Na premijeri dokumentarnog filma „Odbranimo prirodu Balkana“, održanoj u organizaciji udruženja Eko put iz Bijeljine i Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, okupili su se aktivisti i građani koji godinama upozoravaju da se odluke o korištenju prirodnih resursa prečesto donose bez učešća lokalnih zajednica.

Film autora Dragana Stanimirovića i Svjetlane Panić donosi priče ljudi koji su odlučili da se suprotstave projektima za koje vjeruju da ugrožavaju rijeke, šume, biodiverzitet i kvalitet života. U fokusu su zajednice koje se bore protiv izgradnje malih hidroelektrana, nekontrolisane eksploatacije šljunka, devastacije šuma i širenja rudarskih projekata širom regiona.

U jednosatnom dokumentarcu prikazano je djelovanje organizacija i inicijativa okupljenih u regionalni savez „Odbranimo prirodu Balkana“, mrežu koja danas povezuje tridesetak organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije.

U vremenu kada se građani u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i drugim državama regiona suočavaju sa sličnim problemima, od planiranih rudnika litijuma i drugih metala do hidroenergetskih zahvata i sječe šuma, regionalno povezivanje postaje jedno od najvažnijih oruđa otpora.

Na to je ukazala i Snežana Jagodić Vujić iz udruženja Eko put, podsjećajući da je film nastajao kroz zajednički rad ljudi iz različitih krajeva Balkana.

„Ovaj dokumentarni film nije nastao za jedan dan ni na jednom mestu. Snimanje je krenulo od Bijeljine, prošle godine, krajem oktobra meseca kada je ovdje održan sastanak većeg broja predstavnika raznih udruženja, od Makedonije do Slovenije. Kako naša borba za zdravu prirodu i životnu sredinu obuhvata više oblasti – zagađenje vazduha, vode, zemljišta, rudarenje i druge štetne projekte – Savez je postao ‘Odbranimo prirodu Balkana’ i povezuje različite ljude iz različitih krajeva u istoj borbi za istu stvar, a to je upravo ono što svi želimo – zdrava priroda i zdravi ljudi“, rekla je Jagodić Vujić.

Njene riječi oslikavaju širu promjenu koja se posljednjih godina dešava širom regiona. Lokalne inicijative koje su nekada vodile izolovane bitke danas sve češće razmjenjuju iskustva, pružaju podršku jedne drugima i zajednički nastupaju prema institucijama i investitorima.

Organizatori smatraju da je upravo takva saradnja ključna za uspjeh budućih ekoloških borbi.

„Ovaj savez je možda i najuspješniji mirovni pokret u regiji jer ponovo spaja ljude u borbi za ono što je najvažnije – prirodu, zajednička dobra i održiv način života. Solidarni i ujedinjeni šaljemo poruku da ne pristajemo na lažne zelene projekte iza kojih se kriju želja za profitom i ekološka devastacija“, poručila je Aida Kapetanović iz Fondacije ACT.

Premijera u Bijeljini samo je početak regionalne turneje filma. Već naredne sedmice dokumentarac će biti prikazan u Srbiji, u Kulturnom centru Novi Pazar, u okviru Mikser festivala, nakon čega su planirane projekcije i u drugim državama regiona.

Autori i organizatori pozivaju građane, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i kulturne radnike da se pridruže mreži „Odbranimo prirodu Balkana“, uvjereni da će budućnost rijeka, šuma i prirodnih bogatstava zavisiti upravo od spremnosti ljudi da ih brane.

Jer, kako pokazuje i sam film, najveće ekološke pobjede na Balkanu nisu izvojevale institucije, već zajednice koje su odbile da odustanu.

GERILA

The post Premijera filma „Odbranimo prirodu Balkana“: Ljudi protiv profita u borbi za rijeke, šume i život first appeared on Gerila.info.

Gerila je pozvala jedan od kontakt brojeva navedenih u oglasima za angažman radnika na projektu solarnih elektrana u Podnovlju. U telefonskom razgovoru potvrđeno nam je da se radovi odvijaju punim intenzitetom i da firma aktivno traži nove montere solarnih panela.

„Dnevnica je 120 maraka. Uveliko se već radi, a tek će se raditi udarnički od utorka i ima posla narednih četiri-pet mjeseci sigurno. Ekipa iz Banjaluke je već formirana, oni već dolaze, a mi iz Modriče tek treba da napravimo ekipu, trebaju nam još tri čovjeka da zaokružimo ekipu“, rekao je sagovornik Gerile.

Dodaje da je organizovan i prevoz za radnike, te da je riječ o „sigurnoj firmi“.

„U pitanju je Etmax iz Ramića, postoji već 14 godina, sigurna je firma“, kaže naš sagovornik.

Na pitanje da li radnici dobijaju ugovore o radu, sagovornik nerado odgovara:

„Plata se isplaćuje na ruke, nema ugovora.“

Sve to dešava se u trenutku kada se oko projekta u Podnovlju vodi nekoliko paralelnih sporova i postupaka. Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i praktično otvorio put za novo odlučivanje o zemljištu poznatom kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne zemlje koje je Grad Doboj prebacio na sebe, a potom prodao kompaniji “Etmax”.

Istovremeno, ekološka inspekcija Grada Doboja ranije je utvrdila da investitor nema ekološku dozvolu za projekat, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Uprkos tome, radovi nisu obustavljeni.

Stanovnici Podnovlja već mjesecima upozoravaju da se solarni paneli postavljaju u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo, dok dio njih tvrdi da su zbog protesta i obraćanja institucijama bili izloženi pritiscima i pozivima na informativne razgovore u policiji.

Iz kompanije “Etmax” ni ovaj put nisu odgovorili na pitanja Gerile, iako smo ih ponovo kontaktirali povodom novih okolnosti, uključujući nastavak radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, kao i informacije o angažovanju radnika.

Mještani Podnovlja tvrde da od nadležnih institucija ne mogu dobiti odgovor šta se dešava sa provođenjem presude Vrhovnog suda Republike Srpske i zbog čega se radovi nesmetano nastavljaju.

Prije nekoliko dana je na lokaciju u Podnovlju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Damjan Ožegović iz Transparency International u Bosni i Hercegovini kaže za Gerilu da cijeli slučaj pokazuje ozbiljan odnos institucija prema građanima i javnom interesu.

„Ovaj slučaj pokazuje na očigledan nemar nadležnih organa prema mještanima koji strahuju za svoju neposrednu okolinu. Nemar se prvo vidi pri samom odabiru lokacije za ovakve projekte bez konsultacija lokalne zajednice, ali se ponajbolje vidi u daljem istrajavanju uprkos protestnom negodovanju mještana. Obnovljivi izvori energije jesu primamljivi za investiranje, ali se to ne smije raditi na štetu mještana niti na štetu javnog interesa“, rekao je Ožegović.

Posebnu pažnju javnosti ranije je izazvao i način na koji je projekat organizovan. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja više od stotinu pojedinačnih elektrana snage do 150 kilovata — upravo na granici koja u Republici Srpskoj omogućava ostvarivanje prava na podsticaje za obnovljive izvore energije, ali i izbjegavanje određenih koncesionih obaveza za veće energetske projekte. 

Dok se u Podnovlju nastavljaju radovi, iz Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske juče je stiglo novo saopštenje koje pokazuje koliko je tržište solarne energije u Republici Srpskoj postalo unosan i prenatrpan prostor.

„Obavještavamo javnost da su količine za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora utvrđene Programom o korišćenju obnovljivih izvora energije za cjelokupan period 2022-2030. godina raspoređene rješenjima Regulatorne komisije“, naveli su iz RERS-a.

Dodali su i da će svi novi zahtjevi za podsticaje biti odbijani jer više nema raspoloživih količina električne energije za podsticanje.

Takav rasplet nije iznenađenje ako se uzme u obzir ogromna ekspanzija solarnih projekata u Republici Srpskoj posljednjih godina i veliki broj investitora koji su tražili pravo na podsticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Prema informacijama do kojih je došla Gerila, situacija bi se uskoro mogla ponovo promijeniti upravo zbog ogromnog interesa za solarne elektrane i subvencije koje prate ovaj biznis.

Na moguće političko-ekonomske veze u sektoru solarne energije nedavno je na sjednici Narodne skupštine RS upozorio i narodni poslanik Nebojša Vukanović tokom rasprave o izmjenama Zakona o električnoj energiji Republike Srpske.

„Tokom diskusije o izmjenama Zakona o električnoj energiji u Republici Srpskoj, koji predviđa uvođenje mogućnosti skladištenja električne energije iz solarnih elektrana kroz velike baterije, govorio sam o unosnom biznisu političara vlasti, poslanika i funkcionera SNSD-a sa solarama, u koji su ušli zahvaljujući političkim vezama i trgovini interesima, bliskosti sa čelnicima Elektroprivrede Republike Srpske i Regulatorne komisije za energetiku, a neki sa ciljem pranja prljavog novca i ulaska u legalne tokove“, napisao je Vukanović na svom blogu.

I tako. Institucije ćute, sudski postupci traju, a političke optužbe postaju sve glasnije, a radovi u Podnovlju ne staju.

Na zemljištu koje je predmet višestrukih sporova svakodnevno niču novi redovi metalnih konstrukcija i solarnih panela, dok se istovremeno traže nove ekipe radnika za naredne mjesece intenzivne gradnje.

Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske za sada, očigledno, nije promijenila ništa, osim što je još jednom pokazala koliko malo u praksi znače zakoni i sudske odluke kada radovi i interesi investitora, očito, ne smiju stati.

Dejan Rakita / GERILA

The post Radovi ne staju uprkos presudi: Etmax traži nove radnike za solarne elektrane u Podnovlju, dnevnice 120 KM i „plata na ruke“ first appeared on Gerila.info.

Presuda je donesena 2. aprila ove godine, a pravni zastupnik Zadruge zaprimio ju je krajem aprila. Njome je ukinuta ranija odluka Okružnog suda u Doboju i otvoren prostor za novi postupak oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje na kojoj se već mjesecima izvode radovi na izgradnji kompleksa solarnih elektrana.

Uprkos tome, u Podnovlju se uveliko postavljaju šipovi i paneli.

Zbog nastavka radova danas je na lokaciju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Ana Đukić, stanovnica Podnovlja, kaže za Gerilu da je razočarana odnosom institucija prema građanima koji mjesecima pokušavaju da dobiju odgovore.

„Ljudi iz Etmaxa su ušli u posjed i pored pravosnažne presude, pri tome niko ništa nam ne govori niti nas obavještava, kao da se nas koji ovdje živimo sve ovo ne tiče. Nema reakcije ni od jedne institucije, niko nam nije odgovorio na mnogobrojne upite koje šaljemo već mjesecima. Policija je maloprije došla u Podnovlje i napravila zapisnik, ali su rekli da to nije u njihovoj nadležnosti, odnosno da mora nadležna inspekcija da dođe i utvrdi stanje i da tek tada oni mogu zatvoriti gradilište. Ovo je katastrofa i evidentno je da mi živimo u državi bezakonja“, rekla je Đukićeva.

Slučaj Podnovlje već mjesecima izaziva ozbiljna pitanja o načinu na koji se raspolaže poljoprivrednim zemljištem, ali i o tome kako funkcionišu institucije kada se interesi građana sudare sa interesima investitora.

Grad Doboj je zemljište prepisao na sebe, iako je u katastru kao posjednik i dalje bila evidentirana Zemljoradnička zadruga Podnovlje. Nakon toga zemljište je prodato kompaniji “Etmax”. RUGIP je dva puta odbio zahtjev Zadruge za ponavljanje postupka, a Okružni sud u Doboju prethodno je odbacio njihovu tužbu. Tek je Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo takvu odluku i naložio novo odlučivanje.

Paralelno sa sudskim sporovima, otvorena su i pitanja zakonitosti samog projekta.

Ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila je ranije da investitor nema ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Investitoru je naloženo da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole, ali na terenu nije zabilježeno obustavljanje radova.

Stanovnici tvrde da su tokom protesta i obraćanja institucijama nailazili na ćutanje, a dio njih i na pritiske.

„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji“, upozorio je ranije za Gerilu Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Ekonomista Damir Miljević kaže da je problem dodatno ozbiljan jer se projekat realizuje na vrijednom obradivom zemljištu.

„Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti“, rekao je Miljević.

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja 104 pojedinačne elektrane snage do 150 kilovata — upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Dodatnu zabrinutost izaziva i sama lokacija projekta. Prema navodima Aarhus centra, solarni paneli planirani su „u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite“, na prostoru gdje se nalaze izvorišta pitke vode za oko 140 domaćinstava.

U međuvremenu, juče, u nedjelju 17.maja, na teritoriji grada Doboja, a samim tim i u Podnovlju su održani i izbori za savjete mjesnih zajednica. Sagovornici Gerile tvrde da veliki broj stanovnika nije ni znao da se izbori održavaju, te da u samom Podnovlju gotovo nije bilo nikakvog obavještenja.

„Nismo znali za izbore mjesnih zajednica. Ja sam lično tražila da mi naprave zapisnik. Sve je ovo u organizaciji SNSD-a, biraju se između sebe, a niko od stanovnika o tome ništa ne zna. Nikakvog obavještanja, sve u tajnosti“, kaže Ana Đukić.

I drugi mještani sa kojima smo razgovarali tvrde da na oglasnoj tabli mjesne zajednice nije bilo nikakvog obavještenja o izborima. Sve to, kako ističu, budi sumnju u povezanost sa projektom solarnih elektrana u Podnovlju.

Dok institucije ćute, a sudski postupci traju, u Podnovlju se danas direktno sudaraju presuda Vrhovnog suda Republike Srpske i očigledno ignorisanje te odluke od strane gradskih vlasti u Doboju, predvođenih gradonačelnikom Borisom Jerinićem.

Na zemljištu na kojem su se nekada nalazili objekti za uzgoj stoke i skladištenje žitarica danas stoje redovi metalnih nosača i i sve veći broj solarnih panela čiji se broj, iz dana u dan, povećava.

Grad Doboj i kompanija “Etmax” ni nakon višestrukih upita Gerile nisu odgovorili na pitanja o pravnom osnovu prenosa zemljišta, procesu licitacije, ekološkim dozvolama i nastavku radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS: Šipovi i paneli niču dok institucije ćute, policija nemoćna, mještani ogorčeni first appeared on Gerila.info.

Za razliku od ranijih izbora, kada je opozicija makar formalno pokušavala ostaviti utisak zajedništva, danas je evidentno da svako od ključnih aktera vodi vlastitu političku kampanju i gradi sopstvenu infrastrukturu, često više protiv “saveznika” nego protiv vlasti.

Najzanimljiviji odnos trenutno postoji između Draška Stanivukovića i Jelene Trivić. Njihov politički razlaz više nije stvar političkih nijansi nego otvorenog rivalstva. Stanivuković pokušava da se nametne kao jedini ozbiljan opozicioni lider sa realnom infrastrukturom i izvršnom funkcijom iza sebe, dok Trivićeva i dalje računa na birače koji smatraju da joj je pobjeda 2022. godine “ukradena”.

Međutim, iza sukoba o kandidaturama krije se mnogo važnije pitanje — da li opozicija Republike Srpske zaista želi promjenu sistema ili samo promjenu ljudi koji kontrolišu sistem?

Upravo na tom pitanju danas nastaju najveće razlike među opozicionim liderima.

Draško Stanivuković politički djeluje kao neko ko želi osvojiti vlast unutar postojećeg sistema, a ne nužno sistem mijenjati iz temelja. Njegova politika posljednjih godina pokazuje spremnost na kompromis sa centrima moći, pažljivo balansiranje i izbjegavanje frontalnih sukoba koji bi mogli ugroziti politički rast. Kritičari unutar opozicije upravo zbog toga smatraju da Stanivuković više želi preuzeti mehanizme vlasti i političke privilegije koje oni nose nego praviti dubinske rezove u načinu funkcionisanja institucija.

To ne znači da Stanivuković nema stvarnu podršku građana niti politički potencijal. Naprotiv. On vjerovatno najbolje razumije kako funkcioniše moderna politička kampanja, mediji i politički marketing. Međutim, pitanje je da li njegova politika predstavlja suštinsku alternativu ili samo novu generaciju političke elite koja želi upravljati istim sistemom.

Slična dilema postoji i kod Jelene Trivić. Iako je tokom izbora 2022. godine uspjela okupiti veliki broj birača koji su željeli promjenu, nakon izbora nije uspjela izgraditi snažan politički pokret koji bi prerastao izborni rezultat. Njena politika često djeluje institucionalno i umjereno, ali bez jasne vizije kako bi izgledala stvarna reforma sistema koji je decenijama građen oko političke kontrole javnih resursa, partijskog zapošljavanja i lojalnosti.

Za razliku od njih, Nebojša Vukanović ostavlja utisak političara koji je najbliži istinskoj antisistemskoj opoziciji. Njegova politika često djeluje haotično, konfliktno i personalizovano, ali upravo zbog toga dio javnosti vjeruje da nije spreman na političke trgovine koje su karakteristične za domaću političku scenu. Vukanovićev najveći kapital nije infrastruktura niti novac, nego percepcija da govori ono što drugi ne smiju i da je spreman sukobiti se sa svakim centrom moći, bez obzira odakle dolazio.

Međutim, problem takve politike jeste što teško može okupiti široku koaliciju potrebnu za osvajanje vlasti. Sistem u Republici Srpskoj nije moguće promijeniti samo protestnom energijom i kritikama, nego ozbiljnom političkom organizacijom, a upravo tu Vukanović ima najveće limite.

Branko Blanuša u cijeloj priči djeluje kao politički racionalniji i tiši akter, ali bez dovoljno političke snage da nametne vlastiti pravac. Njegova uloga će vjerovatno zavisiti od toga ko bude dominantan unutar opozicionog bloka i kome će procijeniti da se politički isplati približiti.

Najrealniji scenario trenutno jeste da opozicija ponovo uđe u dugu i iscrpljujuću unutrašnju borbu oko kandidatura, nakon čega će, pod pritiskom javnosti i straha od novog poraza, doći do kasnog dogovora. U tom scenariju djeluje vjerovatno da bi Jelena Trivić mogla odustati od direktne kandidature ukoliko istraživanja pokažu ozbiljan pad podrške i ukoliko ne uspije obnoviti političku energiju iz 2022. godine.

Nebojša Vukanović će teško odustati rano, ali bi na kraju mogao podržati kandidata koji bude imao najveću šansu protiv SNSD-a, vjerovatno uz političke uslove i insistiranje na većem uticaju u opozicionom bloku.

Draško Stanivuković trenutno djeluje kao političar sa najviše realnih šansi da postane glavni opozicioni kandidat za jednu od inokosnih funkcija, prvenstveno zbog resursa i političke vidljivosti koju ima kao gradonačelnik Banjaluke. Ali upravo zbog toga raste i strah dijela opozicije da bi eventualna pobjeda samo značila smjenu generacija unutar istog političkog modela, a ne stvarnu promjenu sistema.

Na kraju, možda najveći problem opozicije Republike Srpske nije pitanje ko ima najbolji rejting, nego pitanje da li među njenim liderima uopšte postoji iskrena želja da se razbije model vlasti zasnovan na političkoj kontroli institucija, javnog novca i partijskih mreža. Jer građani sve češće imaju utisak da se dio opozicije ne bori protiv sistema zato što je loš, nego zato što trenutno nisu oni ti koji njime upravljaju.

tekt je napisao CHTGPT na zadatu temu

The post CHTGPT: Kandidature, sujete i borba za kontrolu opozicije: Ko zaista želi promjene u Republici Srpskoj, a ko samo vlast? first appeared on Gerila.info.

Kroz sedam rijeka – Plivu, Duboku, Neretvu, Kasindolsku rijeku, Neretvicu, Ugar i Kruščicu – film prati višegodišnje borbe lokalnih zajednica protiv izgradnje mini hidroelektrana i drugih zahvata koji mijenjaju prirodna korita rijeka i ugrožavaju životnu sredinu.

U centru priče nisu samo rijeke, već ljudi koji uz njih žive. Aktivisti, mještani, ekolozi, stručnjaci i novinari kroz vlastita svjedočenja govore o pritiscima, protestima, sudskim procesima i pokušajima da sačuvaju ono što mnogi u Bosni i Hercegovini još uvijek smatraju zajedničkim dobrom.

Film je sniman bez klasične naracije. Umjesto naratora, priču nose autentični glasovi ljudi sa terena – onih koji su godinama blokirali bagere, protestovali ispred institucija ili završavali na sudovima zbog borbe za rijeke.

Kroz njihove ispovijesti otvara se mnogo šira slika: sistem u kojem prirodni resursi često postaju predmet privatnih interesa, dok posljedice snose lokalne zajednice.

„Rijeke na ivici“ ne pokušava ponuditi jednostavne odgovore, već postavlja pitanje koliko daleko društvo može otići u ime profita i energetskih projekata prije nego što izgubi ono najvrijednije – pitku vodu i netaknutu prirodu.

Autori filma su Dejan Rakita i Vladimir Kovačević, a film je nastao u produkciji portala Gerila.info.

Dokumentarac će premijerno biti emitovan na BHRT u subotu, 9. maja 2026. godine u 16:15 časova, dok je reprizno emitovanje zakazano za 14. maj u 12:30.

Premijera na FTV planirana je za 21. maj u 20:20, uz reprizna emitovanja 22. maja u 15:10 i 25. maja oko ponoći.

Film je realizovan u okviru programa „Innovation. Media. Minds: EU Support to Public Service Journalism in the Western Balkans“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije u saradnji sa implementacionim partnerom DW Akademie.

Sadržaj filma isključiva je odgovornost redakcije Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Premijera dokumentarca „Rijeke na ivici“: Priča o rijekama BiH koje nestaju pod pritiskom mini hidroelektrana first appeared on Gerila.info.

V.M. je u disciplinskom postupku oslobođen odgovornosti a krivična prijava koja je podnesena banjalučkom Okružnom tužilaštvu ne tereti njega već rukovodioce u Ministarstvu unutrašnjih poslova nadležnih za disciplinski i krivični nadzor nad radom policijskih službenika zbog postojanja osnova sumnje  da su počinili više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Republike Srpske i to zloupotrebom službenog položaja ili ovlaštenja, nesavjesnim radom u službi, pomaganjem osumnjičenom poslije izvršenja krivičnog djela i neprijavljivanjem učinioca krivičnog djela.

Krivična prijava podnesena je u maju 2025. godine a nakon gotovo godinu dana od podnošenja nema odgovora iz banjalučkog javnog tužilaštva.

U prijavi se navodi da je presuđeni policajac koji je presuđen zbog nasilja, prijetnji i neovlaštenog posjedovanja oružja “u posljendje tri godine nastavio da nesmetano obavlja svoje dužnosti ali i da napreduje u službi”.

“Dostupne su informacije da su neke prijave rezultirale pravosnažnim osuđujućim presudama, dok su druge opstruisane, zataškane ili ostale bez bilo kakvog procesuiranja, iako su postojali zakonski osnovi da se protiv imenovanog pokrene disciplinski i krivični postupak kao i postupak suspenzije iz službe. Ovakvo postupanje ukazuje na sistemsko prikrivanje nezakonitog ponašanja i zaštitu imenovanog od strane nadležnih u hijerarhiji MUP-a Republike Srpske, s ciljem da se izbjegne utvrđivanje odgovornosti, kao i zaštita ličnih i drugih interesa u okviru samog MUP-a“, nvodi se u krivičnoj prijavi koja je u posjedu Gerila info.

Navodi se da MUP, u međuvremenu, vodi ili je vodio više disciplinskih postupaka protiv pojedinaca koji nisu imali nikakvu stvarnu krivicu a s ciljem njihovog disciplinovanja jer su “iskakali iz šablona”.

“Sumnja se da su određena lica u rukovodstvu MUP RS imala saznanja o izvršenim djelima a nisu ih prijavila Tužilaštvu, određena lica omogućila imenovanom da izbjegne odgovornost, iako su znali za njegovo ponašanje, određena lica zloupotrebila ovlašćenja da zaštte imenovanog i spriječe pokretanje zakonskih postupaka i da je postojalo sistemsko nesavjesno postupanje u procesuiranju prijava. Takvo ponašanje ozbiljno narušava vladavinu prava, pobjerenje u rad policije i ostavlja utisak o postojanju organizovanje zaštite i potencijalne korupcije unutar sistema“, navodi se dalje u prijavi banjalučkom Okružnom tužilaštvu.

Prijava o cjelom slučaju podnesena je i Jedinici za zaštitu integriteta i zakonitosti u radu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Glas Srpske je ranije pisao da je prema optužnici V.M. suprugu napao u porodičnom stanu, gurnuo je na krevet, udario šakom u ruku koju je zavrtao a zatim prislonio pištolj na čelo. Prema optužnici ali i presudi V.M. je suprugu napao 20. januara 2021. godine upućujući joj prijetnje po život.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Krivična prijava OJT Banjaluka zbog sumnji u korupciju u vrhu MUP-a Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Odluku o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu Devetaci donijela je Vlada Republike Srpske u februaru ove godine nakon samoinicijativne ponude kompanije Kubik Trans Niskogradnja iz Laktaša.

Odbornici novogradske lokalne skupštine jednoglsano su van snage stavili odluku o dodjeli koncesije. Koncesija je prvobitno dodjeljena na godinu dana uz nadoknadu od nešto više od 6000 maraka. Skupština ove opštine je prvobitno dala saglasnost na odluku o dodjeljivanju koncesije.

Odbornicu su saglasnost koju su dali 4. jula 2024 godine stavili van snage 30. aprila ove godine.

16. marta ove godine Okružnom sudu u Banjaluci podnesena je tužba protiv Vlade Republike Srpske zbog dodjeljivanja koncesije kompaniji iz Laktaša. Tužbom se traži poništavanje rješenja o davanju koncesije.

U tužbi se navodi da nije jasno na osnovu čega Vlada Republike Srpske crpi pravni osnov za dodjelu koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu Devetaci. Navodi se da u “Dokumentu o politici” iz 2006. godine za teritoriju opštine Novi Grad uopšte nije predviđena mogućnost dodjeljivanja koncesija za istraživanje uglja.

“Dakle evidentno je da ni u postojećem Dokumentu o politici, na teritoriji opštine Novi Grad, nije predviđeno dodjeljivanje koncesije za istraživanje uglja, a što se omogućava pobijanim aktom (koncesijom) Tužene. Ukoliko bi pobijani akt ostao na snazi, time se između Tužene i Zainteresovanog lica (Kubik Trans Niskogradnja) de facto stvaraju pravne pretpostavke za ostvarivanje de iure neutemeljenog koncesiono-pravnog odnosa. Takav koncesiono-pravni odnos bio bi jednako neutemeljen u važećem pravnom okviru, koliko i štetan po javne resurse, ali potencijalno štetan i po javna sredstva-budžet Republike Srpske, koji je takođe u vlasništvu svih građana. Naime, ovo iz razloga što pokretanjem postupka dodjele koncesije i očekivanog objavljivanja javnog poziva za dostavljenje ponuda za dodjelu predmetne koncesije, Tužena kod Zainteresovanog lica utiče na stvaranje zablude o pravnoj valjanosti, odnosno konkretno ispunjavanja svih pretpostavki za zaključivanje valjanog Ugovora o koncesiji, usljed čije neiskrivljene nemogućnosti realizovanja Zainteresovano lice bi imalo pravo na znatnu odštetu na uštrb javnih sredstava“, navodi se u tužbi u koju je Gerila info imala uvid.

U tužbi se navodi i da saglasnost koju je ranije dala skupština ove opštine (a koja je sada povučena) ne može služiti kao pravni ekvivalent učešča javnosti. Navodi se i da prema dostupnim informacijama u opštini Novi Grad nikada nisu održane javne konsultacije u vezi sa namjerom davanja koncesije za istraživanje uglja na područjuove opštine.

Na području prijedorske regije na sceni je svojevrsna pomama za otvaranjem rudnika uglja. Javnost u Republici Srpskoj upoznata je sa načinom na koji su “otvoreni” rudnici u Bistrici i Bukovoj Kosi kod Prijedora akoji su lokalnom stanovništvu napravili pakao od života. Javnost je upoznata i da su kopanja koje je vršila kompanika Drvoexport iz Teslića počela prije dodjeljivanja koncesije. Kada je rudnik Bukova Kosa u pitanju odbornici prijedorske skupštine su prvobitno bili protiv rudnika ali su “nakon poziva” iz Banjaluke promijenili mišljenje.

Nije isključeno da se isto može desiti i u Novom Gradu.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Ipak bez geoloških istraživanja u Novom Gradu? Mogu li za razliku od Prijedora odbornici iz Novog Grada ostati pri svojoj odluci? first appeared on Gerila.info.

U utorak, 5. maja, u Omladinskom kreativnom centru, biće organizovano javno potpisivanje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba iz kompanija Eastern Mining, Adriatic Metals i DPM Metals, ali i protiv nadležnih institucija Federacije Bosne i Hercegovine i Zeničko-dobojskog kantona. Organizatori – Udruženje „Opstanak“ i Vareška eko inicijativa – tvrde da postoje osnovane sumnje da je dugogodišnje rudarenje ostavilo ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva i životnu sredinu.

„Želimo skrenuti pažnju javnosti na dugogodišnji problem zagađenja teškim metalima i ozbiljne posljedice koje ono ima na životnu sredinu, kao i na neodgovorno i neadekvatno postupanje nadležnih institucija“, navode organizatori, uz poziv tužilaštvima da hitno reaguju nakon zaprimanja prijava.

Podrška ovoj inicijativi dolazi i izvan Vareša – predstavnici Aarhus centra u BiH i Udruženja građana Fojničani najavili su da će takođe potpisati prijave, čime ovaj slučaj prerasta lokalne okvire i postaje pitanje od šireg javnog interesa.

Razlog za ovakav potez leži u podacima koji posljednjih mjeseci sve više zabrinjavaju. Prema dostupnim informacijama, kod više od 300 građana Vareša potvrđeno je prisustvo olova u krvi. Samo u posljednjem krugu testiranja, olovo je pronađeno kod još 85 osoba. Posebno alarmantan podatak odnosi se na djecu – prisustvo ovog teškog metala potvrđeno je i kod mališana mlađih od šest godina.

Olovo, kao jedan od najopasnijih teških metala, može izazvati trajna oštećenja zdravlja, naročito kod djece, trudnica i starijih osoba. Uprkos tome, reakcija nadležnih institucija – prije svega ministarstava zdravlja Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona – izostaje.

Još u decembru prošle godine testirane su 44 osobe različitih starosnih grupa i kod svih je utvrđeno prisustvo olova, dok je kod 17 osoba zabilježena koncentracija iznad graničnih vrijednosti. Naknadna, privatno organizovana testiranja samo su potvrdila trend – problem nije izolovan, već sistemski.

U međuvremenu, roditelji oko 250 djece koja pohađaju osnovnu školu u Varešu traže hitno testiranje, strahujući da bi razmjere problema mogle biti daleko veće od onoga što je do sada otkriveno.

Paralelno s tim, rudarski projekti u ovom kraju se nastavljaju. Vareš, nekada simbol industrijskog razvoja, danas se nalazi u novom ciklusu eksploatacije – ovaj put polimetaličnih ruda poput olova, cinka i barita, uz planove za otvaranje rudnika hroma na lokalitetu Duboštica-Tribija. Upravo taj plan dodatno produbljuje strah lokalnog stanovništva.

Istraživanja na lokalitetu Duboštica–Tribija već su u toku, a iza projekta stoji firma „Vareški minerali“, ranije poznata kao „Seven plus“, povezana sa Milošem Bošnjakovićem, koji se dovodi u vezu s nizom sličnih projekata u regionu. Istovremeno, prodaja rudnika u Rupicama kanadskoj kompaniji za više od milijardu dolara prošla je bez direktne finansijske koristi za lokalnu zajednicu – što dodatno produbljuje nepovjerenje.

Sumnje u sukob interesa dodatno komplikuju situaciju. Firma GeoAVAS, angažovana na istražnim radovima, povezuje se s osobama koje se nalaze i na listi eksperata Vlade ZDK – tijela koje bi trebalo da nadzire eksploataciju mineralnih sirovina. Takva preplitanja uloga otvaraju pitanje ko uopšte kontroliše procese koji direktno utiču na zdravlje građana.

Dok investitori tvrde da posluju u skladu s najvišim ekološkim standardima, svakodnevica Varešana govori drugačije. Između laboratorijskih nalaza, nedorečenih odgovora institucija i sve intenzivnijih rudarskih aktivnosti, jaz između zvaničnih tvrdnji i stvarnog stanja na terenu postaje sve dublji.

Dejan Rakita / GERILA

The post Vareš na ivici: Građani podnose krivične prijave zbog teških metala u krvi, institucije i dalje bez odgovora first appeared on Gerila.info.

Mandić tvrdnje potkrepljuje građevinskom dozvolom koju je izdalo Odjeljenje za prostorno uređenje grada Banjaluka a koje nije imalo zakonski osnov da takvu dozvolu izda. S obzirom da je taj dio obale Vrbasa proglašen za nacionalni spomenik od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika građevinsku dozvolu je jedino moglo da izda Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Mandić napominje da to nije jedina nezakonitost kada su radovi na ovom dijelu obale u pitanju. Podsjeća da je i ova nezakonita dozvola izdata u oktobru 2025. godine a da su radovi počeli sredinom iste godine bez ikakve građevinske dozvole.

“Građevinsku dozvolu za ovaj prostor, za ovu katastarsku česticu, može izdati jedino Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske a nikako građevinsku dozvolu za ovu česticu ne može izdati gradska uprava odnosno nadležno odjeljenje”, rekao je odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini Igor Mandić novinarima u Banjaluci.

Inače, zbog radova na obali Vrbasa na potezu u Šeheru Centar za životnu sredinu Banjaluka podnio je banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu krivičnu prijavu. Oni su dobili i presudu u svoju korist a grad su tužili zbog odbijanja dostavljanja projektne dokumentacije i građevinske dozvole. Građevinsku dozvolu kao ni ostalu projektnu dokumentaciju još nisu dobili.

Napominju da će, nakon najnovijih informacija, dopuniti krivičnu prijavu. Podsjećaju i da su resonim ministarstvima u Vladi Republike Srpske još ranije slali dopise sa obavještenjima o nelelegalno izvođenim radovima ali da ministarstva nisu reagovala.

“Ja bih da skrenem pažnju na nešto što se dešava ovih dana a to je nasilna instrumentalizacija ove priče gdje jedna partija napada drugu a viimo da su svi uključeni. Jedni upravljaju ministarstvima a drugi gradom. Sad mi pozivamo ta ministarstva da reaguju napokon u skladu sa svojim ovlaštenjima i da one dopise koje smo njima slali izvade iz ladica i postupe u skladu sa njima“, rekao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.

Kako je Gerila ranije pisala, projekat izgradnje šetališta pokrenut je u junu 2025. bez prethodno pribavljenih potrebnih dozvola, uključujući vodne smjernice od nadležnih organa. Inspekcija je u međuvremenu potvrdila nepravilnosti i zapečatila lokaciju, ali radovi nisu trajno obustavljeni.

U odgovoru Grada Banjaluka od 18. jula 2025. navodi se da su „pristupili radovima jer nisu stekli utisak da bi projekat bio odbijen“, što su nevladine organizacije protumačile kao dodatno ignorisanje zakona i procedura.

„Nastavljamo izgradnju šetališta uz Vrbas na potezu od Švedske plaže do Vrućice i za taj projekat posjedujemo vodne saglasnosti, građevinsku dozvolu i budžetirana sredstva. Novoizgrađeno šetalište jedno je od omiljenih mjesta za uživanje naših građana i istrajaćemo na tome da ga uspješno završimo“, poručio je Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke, u oktobru prošle godine.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Grad betonirao obalu Vrbasa uz nezakonito izdatu građevinsku dozvolu! first appeared on Gerila.info.

Grad je u novembru prošle godine podnio zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti na projektnu dokumentaciju za izgradnju šetališta i obaloutvrde od Gradskog mosta do mosta Kab. Grad je dobio saglasnost Voda Srpske uz određene uslove a u odgovoru na pitanja o saglasnosti za sječu drveća iz Voda Srpske odgovaraju da takva saglasnost nije data.

Inače, u tački 3.5 Rješenja o vodnoj saglasnosti navodi se da je neophodno da se sprovede takva organizacija građenja na gradilištima, transportnim putevima i deponijama koja ni kom pogledu neće ugroziti ljude, postojeće objekte i vodotoke, te koja će obezbijediti zaštitu okoline.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je, nakon što je sječa zdravih stabala izazvala pravu pobunu, saopštio kako su vrbe i ostala zdrava stabla posječena greškom. U to je, međutim, teško povjerovati. Zanimljivo da iz Stanivukovićevog kabineta nisu reagovali prije nego što su ljudi počeli da postavljaju pitanja i prije nego što je objavljen snimak posječenog drveća.

Iz Stanivukovićevog saopštenja može se zaključiti da se radi o projektu dalje betonizacije obale Vrbasa što potvrđuje i odgovor Voda Srpske. On navodi da je “projekat uređenja rive zamišljen kao projekat na koji ćemo svi biti ponosni“.

Grad je, prije nekoliko dana, saopštio kako je izvršena inspekcijska kontrola, da je smijenjen nadzor i da će biti posađeno pedeset novih vrba na budućem šetalištu uz Vrbas. Nezvanično, gradska vlast pokušava da krivicu svali na jedog od niže rangiranih službenika gradske administracije.

“Gradska inspekcija je utvrdila da je, u okviru izvođenja radova na obali Vrbasa, uklonjena jedna vrba, sedam topola (od kojih je jedna bila šuplja) dok se preostala uklonjena stabla odnose na bagremove i zovu, koje se klasifikuju kao korovske vrste. Takođe, u zapisniku inspekcije navedeno je da je na predmetnoj lokaciji evidentirano šest starih panjeva“, saopštili su iz banjalučke gradske uprave.

Inače, aktivisti i stručnjaci iz različitih oblasti godinu dana upozoravaju da se šetalište uz Vrbas radi bez potrebnih dozvola, da narušava prirodni ambijent obale i rijeke ali i da uništava živi svijet uz rijeku s obzirom da je šetalište dobrim dijelom uz samu rijeku a negdje ulazi u u njeno korito.

Sporan je i način izdavanja građevinskih dozvola za pojedine dijelove šetališta.

Vladimir Kovačević. Gerila info

The post Grad sjekao bez saglasnosti Voda Srpske! first appeared on Gerila.info.