tu vrijednost ostaje u zabludi da li je prvi objavljeni rezultat tačan, možda drugi, a možda ni jedan ni drugi“, upozorava Đuranović.

ISO/IEC 17025, standard na koji se laboratorija poziva u svojim izvještajima, treba da potvrdi da laboratorija radi kompetentno i proizvodi validne i pouzdane rezultate. Međunarodna organizacija za standardizaciju upravo pouzdanost rezultata navodi kao suštinu ovog standarda.

„Sistem Qualitas“ nikada nije odgovorio na pitanja Gerile o tome šta predstavljaju upisane vrijednosti, u kojem se hemijskom obliku barijum nalazio i na osnovu čega su uzorci proglašeni usaglašenim. Laboratorija nije odgovorila ni nakon što je Vodokom javno saopštio da je upravo ona napravila grešku.

Kompanija čiji se mogući uticaj ispituje finansiraće opremu za monitoring?!

Istog dana kada je Gerila objavila prvi tekst o barijumu, 29. juna, Vodokom je saopštio da je sa kompanijom DPMetals BH iz Vareša potpisao sporazum o donaciji i poslovno-tehničkoj saradnji.

Prema sporazumu, DPMetals će finansirati nabavku i donirati opremu za kontinuirano praćenje upravo teških metala u vodi, dok će Vodokom upravljati opremom, provoditi mjerenja, održavati sistem i objavljivati rezultate.

DPMetals BH upravlja rudarskim projektom Vareš i podzemnim rudnikom Rupice, u kojem se eksploatiše kompleksna ruda olova, cinka, barita i drugih pratećih minerala. Upravo se moguća veza rudarskih aktivnosti i promjena u kvalitetu voda na području Vareša i Kaknja nalazi u središtu javne polemike.

To što kompanija finansira opremu ne dokazuje da će rezultati biti netačni niti da će na njih uticati. Međutim, takav odnos otvara legitimna pitanja o nezavisnosti sistema kontrole: ko bira opremu i metode, ko je kalibriše, ko ima pristup izvornim podacima, ko provjerava rezultate Vodokoma i hoće li postojati nezavisni nadzor institucija i laboratorija koje nisu poslovno povezane sa operaterom rudnika.

Vodokom je u saopštenju od 2. jula najavio i angažovanje druge akreditovane laboratorije zbog, kako je navedeno, ozbiljnih posljedica koje su „netačne informacije“ izazvale po ugled preduzeća i zabrinutosti građana.

Gerili, međutim, nije zvanično odgovoreno da li je druga laboratorija angažovana, gdje i kada su uzeti kontrolni uzorci i kakvi su rezultati.

Ranije studije o projektu Rupice dodatno pokazuju zbog čega se pitanje nezavisnog monitoringa ne može svesti na povremeno uzimanje jednog uzorka.

Studija o procjeni uticaja na okoliš navodi da se prošireni istražni prostor manjim dijelom nalazi u drugoj, a većim dijelom u trećoj vodozaštitnoj zoni izvorišta Bukovica. Studija za prethodnu vodnu saglasnost takođe priznaje da se dio parcela istražnog i eksploatacionog prostora nalazi u drugoj i trećoj zoni, u kojima su određene rudarske aktivnosti zabranjene.

Istovremeno, autori studije tvrde da su planirani eksploatacioni prostor i objekti rudnika izvan treće vodozaštitne zone i da se nalaze nizvodno od vodozahvata, zbog čega navodno neće uticati na kvalitet vode na izvorištu.

Međutim, hidrogeološki dio istog dokumenta opisuje složenu strukturu sa rasjedima i „višestrukim direktnim i indirektnim vezama blokova akvifera“. Navodi se i da se područje istraživanja uglavnom drenira hidrografskom mrežom Borovičkog potoka, pritoke Bukovice, dok manji dio otiče prema Vrućem potoku i slivu Trstionice.

U dokumentu je priznato i da, zbog nedostataka u mjerenju i kratkog perioda posmatranja, nisu bile moguće pouzdane interpretacije oticanja vode. Upravo zbog tih nepoznanica pitanje mogućeg uticaja rudarskih aktivnosti zahtijeva noviju i nezavisnu hidrogeološku analizu, a ne samo oslanjanje na procjene izrađene prije početka eksploatacije.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma potvrdilo je Gerili da sporne laboratorijske nalaze nije službeno zaprimilo.

Iz Ministarstva navode da se monitoring otpadnih voda rudarskog projekta provodi prema uslovima okolišne dozvole, dok inspekcijski nadzor ne vrši Ministarstvo nego nadležni inspekcijski organi. Eventualna uzročno-posljedična veza, poručuju, može se utvrditi samo kroz cjelovitu stručnu analizu svih relevantnih podataka.

Ministarstvo nije najavilo da će odmah zatražiti sporne i korigovane nalaze. Navelo je da će informacije razmotriti ukoliko nadležne institucije ili inspekcije utvrde potrebu za dodatnim provjerama.

Istovremeno su podsjetili da je, prema zaključku Vlade Federacije BiH od 9. aprila 2026. godine, formiran zajednički multidisciplinarni ekspertni tim sa zadatkom da sveobuhvatno analizira stanje okoliša na području opštine Vareš.

„Federalno ministarstvo okoliša i turizma smatra da je pravovremeno, tačno i potpuno informisanje javnosti o stanju okoliša jedan od osnovnih principa zaštite okoliša“, naveli su iz Ministarstva, dodajući da informacije o mogućim rizicima moraju biti zasnovane na provjerenim podacima.

Opština Kakanj je ranije svu odgovornost za rezultate analiza, njihovo tumačenje i eventualne mjere prebacila na Vodokom. Ipak, na zvaničnoj stranici načelnika isti nalazi su ranije predstavljani kao „uredni“, dok su upozorenja građana proglašavana dezinformacijama.

Na pitanja Gerile, osim Opštine i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, većina nadležnih institucija nije odgovorila. Vodokom nikada nije dostavio zvanične odgovore, iako je upravo to preduzeće Opština označila kao nadležno. Umjesto odgovora redakciji, objavljeno je opšte saopštenje za javnost.

Tako je krug odgovornosti ponovo zatvoren: Opština upućuje na Vodokom, Vodokom se poziva na laboratoriju, laboratorija ne odgovara, a Federalno ministarstvo odgovornost prebacuje na inspekcijske organe i buduće stručne procjene.

U međuvremenu, stanovnicima Kaknja ostaju dvije verzije istih nalaza, razlika od hiljadu puta između dvije mjerne jedinice i obećanje da će buduća oprema dati pouzdanije odgovore.

Ali prije budućih mjerenja neko još mora objasniti šta se zaista nalazilo u vodi koju su građani već pili.

Dejan Rakita / GERILA

The post Barijum u vodi u Kaknju: „Greška“ od hiljadu puta i nalazi koji otvaraju nova pitanja first appeared on Gerila.info.

Novinarka BN televizije Vesna Vukmirović fizički je napadnuta jutros, 4. avgusta, u Glogovici kod Podnovlja, gdje je sa snimateljem došla da pripremi prilog o vodi iz lokalnog vodovoda, koju je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske ocijenio kao zdravstveno neispravnu.

Istovremeno, pojedini mještani Podnovlja pozivaju se u policiju zbog bilborda kojim su od institucija i političara tražili odgovor na pitanje: „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“

Prema nezvaničnim saznanjima Gerile, policijsko postupanje pokrenuto je nakon prijave poslanice SNSD-a Sanje Vulić, koja se nalazila među osobama prikazanim na bilbordu i koja je ranije najavila krivične prijave i građanskopravno procesuiranje osoba povezanih sa njegovim postavljanjem. Ta informacija za sada nije zvanično potvrđena.

Tako je policija, koja je ranije mještanima odgovarala da nije nadležna da zaustavlja radove na spornom zemljištu i da prvo moraju reagovati inspekcijski organi, pronašla osnov da reaguje zbog karikature i pitanja postavljenog na bilbordu.

Novinarku pozvali po izjavu, pa je napali

Ekipa BN televizije došla je na teren na poziv stanovnika zabrinutih zbog rezultata analize vode. Vukmirović je prethodno pokušala dobiti i drugu stranu priče.

Najprije je kontaktirala Gordanu Stojić, koju su joj mještani naveli kao odgovorno lice u udruženju koje upravlja lokalnim vodovodom. Stojić joj je, prema navodima novinarke, rekla da je već dvije godine u ostavci i uputila je na Slavka Brestovca.

Vukmirović je zatim telefonom pozvala Brestovca i zatražila izjavu o stanju vode. On ju je, kako kaže, pozvao da dođe do njegove kuće.

Prema izjavi novinarke, po ulasku u dvorište Brestovac je počeo vikati, vrijeđati je i prijetiti joj riječima da će je „prebiti“ ukoliko bude „bezobrazna“.

„Onda je ženska osoba skočila na mene, izgrebala mi lijevu ruku i pokušala da mi otme telefon. Vrištala sam i izašla iz dvorišta“, rekla je Vukmirović za portal Buka.

Prema njenim riječima, Brestovac je zatim izrekao i prijetnju da će ih „sve pobiti“. Snimatelj koji je bio sa njom verbalno je napadnut.

Novinarki je ukazana pomoć najprije u Hitnoj službi, a zatim i u Urgentnom centru dobojske bolnice. Nakon toga otišla je u policiju kako bi dala izjavu.

„Osim ogrebotina i modrica, dobro sam, samo sam jako uznemirena zbog svega što smo doživjeli“, rekla je Vukmirović i u razgovoru za Gerilu rekla da je strah i za sebe, ali posebno za živote svoje djece.

Novinarska ekipa BN televizije nije došla nepozvana da ulazi na privatni posjed, nego nakon što je osoba od koje je tražena izjava sama pozvala novinarku da dođe. Vukmirović je radila osnovni novinarski posao, odnosno pokušala je dobiti odgovor druge strane o pitanju od očiglednog javnog interesa.

Slučaj je prijavljen policiji, a konačnu kvalifikaciju događaja i odgovornost učesnika treba da utvrde nadležni organi.

Stefan Blagić iz udruženja Restart Srpska, koje posljednjih sedmica zajedno sa mještanima ponovo ukazuje na događaje u Podnovlju, kaže da je Vukmirović profesionalno pratila slučaj i da je napadnuta samo zato što je tražila izjavu.

„Žena je otišla samo da traži izjavu o stanju sa vodom, što je sasvim normalno. Na terenu je napadnuta, pozvana je u kuću čovjeka koji je trebalo da da izjavu o stanju sa vodom i tu je napadnuta“, rekao je Blagić.

On očekuje najstrože sankcije za odgovorne, ocjenjujući da je situacija u Podnovlju postala nepodnošljiva.

Napad na novinarku posebno je ozbiljan jer je uslijedio nakon višednevnog pritiska na stanovnike koji javno govore o projektu solarnih elektrana, vodi i nepostupanju institucija.

Mještani Podnovlja moraju u policiji zbog pitanja sa bilborda

Policija je posljednjih dana počela pozivati pojedine mještane Podnovlja na razgovore u vezi sa bilbordom koji su postavili zajedno sa Restartom Srpska.

Na bilbordu su se, uz pitanje „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, nalazile karikature Sanje Vulić, poslanika SNSD-a Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i vlasnika kompanije ETMAX Siniše Maksimovića.

Vulić je tvrdila da nema nikakve veze sa projektom solarnih elektrana i da joj se takvim prikazivanjem „crta meta na čelu“. Najavila je krivične prijave, utvrđivanje identiteta svih povezanih sa bilbordom i zahtjev za naknadu štete.

Iz Restarta su odgovorili da na bilbordu nije nacrtana meta, već postavljeno pitanje od javnog interesa, te da policijska zaštita političara ne može značiti i zaštitu od kritike, karikature i odgovornosti za javno djelovanje.

Jedna od mještanki koju je policija kontaktirala jeste Ana Đukić, koja mjesecima javno govori o radovima, zemljištu i strahu stanovnika za vodu i budućnost sela.

Đukić nije odbila saradnju sa policijom, ali je insistirala da bilo kakvo saslušanje ili davanje izjave bude obavljeno u prisustvu njenog advokata.

Takav zahtjev posebno dobija na težini u okolnostima u kojima se stanovnici već mjesecima osjećaju nezaštićeno pred institucijama. Kada su prijavljivali nastavak radova nakon presude Vrhovnog suda RS, odgovarano im je da policija nije nadležna i da prvo moraju postupati inspekcije. Kada je, međutim, na privatnom zemljištu osvanuo bilbord sa pitanjem o odgovornosti, policijska reakcija bila je znatno brža.

Radnici su najprije tokom dana došli sa motornim pilama kako bi uklonili konstrukciju. U tome ih je spriječio Novak Danilović, predsjednik Zemljoradničke zadruge Podnovlje, koji se kreće u invalidskim kolicima i koji je svojim tijelom stao pred radnike.

Nakon što su mu se pridružili drugi stanovnici, radnici su se povukli, a policija je sačinila zapisnik.

Ono što nije urađeno po danu, završeno je poslije ponoći. Nepoznate osobe ušle su na privatni posjed i skinule plakat sa bilborda.

Presuda postoji, radovi se nastavljaju, voda je neispravna, ali… koga briga

Cijeli slučaj počeo je oko približno 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta na lokalitetu Crkveno brdo. Zemljište koje je bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje upisano je na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji ETMAX za oko milion i po maraka.

Na njemu je planirana gradnja više od stotinu formalno odvojenih solarnih elektrana, pojedinačne snage manje od 150 kilovata.

Mještani i dio stručne javnosti od početka upozoravaju da je jedinstven projekat podijeljen na veliki broj manjih elektrana kako bi se izbjegle obaveze koje prate veća energetska postrojenja, uključujući koncesione naknade i složenije postupke procjene uticaja na životnu sredinu.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila ovd godine ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio način na koji je izvršen upis zemljišta na Grad Doboj. RUGIPP je nakon toga poništio svoj raniji zaključak i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

Spor oko zemljišta time nije završen, nego praktično vraćen na početak.

Radovi, međutim, nisu vraćeni na početak.

Nakon presude su nastavljeni, a prema informacijama sa terena čak i ubrzani. Postavljane su metalne konstrukcije i paneli, a zatim je počelo i priključenje pojedinačnih elektrana na distributivnu mrežu.

Institucije su odgovornost prebacivale jedne na druge. Republički inspektorat upućivao je na Grad Doboj, dok je gradska urbanističko-građevinska inspekcija odgovarala da se radi o imovinsko-pravnom sporu za koji su nadležni sudovi. U takvom institucionalnom haosu investitor je nastavljao svoj posao.

Dodatnu zabrinutost izazvala je analiza vode iz lokalnog vodovoda, koju su mještani sami platili nakon što Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS nije odgovorilo na njihov raniji zahtjev.

Institut za javno zdravstvo RS – Regionalni centar Doboj utvrdio je da je uzorak uzet 23. jula na Spomen-česmi u Podnovlju zdravstveno neispravan sa aspekta ispitanih fizičko-hemijskih parametara.

Nalaz ne dokazuje da su radovi na solarnim elektranama uzrok neispravnosti vode i uppravo zbog toga stanovnici traže proširena ispitivanja, analize na druge metale i nezavisnu hidrogeološku procjenu koja bi utvrdila uzrok promjene kvaliteta vode.

Lokalnim vodovodom, prema navodima mještana, snabdijeva se oko 140 domaćinstava, kao i osnovna škola koju pohađaju 124 učenika. Stanovnici su o nalazu obavijestili ministarstva zdravlja i prosvjete, tražeći hitno postupanje.

Riječ stručnjaka: Gradonačelniče Jerinić, da li biste ovaj projekat prihvatili pored svoje kuće?

Otvoreno pismo gradonačelniku Doboja Borisu Jeriniću uputila je i prof. dr Marija Tasić, redovna profesorica Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Nišu i članica Saveza hemijskih inženjera Srbije.

Podnovlje solari

Tasić u pismu upozorava da radovi čija se zakonitost ozbiljno osporava, uz nerazjašnjene rizike po izvorišta vode, mogu uticati na zdravlje, bezbjednost i kvalitet života stanovnika Podnovlja.

Od gradonačelnika traži da javnosti budu dostupne lokacijski uslovi, građevinske i ekološke dozvole, vodni akti, odluke o procjeni uticaja na životnu sredinu i stručne analize na osnovu kojih se tvrdi da je projekat bezbjedan.

Posebno ukazuje na nepostojanje javno dostupne procjene zajedničkog, kumulativnog uticaja više od stotinu formalno odvojenih elektrana, nastavak radova nakon presude Vrhovnog suda RS i gradnju u blizini vodozahvata i dva izvorišta koja koriste domaćinstva, škola i stočni fond.

„Svaka havarija, curenje ili neadekvatna zaštita mogu predstavljati rizik za zemljište i podzemne vode“, navodi Tasić, tražeći nezavisnu hidrogeološku provjeru i privremenu obustavu radova dok se činjenice ne razjasne.

Profesorica naglašava i da laboratorijski nalaz sam po sebi ne dokazuje da su solarne elektrane uzrok neispravnosti vode. Međutim, smatra da takav rezultat nalaže hitno i nezavisno ispitivanje, kao i jasno obavještavanje stanovništva i škole o tome da li je voda bezbjedna za piće i pripremu hrane.

Od Grada Doboja traži da objasni na kojem se pravnom osnovu radovi nastavljaju dok traje ponovljeni postupak u vezi sa upisom zemljišta i da obezbijedi poštovanje presude Vrhovnog suda RS.

Na kraju pisma gradonačelniku postavlja pitanje koje u Podnovlju već mjesecima ostaje bez odgovora:

„Da li biste prihvatili da se ovakav projekat gradi pored Vaše kuće bez potpunih odgovora na pitanja o vodi, zemljištu, zdravlju, otpadu i zakonitosti?“ž

I tako, dok se institucije bave bilbordom, ljudima koji su ga postavili i pitanjem ko je izgovorio koju riječ, stanovnici Podnovlja i dalje ne znaju šta se nalazi u vodi koju piju, ko će zaštititi njihovo izvorište i na osnovu čega se radovi nastavljaju.

A novinarka koja je pokušala dobiti odgovor druge strane završila je u Hitnoj pomoći i policiji.

„Plodno zemljište, voda i zdravlje ljudi nisu resursi koje možemo vratiti ako pogriješimo“, zaključila je profesorica Tasić.

U Podnovlju je, međutim, već odavno postavljeno više od jednog pitanja. Problem je što institucije uporno odgovaraju na neka druga.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje pod pritiskom: Napadnuta novinarka BN TV, mještane policija poziva zbog bilborda first appeared on Gerila.info.

Rezultat je sada potvrdio najmanje ono što su, kako kažu, već mogli vidjeti golim okom, odnosno da voda iz lokalnog vodovoda nije zdravstveno ispravna.

Uzorak su 23. jula uzeli radnici Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske – Regionalnog centra Doboj, nakon što su mještani platili njihov izlazak na teren, uzorkovanje i analizu. Na posljednjoj stranici izvještaja, koji su stanovnici dostavili Gerili, uzorak je ocijenjen kao „zdravstveno neispravan“.

„Prvo smo se pismenim dopisom 9. jula obratili Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS. Do danas nam ništa nisu odgovorili, a nismo mogli čekati jer smo golim okom vidjeli da je voda mutna. Mještani sela skupili su novac i platili izlazak na teren, uzorkovanje i analizu“, navode stanovnici Podnovlja za Gerilu.

Prema njihovim riječima, u izvještaju je evidentirana vrijednost mutnoće od 9,9, kao i povećana koncentracija gvožđa. Mještani tvrde i da su im dvije ljekarke iz Instituta ukazale na masni trag u vodi, koji može upućivati na prisustvo ulja, deterdženata ili drugih hemijskih materija.

Kažu da im je zbog takvih rezultata preporučeno da hitno urade dodatnu analizu na teške metale.

„Ovo nema nikakve veze sa hlorom u vodi. Rečeno nam je da hitno uradimo analizu na teške metale. Sada ponovo skupljamo novac da platimo dolazak radnika Instituta iz Banjaluke, a za svaki pojedinačni teški metal moramo posebno platiti analizu“, poručuju mještani.

Važno je, međutim, naglasiti da dosadašnji izvještaj nije obuhvatio kompletnu analizu na teške metale i da sam po sebi ne utvrđuje uzrok neispravnosti vode. Za dalje zaključke potrebni su dodatni laboratorijski nalazi, kao i nezavisna hidrogeološka i ekološka ispitivanja.

Nalaz, ipak, potvrđuje da zabrinutost stanovnika nije mogla biti odbačena kao neosnovan strah i da nadležne institucije sada moraju utvrditi zbog čega je voda ocijenjena kao zdravstveno neispravna, da li je bezbjedna za korištenje i koje mjere treba hitno preduzeti.

Vodom se snabdijevaju domaćinstva i škola sa 124 učenika

Prema podacima mještana, lokalni vodovod koristi oko 140 domaćinstava. Istom vodom, tvrde, snabdijeva se i Osnovna škola „Dositej Obradović“, koju pohađaju 124 učenika.

Zbog toga su stanovnici 30. jula na centralnom protokolu Vlade Republike Srpske predali nove dopise Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS i Ministarstvu prosvjete i kulture RS.

Ministarstvo zdravlja ponovo su obavijestili o dešavanjima u selu i rezultatima analize, dok su Ministarstvu prosvjete ukazali na činjenicu da vodu koristi i škola.

„Obavještavamo Ministarstvo zdravlja po ko zna koji put o dešavanjima u selu, a Ministarstvo prosvjete da ovdje postoji osnovna škola sa 124 učenika koji koriste tu vodu“, kažu mještani.

Iz udruženja Restart Srpska, koje je posljednjih dana zajedno sa stanovnicima pokušalo vratiti slučaj Podnovlja u fokus javnosti, ocijenili su da je riječ o novoj dimenziji ekološko-pravne afere koja mjesecima traje bez konkretnog odgovora institucija.

„Završena su ispitivanja uzoraka vode iz Podnovlja. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske utvrdio je da je voda iz lokalnog vodovoda zdravstveno neispravna, na šta smo i upozoravali“, saopštili su iz Restarta.

U Podnovlju se već mjesecima vode protesti i pravne borbe zbog gradnje više od stotinu solarnih elektrana kompanije ETMAX na području Crkvenog brda.

Riječ je o približno 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje je Grad Doboj upisao na sebe, a potom za oko milion i po maraka prodao kompaniji ETMAX iz Banjaluke. Zemljoradnička zadruga Podnovlje osporava takav prenos, tvrdeći da je zemljište nezakonito oduzeto Zadruzi.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila osporio način na koji je zemljište upisano na Grad Doboj, nakon čega je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove svoj raniji zaključak poništila i predmet vratila na ponovno odlučivanje.

Radovi, međutim, nisu zaustavljeni.

Naprotiv, u mjesecima nakon presude nastavljeno je postavljanje metalnih konstrukcija i solarnih panela, a počelo je i priključenje elektrana na distributivnu mrežu. Ranije je i ekološka inspekcija utvrdila da investitor za preko stotinu pojedinačnih solarnih elektrana nema potrebne ekološke dozvole, ali ni nakon toga nije donesena odluka o obustavi gradnje.

Mještani od početka upozoravaju da se radovi izvode blizu izvorišta vode kojim se snabdijevaju stanovnici i stočni fond. Upravo je zaštita vode, uz spor oko vlasništva nad zemljištem, bila jedan od dva glavna razloga zbog kojih su u martu počeli proteste.

Sada je prvi put zvanično utvrđeno da je uzorak vode iz lokalnog vodovoda zdravstveno neispravan.

Bilbord uklonjen, pitanja ostala

Samo nekoliko dana prije objavljivanja rezultata analize, stanovnici Podnovlja i Restart Srpska postavili su na privatnom zemljištu bilbord sa pitanjem: „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“

Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, je nakon toga najavila krivične prijave, tvrdeći da joj se bilbordom „crta meta na čelu“. Policija je obišla lokaciju, a pojedini stanovnici pozivani su na informativne razgovore.

Radnici su zatim tokom dana pokušali ukloniti bilbord, ali ih je spriječio Novak Danilović, predsjednik Zemljoradničke zadruge Podnovlje i vlasnik parcele na kojoj se nalazi bilbord, koji se kreće u invalidskim kolicima. Pridružili su mu se i drugi mještani, nakon čega su radnici napustili lokaciju.

Ono što nije uspjelo po danu, učinjeno je nakon ponoći, kada je plakat sa bilborda skinut sa privatnog posjeda. Za sada nije poznato ko ga je uklonio.

Dok su institucije brzo reagovale na pitanje ispisano na bilbordu, sa druge strane na molbe i apale mještana Podnovlja o ispravnosti vode odgovora nije bilo.

Plakat je uklonjen preko noći, ali je ostao nalaz Instituta, a sa nalazom i dokaz da voda koju koriste mjeptani zdravstveno nije ispravna.

Mještanima sada, po svemu sudeći, preostaje da ponovo skupljaju novac, ovaj put kako bi saznali šta se nalazi u vodi koju svakodnevno piju i zbog čega je neispravna.

Odgovor koji bi morale dati institucije ponovo će platiti sami, kao što već mjesecima plaćaju i cijenu institucionalnog nemara zbog neizvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.

The post Podnovlje: Mještani sami platili analizu, Institut utvrdio da je voda zdravstveno neispravna first appeared on Gerila.info.

Kada se obračuna PDV, ovaj posao građane Republike Srpske koštaće gotovo 600.000 maraka.

Ugovor je zaključen 14. jula 2026. godine, u izbornoj godini, nakon otvorenog postupka na koji je pristigla samo jedna ponuda. Jedini ponuđač bio je Megavision i njegova ponuda je, očekivano, proglašena najpovoljnijom.

Dokumentacija pokazuje da je Agencija vrijednost nabavke unaprijed procijenila na 512.820,51 KM bez PDV-a. Megavision je ponudio 512.582,30 KM – svega 238,21 KM manje od maksimalnog iznosa koji je ugovorni organ bio spreman da plati.

Kriterijum je bila najniža cijena, a u dokumentaciji se navodi i da je korištena elektronska aukcija. Sa samo jednom pristiglom i prihvatljivom ponudom, međutim, stvarnog cjenovnog nadmetanja nije ni moglo biti.

Planom nabavki za 2026. godinu Agencija je za ovu stavku predvidjela 512.820,51 KM, otvoreni postupak i ugovor u trajanju od godinu dana.

Od oglasa od 600 KM do ugovora od pola miliona

Posebno je zanimljivo što se ovakva nabavka, u ovom obimu i vrijednosti, ne pojavljuje u ranijim planovima Agencije.

U planu za 2023. godinu bilo je predviđeno svega 600 KM za oglašavanje u službenim i dnevnim novinama.

Godinu kasnije, za istu namjenu planirano je 1.400 KM, dok je za sprovođenje preventivnih kampanja bilo navedeno 13.000 KM, uz napomenu o nedostatku sredstava. Naknadno je planirano još 6.000 KM za preventivne kampanje i 3.000 KM za izradu video-filmova.

Tokom 2025. godine Agencija je, između ostalog, planirala 1.100 KM za promotivne video-filmove i 6.000 KM za oglašavanje na bilbordima u okviru kampanje „Alkohol“.

Dakle, pojedinačne medijske i promotivne usluge postojale su i ranije, ali su se mjerile stotinama ili sa nekoliko hiljada maraka. Jedinstvena nabavka „usluga informisanja i medija“ od više od pola miliona maraka pojavljuje se tek 2026. godine.

To je, nakon dodatnih pitanja Gerile, potvrdila i sama Agencija.

„Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske u proteklih pet godina budžetom nije imala planirana i doznačena sredstva za ove namjene“, naveli su u odgovoru portalu Gerila.

Prvo lekcija iz marketinga, pa priznanje da novca ranije nije bilo

U prvom odgovoru na pitanja Gerile, iz Agencije nisu objasnili na osnovu kakve analize je utvrđeno da je za medijsko oglašavanje potrebno baš više od pola miliona maraka.

Umjesto toga, detaljno su nam objašnjavali šta predstavlja marketing u saobraćaju.

Naveli su da Agencija godišnje provodi više od 11 kampanja posvećenih pješacima, biciklistima, motociklistima, traktoristima, vozačima i drugim učesnicima u saobraćaju, te da je marketing jedan od vidova komunikacijskih aktivnosti.

„Marketing u saobraćaju podrazumijeva primjenu marketinških principa i komunikacijskih aktivnosti radi promjene ponašanja učesnika u saobraćaju, unapređenja bezbjednosti i dr. Cilj marketinga u saobraćaju nije prodaja proizvoda, već informisanje, edukacija i podsticanje građana da usvoje bezbjednije navike ponašanja u saobraćaju“, odgovorili su iz Agencije.

To, međutim, nije odgovor na pitanje kako je došlo do iznosa od 512.820 KM, šta će tačno biti kupljeno za taj novac i na koji način će biti izmjereni rezultati kampanje.

Nakon što smo Agenciji poslali nova pitanja i ukazali na činjenicu da u prethodnim planovima nabavki nije bilo ni približno sličnog troška, stiglo je drugačije obrazloženje.

Agencija je priznala da u proteklih pet godina nije imala planirana i doznačena sredstva za ovu namjenu, a nagli skok sa praktično nule na više od pola miliona maraka opravdala je pogoršanjem bezbjednosti saobraćaja.

„Svakako treba naglasiti da je u protekloj godini došlo do značajnog pogoršanja bezbjednosti saobraćaja, te se broj poginulih lica u Republici Srpskoj povećao za 36,2 odsto prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske“, odgovorili su iz Agencije.

Dodali su da se u bezbjednost saobraćaja iz budžeta Agencije ulagalo svega 0,50 KM po stanovniku, dok zemlje regiona, prema njihovim tvrdnjama, izdvajaju pet KM i više.

Povećanje broja poginulih svakako zahtijeva hitnu i ozbiljnu reakciju institucija. Ipak, taj podatak sam po sebi ne objašnjava zašto je kao odgovor izabrano upravo medijsko oglašavanje vrijedno više od pola miliona maraka, kako je izračunata potrebna suma i zbog čega je posao na kraju privukao samo jednog ponuđača.

U dva odgovora dostavljena Gerili Agencija nije precizirala koji će mediji biti angažovani, koliko će objava, emisija, spotova ili drugih sadržaja biti plaćeno, kakve su pojedinačne cijene usluga i na osnovu kojih pokazatelja će se utvrditi da li je gotovo 600.000 KM javnog novca proizvelo bilo kakav rezultat.

Nije objašnjeno ni da li je prije raspisivanja postupka sprovedeno istraživanje tržišta i potreba, niti zbog čega je nabavka objedinjena u ovako veliki ugovor.

„Nemoguće je da interes ima samo jedan ponuđač“

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH smatra da izostanak konkurencije u poslu ove vrijednosti teško može biti logičan.

„Nemoguće je da u međunarodnom tenderu vrijednom više od pola miliona KM pristigne samo jedna ponuda koja zadovoljava uslove nadmetanja. Nije logično da ne postoji još ponuđača koji bi imali interes za dodjelom ugovora ovolike vrijednosti“, kaže Ožegović za Gerilu.

On podsjeća da je Agencija ranije medijske usluge nabavljala u daleko manjim iznosima.

„Nije jasno kako je Agencija zaključila da će joj biti potrebne sve ove usluge koje sada nabavlja u ovolikoj vrijednosti, jer nije dolazilo do srazmjernog povećanja nabavki tokom godina“, ističe Ožegović.

Ključno pitanje je, dodaje, da li je nabavci prethodilo stvarno ispitivanje potreba i tržišta ili je raspisana bez jasno utvrđene potrebe.

„To je sve češći slučaj u Republici Srpskoj sa ugovornim organima koji ogromne količine novca daju zatvorenom krugu od dva ili tri ponuđača, bez naknadno utvrđenih efekata ovih nabavki koje nisu od ključne važnosti za njihovo redovno funkcionisanje“, upozorava Ožegović.

Marketinška agencija bez sajta i društvenih mreža

Megavision je posljednjih godina postao jedan od najčešćih dobitnika javnih poslova za promociju, oglašavanje i medijsko predstavljanje institucija i javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Prema podacima koje je Gerila ranije objavila, ova firma je samo tokom 2025. godine sa javnim preduzećima i institucijama sklopila ugovore ukupne vrijednosti veće od 1,7 miliona KM bez PDV-a.

Među klijentima su bili Kabinet predsjednika Republike Srpske, HE na Drini, Elektro-Bijeljina, Grad Trebinje, Grad Prijedor, GU Zvornik, GU Derventa, HE na Trebišnjci, Željeznice RS i tako dalje,  a zajednička karakteristika brojnih tendera bila je, uglavnom, ista – Megavision se pojavljivao kao jedini ponuđač.

Ugovore vrijedne desetine i stotine hiljada maraka firma je dobijala iako je, prema podacima za 2025. godinu, imala prosječno jednog zaposlenog radnika. Za 2026. godinu još nema dostupnih podataka o broju zaposlenih.

Megavision nema sopstvenu internet stranicu niti zvanične profile na društvenim mrežama, što je neuobičajeno za firmu čija je osnovna poslovna prednost navodno upravo promocija, oglašavanje i komunikacija sa javnošću.

Kada su novinari Gerile prošle godine obišli adresu firme u Tržnom centru „Zenit“ u Banjaluci, na vratima kancelarije zatekli su običan list papira na kojem su bila odštampana imena tri firme – Megavision, KM Media i Komunikacije i Trendcode.

Prema podacima iz registara, vlasnik Megavisiona je Daliborka Miskin, koje je ujedno i direktorica ove agencije.

Njen suprug Drahmi Miskin bio je prethodni direktor tih firmi i godinama se nalazi u upravljačkim strukturama Alternativne televizije. Upravo je ATV bio raniji vlasnik Megavisiona, osnovanog 2020. godine, dok je kao kontakt ove marketinške agencije ranije navođena adresa elektronske pošte sa zvaničnog internet domena ATV-a.

Ni minimalna kadrovska struktura, ni nepostojanje javno vidljivog portfolija, sajta i društvenih mreža nisu bili prepreka da Megavision godinama dobija milionske poslove javnog sektora.

Ipak, pravi problem je što Agencija javnosti još nije objasnila kako će gotovo 600.000 KM biti potrošeno, zbog čega je baš taj iznos potreban, kako će se mjeriti efekti i zašto nijedna druga marketinška agencija ili medijska kuća nije imala interes da se takmiči za ovako vrijedan posao.

U bezbjednosti saobraćaja rezultat se ne mjeri brojem plaćenih oglasa, već valjda promjenom ponašanja i manjim brojem nesreća i poginulih. Bez jasnih ciljeva, troškovnika i javno mjerljivih rezultata, polumilionska kampanja lako može postati još jedan skupi marketinški posao od kojeg je najveću korist imao samo izabrani ponuđač.

Dejan Rakita / GERILA

The post „Pun gas“ za Megavision: Agencija za bezbjednost saobraćaja RS i tender od nule do pola miliona maraka! first appeared on Gerila.info.

Danilović, koji se kreće u invalidskim kolicima, tada je stao pred radnike, nakon čega su mu se pridružili i drugi mještani, dok je policija izašla na teren i sačinila zapisnik.

Zvaničan nalog za sječu niko nije pokazao, zbog čega vlasnici zemljišta spremaju krivične prijave, a prema saznanjima Gerile u toku jučerašnjeg dana pojedini stanovnici Podnovlja su pozvani na informativni razgovor.

Međutim, ono što nije uspjelo po danu i pred očima stanovnika, učinjeno je tokom noći, kada je plakat uklonjen bez saglasnosti vlasnika zemljišta.

Mještani su najavili da će slučaj prijaviti policiji i zatražiti utvrđivanje identiteta osoba koje su ušle na privatni posjed i skinule plakat.

Bilbord su prije nekoliko dana postavili stanovnici Podnovlja i udruženje Restart Srpska, nakon gotovo četiri mjeseca tokom kojih se radovi na spornim solarnim elektranama nastavljaju uprkos presudi Vrhovnog suda RS.

Slučaj se odnosi na 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje je Grad Doboj prodao kompaniji ETMAX za izgradnju više od stotinu solarnih elektrana.

Vrhovni sud RS je 2. aprila ove godine osporio način na koji je zemljište upisano na Grad Doboj, nakon čega je RUGIPP predmet vratio na ponovno odlučivanje, ali radovi na terenu nisu zaustavljeni.

Naprotiv, dok su institucije odgovornost prebacivale jedne na druge, postavljanje panela i priključenje elektrana na mrežu dodatno su ubrzani, iako je inspekcija ranije utvrdila i da investitor nema potrebne ekološke dozvole.

Gerila je u više navrata pisala o ovom slučaju.

Plakat je tako uklonjen brže nego što su nadležne institucije uspjele odgovoriti na pitanje koje je na njemu bilo postavljeno.

Očito da je u ovoj državi sujeta, ipak, daleko važnija od pravde.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sadržaj bilborda u Podnovlju itekako “boli”: Pod okriljem noći skinut poziv na izvršenje presude Vrhovnog suda RS first appeared on Gerila.info.

Takva odluka je donesena iako je Nešićeva stranka, Demokratski narodni savez (DNS), u zvaničnom izjašnjenju pred izbornom komisijom potvrdila da je sporne riječi izgovorio upravo Nešić, uz opravdanje da nije obećavao zapošljavanje samo članovima stranke, već pomoć svim građanima Višegrada na konkursima za posao.

TI BiH je krivičnu prijavu podnio u septembru 2024. godine na temelju audio-snimka predizbornog skupa DNS-a u Višegradu, na kojem je Nešić pozvao okupljene da ostvare „dobar rezultat“ i pobijede na izborima, a potom govorio o mogućnosti zapošljavanja ljudi iz Višegrada u institucijama i policijskim agencijama na nivou BiH.

„Ne znam da li ste vidjeli, prije nekoliko dana je raspisan konkurs za Graničnu policiju, vičite ako imate nekoga da se prijavi, da konkuriše, ja ću pomoći. Ja ću dogovoriti sa svojim kolegama u Savjetu ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Takođe, ima konkurs u SIPA-i, ima konkurs u DKPT. Pričamo o bezbjednosnim agencijama gdje ja mogu da uskočim na neki način“, naveo je Nešić, ističući da ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.

Postupajuća tužiteljka je u aprilu 2026. godine donijela odluku o nesprovođenju istrage, uz zaključak da nije bilo moguće utvrditi da se na snimku čuje Nenad Nešić. To što tužilaštvo ne može utvrditi, utvrdila je Opštinska izborna komisija Višegrad. Ova komisija je, podsjećamo, nakon prijave TI BiH, utvrdila da je Nešić spornim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH zbog čega je njegova stranka, DNS, kažnjena sa 3.000 KM.

U tom postupku, DNS nije osporavao da je Nešić govornik sa snimka, već je tvrdio da njegove riječi nisu predstavljale obećanje zapošljavanja, nego ponudu pomoći svim građanima Višegrada koji ispunjavaju uslove konkursa, čime je stranka zapravo potvrdila identitet govornika i autentičnost obraćanja, osporavajući samo njegovo značenje i pravnu kvalifikaciju.

TI BiH je na odluku o nesprovođenju istrage uložio pritužbu, navodeći da su Tužilaštvu dostavljeni audio-snimak, fotografije, medijski izvještaji, objave sa društvenih mreža, odluka OIK-a i izjašnjenje DNS-a, te zatražio saslušanje Nešića i organizatora skupa. Glavna tužiteljka je pritužbu odbila, ponavljajući da nije moguće utvrditi identitet govornika ni mjesto nastanka snimka, uz napomenu da bi neovlašteno snimanje moglo biti osnov za krivično gonjenje osobe koja ga je načinila.

Takvim pristupom Tužilaštvo zanemaruje dokaze i činjenice koje su izborni organi već razmatrali prilikom utvrđivanja odgovornosti DNS-a, uz napomenu da postoji mogućnost krivičnog gonjenja osobe koja je neovlašteno snimala i dokumentovala govor na predizbornom skupu, uprkos činjenici da se radi o javnom skupu kao i postojanju javnog interesa o upozorenju na činjenje krivičnog djela, što je po zakonu dozvoljeno. Drugim riječima, tužilaštvo poručuje da je, umjesto istraživanja izbornih zloupotreba javnih funkcionera, spremno da istražuje one koji ovakve pojave prijavljuju što može djelovati odvraćajuće na građane, uzbunjivače i druge osobe koje prijavljuju izborne nepravilnosti i zloupotrebe javnih resursa.

Odluka Tužilaštva posebno zabrinjava u kontekstu nedavnog postupanja Centralne izborne komisije BiH, koja je poruke poput „onaj ko traži glasove, mora i raditi“ kao i „kod premijera je kesa“ najviših zvaničnika Republike Srpske ocijenila kao „konstatacije i šale“. Takvim odlukama šalje se poruka da ni otvorena obećanja materijalne koristi biračima neće biti djelotvorno sankcionisana.

Ovaj slučaj nije izuzetak, već dio šireg obrasca neefikasnosti pravosuđa. Prema nalazima TI BiH, više od polovine prijava za korupciju završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30 odsto pokrenutih istraga naknadno obustavi.

Kada tužilaštva odbijaju da ispitaju raspoložive dokaze, a nadležni obećanja finansirana javnim novcem svode na šalu ili neobaveznu izjavu, integritet izbornog procesa dodatno se urušava. Javnim funkcionerima tako se ostavlja prostor da radna mjesta, budžetska sredstva i druge javne resurse koriste kao instrument političke promocije, bez djelotvorne institucionalne reakcije i odvraćajućih sankcija.

transparentno.ba

The post Tužilaštvo neće provoditi istragu protiv Nešića zbog obećavanja posla u zamjenu za glas first appeared on Gerila.info.