ISTRAŽUJEMO: Da li se BiH uozbiljila po pitanju nuklearne opasnosti koju nam Hrvatska najavljuje?

  • 19
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
Konferencija “Problem skladišta/odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore” u Sarajevu. FOTO: Srna.

Poslanici “Zelenog kluba”, koji okuplja predstavnike sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, donijeli su zaključak na konferenciji “Problem skladišta/odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore” održanoj juče u Sarajevu da lokacija Trgovska gora nije prihvatljiva za Bosnu i Hercegovinu, jer se nalazi na granici i ne ispunjava eliminatorne kriterijume za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada.

“Zeleni klub” je pozvao nadležne institucije da formiraju pravni i ekspertski tim u vezi sa rješavanjem problema lokaliteta Trgovska gora, koji je u blizini granice sa BiH, a Hrvatska ga je namijenila za odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada iz nuklearke Krško, prenosi novinska agencija Srna.

Nadležnim institucijama u BiH ovaj klub poslanika predlaže utvrđivanje mogućnosti sudske zaštite ljudskih prava građana sa obje strane rijeke Une, s obzirom na to da ta lokacija ima najveći negativan uticaj na stanovništvo i životnu sredinu u BiH, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Ta lokacija, kako se navodi, ima najveći negativan uticaj na raznovrsni biljni i životinjski svijet, na rijeku Unu i vodozahvate vode za piće, a ugroziće i Park prirode “Una”, Nacionalni park “Una” i onemogućiće turizam i proizvodnju zdrave hrane u cijelom pogođenom području.

Konferencija “Problem skladišta/odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore” u Sarajevu. FOTO: Srna.

Mario Crnković iz NVO “Green team” iz Novog Grada, koji je učestvao na konferenciji, za Gerilu ističe da je pored poslanika sa svih nivoa vlasti u BiH, predstavnika ambasada, nadležnih ministarstava i agencija, zainteresovane stručne i naučne javnosti, kao i predstavnika nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne srednike, važno istaći i učešće Darinka Dumbovića, gradonačelnika Petrinje, koji je nastavio kontinuitet čvrstog stava u odbrani kako građana sisačko-moslovačke županije tako i građana sjeverozapadne Bosne i Hercegovine od radioaktivnog otpada.

Zanimljivo je da je par dana prije konferencije načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina izjavio da nije dobio poziv za učešće na konferenciji. Tom prilikom je naveo da bi spoznaje do kojih je došla opština Dvor bile od koristi za druge krajeve koji će se u budućnosti susretati sa sličnim problemima. Takođe, istakao je da je nedostatak jasnih i potpunih odgovora izazvao kod mnogih stanovnika Dvora bojazan i sumnju, a ponekad i političke podjele. Naglasio je da su kao mala sredina, opterećena dodatno i teškim ratnim naslijeđem, nastojali odgovoriti punom transparentnošću lokalne samouprave, pozivom svima koji su uključeni, državi i specijalizovanim agencijama za dostavljanje informacija, za izradu jasnih planova i procjena.

Međutim, Mario Crnković ističe da je Arbutina odbio učešće na konferenciji. “Vješto izvlačenje od učešća, pozivanje na to kako mu se ne sviđa dostavljena agenda, predstavlja politički trik prave škole modernih balkanskih političara. Pa čitava tema je posvećena problemu potencijalnog odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Savršeno je logično, ako je događaj konferencija sa panel diskusijom – pa naravno da svi prisutni imaju mogućnost aktivnog učešća, da iznesu svoj stav ili upute pitanje. Koji su stvarni razlozi nedolaska Arbutine, vrijeme će pokazati – ali ono što je već sada jasno je to da ovakvi potezi i odbijanje razgovora zarad zadovoljavanja ega ne doprinose borbi protiv radioaktivnog otpada, naprotiv”, navodi Crnković.

Mario Crnković. FOTO: Gerila.

I Crnković naglašava da je lokalitet Trgovske gore, odnosno mikrolokacija Čerkezovac, apsolutno neprihvatljivo rješenje za skladištenje, odnosno odlaganje radioaktivnih otpada, naročito imajući u vidu količinu negativnih uticaja koje bi odlaganje tog otpada imalo po BIH.

Sam proces koji forsira Hrvatska da se po svaku cijenu lokalitet Trgovske gore, mikrolokacija Čerkezovac odredi kao mjesto za skladištenje/odlaganje nije u skladu sa praksom koja treba biti primjenjivana u ovakvim slučajevima (poštivanje domaćeg i međunarodnog prava, uvažavanje pozitivnih praksi, mišljenja struke), navodi Crnković.

Ističe da je na konferenciji podržan stav Predsjedništva BIH da jednoglasno kaže “NE” odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Takođe, pozvane su sve nadležne institucije i organi u BiH da se maksimalno uključe u proces zaustavljanja ove namjere.

Crnković navodi da je istaknuta potreba za formiranjem nove radne grupe za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Ističe da su pozvane i lokalne zajednice u BIH i Hrvatskoj koje su posredno i neposredno zahvaćene i pogođene mogućim negativnim uticajem odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori da nastave da prate, planiraju i organizuju događaje s ciljem razvijanja svijesti o zaštiti zdravlja, životne sredine i bezbjednosti okoline, kao i da se nastavi protivljenje uspostavljanju tog odlagališta.

Kasarna Čerkezovac. FOTO: kostajnica.net.

Što se trenutnih dešavanja u vezi sa odlaganjem nuklearnog otpada tiče, Crnković navodi da su informacije kojima raspolažu nezvanične. Ističe da te informacije ukazuju na to da se kasarna Čerkezovac ubrzano prazni!

Napominjem da su ovo nezvanične informacije koje treba uzeti sa dozom rezerve, ali na žalost kao takve se veoma dobro uklapaju u scenario koji je razotkrila RTL televizija, a na temu primopredaje kasarne Čerkezovac (sa Ministarstvom obrane Republike Hrvatske u čijem je vlasništvu, na Ministarstvo državne imovine, da bi ono u krajnjoj liniji navedenu ustupilo Ministarstvu zaštite okoliša koje bi se probrinulo za nastavak planiranih aktivnosti).

Kada je riječ o aktivnostima NVO “Green team”, Crnković ističe da je predviđeno organizovanje protestne šetnje 29. marta kada će preko 800 mladih reći “NE” za radioaktivni otpad na 800 metara od Une.

Važno je dodati da ovo neće biti samo protest i protestna šetnja već da će po završetku protestnog dijela biti organizovana akcija čišćenja grada – gdje će svi prisutni dati svoj doprinos da Novi Grad postane ljepše mjesto. Uz to, važno je napomenuti da krećemo u organizovanje serije edukacija u sjeverozapadnoj BIH za mlade na temu potencijalnog odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

U vezi sa problemom odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Mirko Šarović je istakao da nije u redu da se susjedu na granici odlaže bilo koji otpad i da se namjera Hrvatske da na granici sa BiH odlaže radioaktivni, odnosno nuklearni otpad ne može nazvati prijateljskim činom.

“Mislim da je pred nama težak put u kojem BiH želi da Hrvatska čuje njen glas”, rekao je Šarović nakon konferencije, te ocijenio da BiH nije preostalo puno mjera, prenosi Srna.

Šarović očekuje da će se institucije BiH znatnije uključiti u rješavanje u ovog problema i da treba tražiti međunarodnu podršku da se izmijeni namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH, odlaže i skladišti radioaktivni i nuklearni otpad.

Komentarišući ideje da je za rješavanje ovog problema potrebna međunarodna arbitraža, Šarović je podsjetio da je za arbitražu potreban pristanak Hrvatske.

Ministar ekologije i turizma Federacije BiH Edita Đapo upozorila je da izgradnja deponije radioaktivnog, odnosno nuklearnog otpada u Trgovskoj gori u slučaju zemljotresa, požara, poplava ili nesreće izazvane ljudskim faktorom može imati nesagledive posljededice po stanovništvo u BiH, pogotovo u pograničnim dijelovima gdje se stanovništvo uglavnom bavi poljoprivredom, pčelarstvom ili turizmom.

Ukoliko je Hrvatska spremna da plati danak od četiri hiljade stanovnika u opštini Dvor, BiH ne može plaćati danak da na samim vratima ima odlagalište radionuklearnog otpada upravo zato što se taj otpad ne odlaže 10-15 godina pa će se rekultivisati, već je to deponija koja će tu stajati 250.000 godina.

Ministar ekologije i turizma Federacije BiH Edita Đapo. FOTO: FENA.

Predsjednik “Zelenog kluba” Saša Magazinović rekao je da konferencija o problemu Trgovske gore nije nikakva antihrvatska histerija već pokušaj da se razvije dijalog kako bi u duhu dobrosusjedskih odnosa bio rješavan problem.

Magazinović je upozorio da je mjesto gdje Hrvatska ima namjeru odlagati i skladištiti radioaktivni i nuklearni otpad udaljeno svega par stotina metara od rijeke Une i granice sa BiH, manje od tri kilometra od centra Novog Grada i par stotina metara od vodozahvata odakle stanovnici BiH piju vodu, te bi se dvije trećine eventualnog negativnog, štetnog efekta odnosile na BiH, a jedna na Hrvatsku.

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača izrazio je zadovoljstvo što je danas u Sarajevu organizovana konferencija u vezi sa problemom Trgovske gore i što su učesnici potvrdili stav koji imaju stanovnici i vlasti Novog Grada da navedeni lokalitet nije prihvatljiv zbog blizine granice, ali i neispunjavanja tehničkih uslova za odlaganje radioaktivnog otpada.

Građani Novog Grada traže prije svega od opštine i Republike Srpske, a naravno i BiH da budu zaštićeni jer je ovo jedan od problema na kojima BiH polaže ispit.

Gradonačelnik Petrinje i poslanik u Saboru Hrvatske Darinko Dumbović istakao je da kraj u kojem vlasti njegove zemlje namjeravaju odlagati radioaktivni otpad zaslužuje da se o njemu brine na drugi način. “Taj dio Pounja jedan je od najljepših krajeva za zdrav život, ekološku proizvodnju i sve što bi u budućnosti trebali imati”, izjavio je Dumbović i dodao da lokacija Trgovske gore nije bezbjedna jer postoji opasnost od klizišta.

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović. FOTO: FENA.

Zanimljiva je bila jučerašnja najava predstavnika opština Novi Grad, Krupa na Uni, Kostajnica i Kozarska Dubica da će u narednih mjesec dana na području opština kojima u Republici Srpskoj protiče rijeka Una do ušća u Savu biti postavljene table sa obilježjima “Park prirode Una”.

Načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Dragan Kovačević rekao je da je u toku izrada studije zaštite, prenosi Srna.

U periodu od kada je proglašena prethodna zaštita područja rijeke Une uradili smo neophodna istraživanja na terenu. Potreban je još jedan do dva izlaska na teren. Imamo dovoljno podataka da ovaj posao uradimo za dva-tri mjeseca.

Prema njegovim riječima, kada bude završena, studija zaštite biće proslijeđena resornom ministarstvu, koje će dokument staviti na javni uvid i, ukoliko bude opravdanih primjedbi, uslijediće korekcija, a nakon toga procedura usvajanja odluke o uspostavljanju trajne zaštite.

Zamjenik načelnika opštine Novi Grad Bojan Lukač rekao je da, osim postavljanja tabli, u narednim danima opštine treba da dostave Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa neophodne podatke da bi proces bio što uspješnije okončan.

Sastanak predstavnika opština Novi Grad, Krupa na Uni, Kostajnica i Kozarska Dubica. FOTO: Srna.

Prethodna zaštita rijeke Une proglašena je aktom Vlade Republike Srpske 29. aprila prošle godine. Ovim aktom je upravljanje Parkom povjereno opštinama Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica koje tokom dvije godine, koliko traje privremena zaštita, imaju zadatak da obezbijede sprovođenje propisanih režima zaštite i očuvanje prirodnog dobra.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske pokrenulo je postupak za proglašavanje prethodne zaštite područja rijeke Une, uzimajući u obzir činjenice da postoji opasnost da će područje rijeke Une biti ozbiljno ugroženo u slučaju izgradnje odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora u Hrvatskoj.

Na zahtjev ovog ministarstva, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa sačinio je stručno mišljenje na prethodnu zaštitu rijeke Une, a u toku je izrada studije zaštite.

GERILA.info