Banjalučka gradska vlast najavila je početkom ove sedmice da naplata parkinga u gradu počinje 18. avgusta. Sve je rezultat glasanja odbornika za novu Odluku o parkinzima i garažama na posljednjoj sjednici gradskog parlamenta. Treba li, međutim, plaćati parking u gradu ponovo će, prema svemu sudeći, reći Ustavni sud Republike Srpske. Šanse da Ustavni sud ne obori i ovu odluku gotovo da ne postoje.

Ustavni sud Republike Srpske je, ranije, oborio prethodnu ovakvu odluku jer nije bila u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima Republike Srpske.

“Ponovo je sporan član 4 te Odluke koji kaže da će grad Banjaluka da naplaćuje a Ustavni sud se drži Zakona o komunalnim djelatnostima koji kaže da grad može da osnuje neko privredno preduzeće koje će naplaćivati neku komunalnu uslugu ili da to povjeri nekom drugom privrednom preduzeću što u ovom slučaju grad Banjaluka nije ispoštovao i ja sam sigurna da će Ustavni sud da obori ovu odluku kao što je i prethodnu“, rekla je za Gerila info odbornica Narodnog Fronta, Dijana Ješić.

Nije jasno zašto su odbornici većine glasali za ovakvu odluku koja se ne razlikuje od prethodno usvojene koja je oborena na Ustavnom sudu Republike Srpske. Advokat Aleksandar Jokić za srpska info je rekao da sumnja u to da odbornici uopšte razumiju ono za šta glasaju.

“Znajući sastav skupštine moguće je da u skupštini sjede ljudi koji ne znaju pročitati, koji ne znaju sva slova, to mogu da prihvatim. Ipak, ne mogu da prihvatim da je moguće da pri uporedom prkazu dva dokumenta, kada vidite da su sadržajno identična, kažete da je ovaj drugi značajno drugačiji u odnosu na prvi“, kazao je advokat Aleksandar Jokić.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže, za Gerila info, da ključni problem ove Odluke nije samo pitanje ko će naplaćivati parking, nego ko uopšte po zakonu može biti davalac te komunalne usluge i ko određuje pravila po kojima građani plaćaju i odgovaraju.

“Grad je sam sebe, preko odjeljenja Gradske uprave, odredio kao neposrednog vršioca komunalne djelatnosti, iako Zakon predviđa javno komunalno preduzeće ili drugi privredni subjekt kojem su ti poslovi povjereni. Ustavni sud je 24. juna ove godine u predmetu Zvornika već utvrdio nezakonitost suštinski istog modela i naglasio da jedinica lokalne samouprave mora postupati u okvirima koje joj je postavio Zakon o komunalnim djelatnostima“, objašnjava Kisin Zagajac.

Ona napominje da je politički posebno zanimljivo to što je ovu Odluku usvojila skupština u kojoj većinu imaju politički protivnici gradonačelnika, a da su istom Odlukom upravo gradonačelniku prepuštena veoma široka ovlašćenja.

Inače, pravilnikom gradonačelnika treba da se određuju tarifne zone, uslovi i način korišćenja parkinga, način naplate, premještanje, blokiranje i deblokiranje vozila. To je institucionalno prilično paradoksalno, objašnjava Jovana Kisin Zagajac, jer upravo Skupština, koja bi trebalo da bude predstavnički organ koji donosi opšta pravila i kontroliše izvršnu vlast, sama dio tih prava prepušta gradonačelniku.

“I Ustavni sud je u predmetu U-64/25 podsjetio da je Skupština predstavnički organ, organ odlučivanja i kreiranja politike, dok Zakon o komunalnim djelatnostima upravo Skupštini stavlja u nadležnost da svojom odlukom uredi uslove korišćenja, opšte uslove i način naplate komunalne usluge. Za građane je, međutim, mnogo važnije nešto drugo. Parking nije samo pitanje saobraćaja i kazni, nego odnos u kojem građanin plaća uslugu. Ustavni sud je u odluci U-64/25 izričito zauzeo stav da se korišćenje parking-prostora zasniva na odnosu koji ima obilježja tipskog, adhezionog ugovora i da korisnik plaća cijenu komunalne usluge. Zato građanin mora unaprijed znati ko mu pruža uslugu, po kojim uslovima, po kojoj cijeni, ko mu izdaje račun, kome podnosi prigovor i ko odgovara ako je usluga ili obračun pogrešan“, kaže ova advokatica.

Nezvanično, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sa svojom administracijom ne želi da naplatu parkinga prepusti bilo kome jer bi to automatski značilo da će novcem od naplate da upravlja onaj kome je ta naplata prepuštena. Ukoliko bi bilo osnovano posebno preduzeće za naplatu parkinga, kako je preporučio i Ustavni sud Republike Srpske, na čelo tog preduzeća bi, izvjesno, skupština postavila nekoga ko nije pod kontrolom Draška Stanivukovića. Gradonačelnik, osim u slučaju izmjene regulacionih planova, nema većinu u gradskoj skupštini. Iako su za ovu odluku glasali i odbornici PSS-a i odbornici SNSD-a.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Naplata parkinga u Banjoj Luci ponovo neustavna?! first appeared on Gerila.info.

“Jedna pumpa koja je kapacitet 515 litara, ona ako ode grad ostaje bez vode, ako vam ode jedna trafostanica. U kakvom je stanju ta pumpa? U nikakvom i ne možete je obnoviti u ovom momentu, mi saniramo ono što možemo ali ima životni vijek“, rekao je direktor banjalučkog Vodovoda Radovan Majkić, gostujući na ATV.

Majkićeva izjava više je nego alarmantna pogotovo u momentu kada se grad suočava sa ogromnim problemima u vodosnadbijevanju. Majkić je rekao i kako je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković upoznat sa svim problemima u Vodovodu.

Odbornica Narodnog Fronta, Dijana Ješić, nakon Majkićevog gostovanja na ATV traži hitnu reakciju gradonačelnika Stanivukovića i predsjednika gradske skupštine Ljube Ninkovića i sazivanje vanredne sjednice Skupštine grada Banjaluka.

“Ima li iko od gradskih čelnika da reaguje na ovo? Ima li iko zdrave pameti da sazove vanrednu sjednicu Skupštine grada da se se o ovome priča? Gradonačelnik je upoznat sa ovim. Tako kaže direktor Vodovoda. Upoznato je i skupštinsko rukovodstvo. Bar iz medija. Direktor kaže da je Vodovodu pod hitno potrebna investicija kako bi se nabavile nove pumpe. Na zadnjoj vanrednoj sjednici Skupštine grada je usvojeno kreditno zaduženje od 18 miliona za uređenje Gospodske ulice i još nekoliko sličnih projekata. Smatram da se dio sredstava od tog kredita, uz saglasnost banke, Ministarstva finansija i Skupštine grada, mora preusmjeriti u investiciju nabavki pumpi za Vodovod. Pozivam i gradonačelnika i predsjednika Skupštine grada da hitno sazovu vanrednu sjednicu. Jer ako ovo nije hitno i vanredno, onda stvarno ne znam šta je“, rekla je Dijana Ješić.

Sa druge strane gradski menadžer i poslanik PDP u NSRS Mirna Savić Banjac objašnjava kako je direktor Vodovoda o lošem stanju pumpi govorio kao o hipotetičkom problemu. Savić Banjac, koja je jedna od najvjernijih saradnika i pratioca Draška Stanivukovića u posljednjih nekoliko godina, uvjerava kako građani Banjaluke nemaju razloga za brigu.

“Građani ne treba da brinu. Voda je osnovna životna potreba i upravo zato smo 24 časa posvećeni svim izazovima. Sistem vodosnabdijevanja funkcioniše i radimo na tome da bude još stabilniji i sigurniji. Jedna pumpa je zamijenjena u martu 2023. godine kapaciteta 515 l/s. Podsjećam vas da smo i u prethodnom periodu uradili vodovodni sistem „Tunjice 1 i 2“, koji zasigurno predstavlja značajno unapređenje vodovodnog sistema i dodatnu sigurnost za građane“, rekla je Mirna Savić Banjac za zvanični sajt grada Banjaluka.

Izvori Gerile iz banjalučkog Vodovoda, međutim, tvrde da Majkić nije “govorio bezveze” i da su pumpe i trafo stanice banjalučkog Vodovoda u očajnom stanju. Za njihovu potpunu sanaciju odnosno nabavku novih bilo bi neophodno nekoliko miliona maraka.

Administracija Banjaluke na čelu sa Stanivukovićem, a uz podršku većine okupljene oko PSS i SNSD, prije nekoliko dana je izglasala odluku o novom kreditnom zaduženju u visini od 18 miliona maraka. Kredit je namijenjen za uređenja, uglavnom, centra grada.

Gerila je juče objavila kako je Stanivuković bez bilo kakve odluke za izradu spomenika knezu Lazaru na kružnom toku kod Lesnine u naselju Budžak/Lazarevo izdvojio 1.7 miliona maraka. Ne zna se iz kojih sredstava s obzirom da u ovogodišnjem budžetu za to nije bilo planiranih sredstava.

Iz gradske uprave nisu, do sada, odgovorili na pitanja u vezi odluka i načina finansiranja izrade ovog spomenika.

Gerila je prije nekoliko dana pisala i o tome kako je direktor banjalučkog Vodovoda, koji je takođe sradanik Draška Stanivukovića, kao šefa svog kabineta zaposlio Snježanu Gvozden. Gvozden je nedavno iz Selakove Socijalističke partije prešla u Stanivukovićev PSS.

Vladimir Kovačević, Gerila.info

The post Direktor Vodovoda upozorava, gradski menadžer smiruje javnost. Gradonačelnik gradi spomenike! first appeared on Gerila.info.

Film je rađen u produkciji nevladine organizacije “Green Team” iz Novog Grada. Pored novinara Gerila info dio kreativnog tima, koji je radio na realizaciji projekta, bili su Mišo Kojić i Mićo Kostadinović.

Film, kroz autentične priče ljudi koji žive uz Unu, govori o onome šta ovu rijeku čini većim od pukog prirodnog fenomena.

“Sama ideja o filmu nastala je kao rezultat želje da prikažemo bar dio onog kako oni koji žive uz Unu, doživljavaju tu rijeku. Znamo da je nemoguće 100% definisati taj odnos, zato i jeste bilo zanimljivo pokušati dokučiti taj nesvakidašnji splet emocija. U isto vijeme, ostavljen je prostor da se govori i o prijetnjama Uni. Onim koje su se već ostvarile, one sa kojima se manje ili više uspješno borimo, kao i onim prijetnjama koje mogu trajno promijeniti Unu kakvu poznajemo“, rekao je Mario Crnković iz Green Teama.

Rijeka Una, jedna od najljepših evropskih rijeka, ugrožena je i najavom izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na području Trgovske Gore u Hrvatskoj ali i nelegalnom gradnjom na njenim obalama u gradovima i mjestima kroz koje prolazi, naročito u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo u Unsko-sanskom kantonu koroz koji u najvećem dijelu rijeka Una prolazi ne postoji vodni inspektor godinama.

“Rijeka Una, da se snima kamerom bez prekida dvije godine, ne bi mogla ni upola da prenese na ekran ili filmsko platno svu ljepotu koju možete doživjeti na njenim obalama. Jedinstvena je to rijeka, ne samo u BiH ili na Balkanu nego i u Evropi, i zato svim silama treba da je zaštitimo, kao, uostalom, i sve naše rijeke. Vidimo i sami kakva nas je pošast pogodila ovog ljeta, sa velikim sušama i ekstremno visokim temperaturama, pa ne znam ni ima li potrebe govoriti šta nam rijeke znače. Treba da budemo svjesni bogatstva koje naša zemlja ima, da ga čuvamo i da naše rijeke spasimo od štetnih projekata poput izgradnje mini-hidrocentrala, betonizacije obala, fabrika ili rudnika koji ne poštuju zakonom propisane kontrole zagađenja. I na kraju, ne manje bitno, Unu moramo spasiti od pošasti zvane odlaganje radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini Novog Grada i granice sa BiH. Mnogo je nerazumljivih i nepotrebnih razlika u BiH koje nas, nažalost, dijele, ali barem bismo oko zaštite prirode, koja je naša i zajednička, trebali da imamo identične stavove“, rekao je novinar i autor filma, Dejan Rakita.

Nakon festivalskog prikazivanja film će biti ustupljen domaćim TV stanicama koje pokažu interesovanje da ga objave u svom programu.

Ekipa Gerila info je, inače, ove godine realizovala film slične tematike. U filmu “Rijeke na ivici” prikazali smo niz opasnosti sa kojima se suočavaju neke od rijeka u Bosni i Hercegovini.

Rijeke u BiH, koja i dalje važi za zemlju bogatu vodom, su na udaru različitih projekata, investitora a, kao javno dobro svih ljudi koji žive u ovoj zemlji, uz sve manje zaštite države.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Film o Uni, novinara Gerila info Dejana Rakite, prikazan na SFF! first appeared on Gerila.info.

Pored široko postavljenih kriterijuma za izbor serije, tu se nalazi i dokumentacija koja se podnosi na javni konkurs i koju je i teoretski i praktično nemoguće obezbijediti za trideset dana. Spisak dokumentacije podrazumijeva 28 tačaka, što znači da je potrebno „rješavati“ jednu tačku dnevno i veliko je pitanje da li to može da uradi ijedna producentska kuća koja nije unaprijed znala za ovaj konkurs.

Na konkurs je potrebno dostaviti sinopsis serije, sinopsis svake epizode posebno, scenario svih epizoda, bibliju serije (opis svijeta serije, opis glavnih i sporednih likova sa njihovim lukovina razvoja, ton, stil, vizuelni pristup, ciljanu publiku), rediteljsku eksplikaciju, kvalitet marketinške strategije, kvalitet finansijske strategije, vizuelne reference, cjelokupni plan finansiranja, pismo namjere emitera, teaser ili mood real, kasting, pismo namjere međunarodnog koproducentskog potencijala.

Potrebno je dostaviti i profesionalnu biografiju scenariste sa filmografijom, profesionalnu filmografiju reditelja sa filmografijom i linkovima ka prethodnim relevantnim radovima, profesionalnu biografiju producenta sa filmografijom, spisak članova autorsko-producentskog tima projekta sa potvrdama o učešću na projektu, vremenski plan realizacije serije…

Ako sva ova dokumentacija možda i može da se „nabavi“ u predviđenom roku, veliko je pitanje kako serija može da se napiše za trideset dana. Ako su u pitanju serije koje su već napisane, onda se postavlja pitanje kada su napisane, jer Audio-vizuelni centar Republike Srpske nije raspisivao konkurs za razvoj scenarija na nacionalnu temu o događajima iz posljednjeg Odbrambeno- otadžbinskog rata u periodu od 1992. do 1995. godine. I sam vremenski okvir je upitan: zašto nacionalna tema mora biti vezana isključivo za period od 1992. do 1995. godine, pogotovo ako se zna da su Srbi pretrpjeli ogromna stradanja u Drugom svjetskom ratu?

Nijedan raniji konkurs za razvoj scenarije igrane serije nije bio „uokviren“ nacionalnom tematikom. Ukoliko je bar jedan scenario iz ranijih godina na konkursu za razvoj scenarija vrednovan kao „nacionalno interesantan“, onda nema nikakve sumnje da se upravo tom scenariju na ovom konkursu daje prednost. Ako to nije slučaj, postavlja se pitanje za koga je konkurs uopšte raspisan kada je jasno da se serija ne može napisati za mjesec dana, osim ako neće imati tri ili četiri epizode.

Centar je, pritom, mijenjao kalendar ovogodišnjih konkursa. U prvom kalendaru nigdje se ne pominje javni konkurs za sufinansiranje proizvodnje televizijske serije na nacionalnu temu o događajima iz posljednjeg Odbrambeno-otadžbinskog rata. Ta stavka je dodana tek u drugom kalendaru koji je objavljen nedavno. U prethodne tri godine kalendar konkursâ niti jednom nije mijenjan, odnosno nijednom nije urađena njegova „dopuna“.

Direktor Centra Anja Ilić kaže za naš portal da konkurs nije namješten i dodaje da je rok od trideset dana sasvim dovoljan da se prikupi sva dokumentacija koja je navedena u tekstu konkursa.

„Ionako najveći broj prijava stigne posljednjeg dana. Imali smo i konkurs za razvoj scenarija, ovo je sad naredni korak. Smatramo da je mjesec dana sasvim dovoljno vremena da se prikupe svi papiri. Oni koji bi sada pisali seriju imaće priliku da to urade naredne godine kada ponovo raspišemo konkurs za razvoj scenarija“, kazala je Ilićeva za GERILU.

Međutim, i dalje ostaje pitanje: na osnovu kojeg ranijeg konkursa za razvoj scenarija je ova serija mogla biti napisana? Da pojasnimo: Centar raspisuje dva konkursa – jedan za razvoj scenarija, drugi za razvoj projekta. Na prvi se prijavljuju fizička, a na drugi pravna lica. Na prvom konkursu se dostavlja sinopsis serije, na drugom scenarije svih epizoda (uz sinopsis same serije i svake epizode posebno). Autor koji „prođe“ na prvom konkursu ima nekoliko mjeseci pred sobom da napiše seriju čiji je sinopsis „odobren“, a onda taj scenario producentska kuća prijavljuje na drugi konkurs.

Centar nijednom nije raspisao konkurs za razvoj scenarija serije sa nacionalnom tematikom, a pogotovo ne sa nacionalnom tematikom koja se odnosi na Otadžbinsko-odbrambeni rat. Stoga se postavlja pitanje: za koju se seriju ovaj konkurs raspisuje kada nijedan autor prije toga nije imao priliku da „razvije“ scenario za seriju sa nacionalnom tematikom od 1992. do 1995. godine, jer takvog konkursa naprosto nije bilo? Ako takve serije nema, onda je jasno da se od autora sa drugog konkursa očekuje da napišu seriju za 30 dana.

Član Odbora za kulturu, umjetnost, nauku i sport Narodne skupštine Republike Srpske i poslanik PDP-a Tanja Vukomanović podsjeća da je Audio-vizuelni centar Srpske do sada realizovao mnogo dobrih i značajnih projekata.

„Ovo je veoma važna i osjetljiva tema i vjerujem da oko nje ne smije biti prostora za bilo kakve kompromise ili namještaljke. Rok od 30 dana za ovako obimnu dokumentaciju jeste kratak i nadam se da postoji jasno obrazloženje zašto je konkurs postavljen na ovaj način“, kazala je Tanja Vukomanović.

Goran Dakić, Gerila info

The post Mjesec dana za tonu papira: Audio-vizuelni centar RS namješta konkurs? first appeared on Gerila.info.

Do izbora vršioca dužnosti rektora došlo je nakon što je Okružni sud u Banjoj Luci presudio da je dosadašnji rektor Univerziteta u Banjoj Luci Radoslav Gajanin nezakonito izabran po treći put na ovu funkciju. Za Škrbića su glasala 23 člana Senata, a glasanje je bilo javno. Sjednicu su napustili dekan Mašinskog fakulteta Darko Knežević i dekan Elektrotehničkog fakulteta Zoran Đurić.

Knežević za GERILU kaže kako su Đurić i on imali primjedbe na postupak izvršenja presude Okružnog suda u Banjoj Luci. On podsjeća da je sud poništio odluku Senata o Gajaninovom izboru i da je naložio Senatu da se vrati na stanje prije tog izbora.

„Od 22. marta je sve nelegularno. Sud nije poništio konkurs za izbor rektora. Trebali smo da provedemo konkurs i da glasamo za kandidata. Dva kandidata koja su se tada prijavila na konkurs ne ispunjavaju uslove, ali treći ispunjava i trebali smo da glasamo za njega. Oni su gledali da to izbjegnu i izbjegli su to“, kaže Knežević za Gerila info

Na konkurs su se, podsjećamo, prijavili Radoslav Gajanin, Njegoslav Jović i Boris Pašalić. Jovićeva prijava je odbačena kao nepotpuna, sud je utvrdio kako Gajanin ne može da se kandiduje i treći put, tako da je jedino Pašalićevo ime ostalo u „opticaju“. Pašalić je zbog Gajaninovog izbora i tužio Senat Univerziteta u Banjoj Luci.

„Ako je odluka Senata poništena presudom suda, pitanje je da li su prorektori zakoniti, jer oni svoj mandat zasnivaju na mandatu rektora. Generalni sekretar je obrazlagao da je u pitanju prvostepeni postupak. Morao je nešto da kaže, pa je rekao to. Mi nismo time zadovoljni. Procedura nije u skladu sa zakonom. Pritom je glasanje bilo javno, a za rektora se glasa tajno“, rekao je Knežević.

Sud je odbio i argumente Univerziteta da mišljenja Ministarstva za visoko obrazovanje, kao i Vlade RS potvrđuju zakonitost izbora uz napomenu da ta mišljenja nisu obavezujuća za sudove, te da autentično tumačenje zakona može dati samo Narodna skupština Republike Srpske, što se nije dogodilo u ovom slučaju.

Dekan ETF-a Zoran Đurić kaže da članovi Senata danas nisu poštovali zakonsku proceduru. Sud je, tvrdi on, donio presudu na osnovu koje je poništena odluka Senata kojom je Gajanin izabran treći put za rektora.

„Trebali smo se vratiti u prvobitno stanje. Na konkursu je postojao još jedan kandidat. Ne znači da bismo ga izabrali, to bi zavisilo od rezultata glasanja, ali smo to trebali uraditi. Većina članova Senata nije htjela da to uradimo, nego da biramo v.d. rektora. Ako se taj kandidat ponovo bude žalio, sud vjerovatno može da ospori i današnji izbor vršioca dužnosti. Glasanje za izbor rektora mora biti tajno prema slovu zakona i statuta. I prošli put smo glasali tajno“, rekao je Đurić.

Škrbić je nakon sjednice Senata rekao je da će Senat u narednom periodu raspisati konkurs za izbor rektora Univerziteta. On kaže da je presuda Okružnog suda u Banjoj Luci kojom je osporen Gajaninov treći mandat čudna.

„Neću da komentarišem presudu. Ona je izvršna i ne odlaže izvršenje. Postupali smo po slobodnoj volji. Tražili smo mišljenje resornog ministarstva i ono je bilo pozitivno. Ja sam sada izabran za v.d. rektora i više nisam dekan Medicinskog fakulteta. Moraću da imenujem v.d. dekana Medicinskog fakulteta do raspisivanja konkursa. Mislim da presuda Okružnog suda ništa ne mijenja u ovom slučaju“, kazao je Škrbić.

Gora Dakić, Gerila info

The post Senat protiv presude Suda: Jedno naloženo, drugo provedeno first appeared on Gerila.info.

Naime, do izbora vršioca dužnosti rektora došlo je nakon što je Okružni sud u Banjoj Luci presudio da je dosadašnji rektor Univerziteta u Banjoj Luci Radoslav Gajanin nezakonito izabran po treći put na ovu funkciju. Gajanin se pojavio danas na sjednici Senata ali je iz sale izašao, praćen aplauzima, desetak minuta nakon početka. Nije se obratio novinarima. Nakon njegovog izlaska članovi Senata su izglasali Ranka Škrbića.

Škrbić je, baš poput Predraga Ćeranića i Borka Petrovića, izabran treći put za dekana Medicinskog fakulteta. Ćeranić i Petrović su treći put birani za dekane Fakulteta bezbjednosnih nauka i Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta. I oni se, kao i rektor banjolučkog Univerziteta Radoslav Gajanin, nalaze u trećem mandatu koji bi lako mogao biti proglašen nezakonitim.

Škrbić je prvi put imenovan na mjesto dekana 1. oktobra 2016. godine. Nastavno-naučno vijeće Medicinskog fakulteta je, na osmoj sjednici koja je održana 30. juna te iste godine, donijelo Odluku o usvajanju prijedloga za imenovanje dekana i na osnovu te odluke Univerzitet je donio rješenje o Škrbićevom imenovanju. Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske treći je put imenovan za dekana Medicinskog fakulteta 4. jula 2024. godine.

Škrbić je nakon sjednice Senata rekao je da će Senat u narednom periodu raspisati konkurs za izbor rektora Univerziteta. On kaže da je presuda Okružnog suda u Banjoj Luci kojom je osporen Gajaninov treći mandat čudna.

„Neću da komentarišem presudu. Ona je izvršna i ne odlaže izvršenje. Postupali smo po slobodnoj volji. Tražili smo mišljenje resornog ministarstva i ono je bilo pozitivno. Ja sam sada izabran za v.d. rektora i više nisam dekan Medicinskog fakulteta. Moraću da imenujem v.d. dekana Medicinskog fakulteta do raspisivanja konkursa. Mislim da presuda Okružnog suda ništa ne mijenja u ovom slučaju“, kazao je Škrbić, nakon pitanja novinara Gerila info.

Sa Univerziteta su ranije kazali za GERILU kako se dekani Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta, Fakulteta bezbjednosnih nauka i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci nalaze u trećem mandatu i dodaju da su izabrani prema važećem Zakonu o visokom obrazovanju.

„Podsjećamo da je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, mišljenjima od 31. maja 2024. i 27. januara 2026. godine, potvrdilo zakonitost izbora u treći mandat za rektore, direktore visokih škola, prorektore i dekane koji su na prvi mandat i drugi bili izabrani po prethodno važećem Zakonu o visokom obrazovanju“, kazali su sa Univerziteta.

Okružni sud u Banjoj Luci je imao drugačije mišljenje. Jasno je, navodi se u presudi ovog suda protiv Senata i Gajanina, da se stari zakon ne može primjenjivati na buduće pravne situacije, ali to ne dovodi u pitanje postojanje prava, obaveza i pravnih činjenica nastalih za vrijeme važenja „starog“ zakona, pa je tako nesporno da je Radoslav Gajanin bio izabran, odnosno da je počeo i vršio svoj prvi mandat za vrijeme važenja „starog“ zakona.

„Njegov prvi izbor za rektora i prvi mandat bili su i ostali na snazi kao pravne činjenice i nakon stupanja na snagu zakona, pa se prvi mandat ne može zanemariti i smatra se pravno relevantnom činjenicom. Da je zakonodavac imao namjeru da se mandati obavljeni za vrijeme važenja prethodnog zakona ne računaju, to bi bilo izraženo u tekstu važećeg zakona, naročito u njegovim prelaznim i završnim odredbama. A kako to nije slučaj, nema osnova za zaključak da je zakonodavac htio izuzeti ranije mandate iz primjene ograničenja“, navodi se u presudi.

„Novi“ Zakon o visokom obrazovanju se primjenjuje od dana stupanja na snagu, ali se primjenjuje na stanje kakvo je u tom trenutku postojalo. Tako je Gajanin iscrpio zakonski maksimum od dva mandata i zbog toga više ne ispunjava uslove za novi izbor, a to ne predstavlja retroaktivnu primjenu zakona, nego primjenu važećeg zakona na postojeće činjenično stanje.

U presudi se navodi kako „novi“ zakon propisuje broj mandata, ali ne propisuje, ni u prelaznim i završnim odredbama, da u taj broj ulaze mandati ostvareni isključivo po tom zakonu i isti ne pravi razliku između mandata ostvarenih po „starom“ i po „novom“ zakonu.

„Važeći zakon nije promijenio pravilo o broju mandata, nego ga je zadržao, tako da se u konkretnom slučaju ne radi o uvođenju novog pravila, nego se zadržava kontinuitet istog zakonskog ograničenja, posebno kad se uzme u obzir da je Zakonom o visokom obrazovanju propisano da mandat rektora koji su izabrani prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona traje do isteka mandata na koji su birani, čime su ostavljeni na snazi i priznati mandati započeti za vrijeme važenja ranijeg zakona“, stoji u presudi.

Sud nalazi da uračunavanje prethodno ostvarenih mandata (na koje je rektor izabran po odredbama ranije važećeg zakona) ne predstavlja retroaktivnu primjenu zakona na spornu pravnu situaciju nastalu u vrijeme važenja „starog“ zakona, nego se radi o primjeni važećeg zakona na
postojeće činjenično stanje.

„Izbor rektora po odredbama ranijeg zakona ne predstavlja sporni odnos koji bi se morao rješavati prema odredbama zakona koji je važio u vrijeme njegovog nastanka, nego predstavlja pravnu činjenicu na čije postojanje donošenje ‘novog’ zakona nema nikakav uticaj“, navodi se u presudi Okružnog suda.

Škrbić je bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Bio je i ambasador BiH u Srbiji. Jedan je od kumova Milorada Dodika.

Goran Dakić, Gerila info

The post Treći mandat mijenja treći mandat: Škrbić umjesto Gajanina first appeared on Gerila.info.

Snježana Gvozden zaposlena je u Vodovodu Banjaluka kao šef kabineta direktora 26. maja, potvrdio je u odgovorima za Gerila info direktor ovog gradskog preduzeća Radovan Majkić. Majkić tvrdi da je Gvozden zaposlena jer se za radnim mjestom na koje je postavljena ukazala potreba.

“Mjesto šefa Kabineta postoji u sistematizaciji i do sada je bilo upražnjeno“, kaže Radovan Majkić.

Direktor Vodovoda ne odgovara kolika je plata šefa njegovog Kabineta.

“Plata šefa Kabineta određuje se kao i plate svih ostalih radnika. Po koeficijentu i najnižoj cijeni rada“, odgovor je direktora banjalučkog Vodovoda.

Gerila info je juče objavila da je Majkić kao šefa svog kabineta zaposlio Snježanu Gvozden, punicu jednog od prijatelja i nezvaničnog političkog savjetnika Draška Stanivukovića, Nikole Dronjka. Gvozden je u aprilu ove godine napustila Socijalističku partiju Gorana Selaka i dala otkaz na poziciji direktora Turističke organizacije Gradiška. Nedugo nakon toga gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković je objavio da je Gvozden primljena u PSS. Na društvenim mrežama je njen prelazak u PSS predstavio kao pojačanje. Nedugo nakon toga Gvozden je zaposlena u banjalučkom Vodovodu kao šef kabineta direktora.

Direktor Vodovoda nikada ranije nije imao šefa kabineta. Odbornik Liste za pravdu i red, Igor Mandić kaže da nema logike u političkom zapošljavanju novih administrativnih radnika u preduzeću u kojem postoji hroničan nedostatak radnika na terenu i gdje se radnici na terenu susreću sa velikim problemima.

“Umjesto gvozdene discipline zapošljavaju gospođu Gvozden, a gvozdena disciplina je potrebna u preduzeću koje bilježi velike gubitke a ni usluga koju su dužni da pružaju kao što smo svi bili svjedoci ovog ljeta – nije adekvatna. Hronični je nedostatak tehničkog osoblja u Vodovodu a politički se zapošljava administrativni radnik. To nije ono za šta su se deklarativno zalagali i borili iz PSS-a kada su se borili da dobiju glasove i povjerenje građana i dođu na vlast“, rekao jeMandić  za Gerila info.

Banjalučki Vodovod godinama je u središtu različitih afera u gradu Banjaluka. Gerila info je u nekoliko navrata u posljednjih nekoliko godina izvještavala o sumnjivim poslovima, aferama, pogodovanjima pojedincima i ponašanju direktora ovog preduzeća, uglavnom za vrijeme SNSD vlasti u najvećem gradu Republike Srpske. Neki od tada zaposlenih u Vodovodu su, nakon što je Stanivuković preuzeo vlast u gradu, samo promijenili politički dres i u Vodovodu zadržali funkcije.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Direktor banjalučkog Vodovoda odgovorio: Pojavila se potreba da zaposlimo Gvozden! first appeared on Gerila.info.

Po sistematizaciji radnih mjesta u banjalučkom Vodovodu ne postoji mjesto šefa kabineta direktora i direktor banjalučkog Vodovoda nikada ranije nije imao šefa kabineta. Snježana Gvozden, međutim, nedavno, je dobila kancelariju na čijim vratima piše njeno ime i funkcija šefa kabineta. Desetak dana nakon što je od Selaka prešla kod Stanivukovića Gvozden je podnijela ostavku na mjesto direktora Turističke organizacije Gradiška.

Direktoru Vodovoda Radovanu Majkiću smo pitanja u vezi saznanja da je kao šefa kabineta zaposlio novog člana Stanivukovićevog PSS-a poslali 5. avgusta. Nikakve odgovore nismo dobili a danas nam je iz Službe za informisanje banjalučkog Vodovoda rečeno da “je direktor poručio da nema šta da odgovori“. Inisistirali smo na odgovorima i objavićemo ih kada i ukoliko ih dobijemo.

Snježana Gvozden, inače, punica je Nikole Dronjka, jednog od lidera studentskog pokreta prije petnaestak godina. Dronjak se povukao iz javnog života ali važi za nekoga ko je blizak Stanivukoviću ali i strukturama oko Milorada Dodika.

Banjalučki Vodovod je posljednjih mjesec dana u centru pažnje banjaučke javnosti zbog problema sa vodosnadbijevanjem banjalučkih prigradskih naselja i sela a ima problema i sa manjkom radnika na terenu.

Gerila info je, u nekoliko navrata, pisala o dešavanjima i aferama u banjalučkom Vodovodu i u vrijeme kada su na čelu tog preduzeća bili kadrovi SNSD-a.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Snježana Gvozden nakon ulaska u PSS ušla i u kabinet direktora Vodovoda Banjaluka?! first appeared on Gerila.info.

Krivična prijava podnesena je protiv Nenada Paleksića rukovodioca Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove, Obrena Petrovića bivšeg gradonačelnika Doboja nekadašnjeg lidera SDS-a a sada SNSD-a u Doboju, Borisa Jerinića sadašnjeg gradonačelnika Doboja, Stojana Radića zamjenika Pravobranica, Azmire Mejrušić predsjednice Okružnog suda u Doboju i drugih.

Oni su prijavljeni zbog sumnji da nisu izvršili presudu Vrhovnog suda Republike Srpske u vezi obnove postupka izlaganja i utvrđivanja vlasništva zemljišta u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje, nisu izvršili odluku Ustavnog suda BiH o zabrani raspolaganja državnim zemljištem, izvršili otimačinu zemljišta od posjednika kako bi ga prodali za gradnju solarnih elektrana bez ekološke dozvole ili studije uticaja na životnu sredinu, izazvali višemilionsku štetu za grad Doboj i imali odgovornost za neispravnu vodu za piće u vodovodu Podnovlje.

Od Okružnog javnog tužilaštva u Doboju zatraženo je da hitno odredi mjeru pritvora prijavljenima Jeriniću, Paleksiću i Petroviću zbog bojazni u ponavljanje izvršenja krivičnog djela i pravljenju dodatne višemilionske štete gradu Doboju.

Inače, Gerila info od početka prati slučaj Podnovlje i borbu mještana Podnovlja.

Mještani Podnovlja i Restart Srpska postavili su juče novi bilbord nakon što je prethodni uklonjen tokom noći. Traže da se izvrši presuda Vrhovnog suda RS u slučaju 28,5 hektara zemljišta na kojem ETMAX gradi više od stotinu solarnih elektrana. Dok mještani dobijaju pozive iz policije zbog bilborda, sporni projekat u Podnovlju i dalje napreduje. Presuda Vrhovnog suda kao da ne postoji.

Prethodni bilbord, postavljen na privatnom zemljištu, uklonjen je tokom noći 26.jula nakon što je nekoliko sati ranije spriječen pokušaj njegovog rušenja. Zanimljivo policija je do sada reagovala zbog postavljanja bilborda, od vlasnika zemljišta je traženo da bilbord pomjeri dalje od magistralnog puta. Za zakonitost radova na postavljanju solarnih elektrana niko ne pita.

Gerila je ranije objavila da su policijski pozivi mještanima uslijedili nakon što je poslanica SNSD-a Sanja Vulić najavila krivične prijave zbog bilborda na kojem se, uz njen lik, nalaze karikature poslanika Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i vlasnika ETMAX-a Siniše Maksimovića.

Vulić je tada tvrdila da nema nikakve veze sa solarnim elektranama niti odlukama vezanim za projekat, te da joj se bilbordom „crta meta na čelu“.

Jedna od osoba koje je policija pozvala je Ana Đukić, mještanka Podnovlja koja od početka protesta javno govori o spornom zemljištu, vodi i odnosu institucija prema stanovnicima.

„Juče sam baš išla u policiju da odgovorim na neka pitanja vezano za prethodni bilbord, a zvali su i još neke moje komšije. Sve se to odvija onako kako smo i očekivali, budući da nam je prijavom zaprijetila Sanja Vulić“, rekla je Đukić juče za Gerila info.

Podsjećamo, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nedavno je uzorak vode iz lokalnog vodovoda ocijenio kao zdravstveno neispravan sa aspekta ispitanih fizičko-hemijskih parametara. Analizu su, nakon što od institucija nisu dobili reakciju kakvu su očekivali, platili sami stanovnici.

Iako to, samo po sebi, ne dokazuje da su solarne elektrane ili radovi na Crkvenom brdu uzrok neispravnosti vode, ali svakako dodatno pojačava argumente i apele mještana za detaljnim ispitivanjima i utvrđivanjem eventualnog uticaja radova na lokalna izvorišta.

Vodovod, prema podacima mještana, koristi oko 140 domaćinstava, kao i osnovna škola u Podnovlju koju pohađaju 124 učenika.

U središtu cijelog slučaja nalazi se oko 28,5 hektara zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, koje je bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“ upisano je na Grad Doboj, koji ga je potom za oko milion i po maraka prodao banjalučkoj kompaniji ETMAX.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila 2026. godine ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio način na koji je izvršen upis zemljišta. Nakon presude, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove poništila je svoj raniji zaključak i predmet vratila na ponovno odlučivanje.

Ipak, mjesecima nakon presude nastavljeno je postavljanje konstrukcija i panela, a potom i priprema za priključivanje solarnih elektrana na distributivnu mrežu.

Na zemljištu je prvobitno bilo planirano 92, potom 104 pojedinačne elektrane, dok su posljednje informacije sa terena govorile o čak 118 postrojenja.

Svako od njih pojedinačno je snage manje od 150 kilovata, što je od početka izazivalo sumnju stanovnika i dijela stručne javnosti da je veliki projekat formalno podijeljen na veliki broj manjih kako bi se izbjegle određene koncesione obaveze i složenije procedure.

Gerila info mjesecima uzalud pokušava da o cijelom slučaju Podnovlje dobije odgovore grada Doboja i kompanije Etmax.

Gerila info

The post Krivične prijave zbog Podnovlja! first appeared on Gerila.info.

Rok koji su HE na Vrbasu ostavile za preuzimanje tenderske dokumentacije je posljednji dan avgusta. Traži se jedan ponuđač koji će na tom poslu da zaradi 250.000 maraka.

Tender vrijedan 250.000 KM predviđa izbor samo jednog ponuđača, ali je konkurencija značajno sužena već postavljenim uslovima. Iako nabavka obuhvata reklamiranje kroz sportske klubove, kulturno-umjetnička društva, sportsku dvoranu, manifestacije, društvene mreže i medije, nije podijeljena na lotove, uz šturo obrazloženje da se „ne može podijeliti“ (Odjeljak II.2.d Obavještenja i tačka 3.2 Tenderske dokumentacije).

Ponuđač već uz ponudu mora dostaviti originale ili ovjerene kopije ugovora o saradnji sa svim potrebnim klubovima, KUD-ovima i vlasnikom ili korisnikom sportske dvorane za stavke od 1 do 9 (tačke 4.3.1 i 4.3.2). Posebno je precizna stavka 7 u Aneksima 2 i 3: traži se dvorana sa najmanje 500 sjedećih mjesta, utakmicama košarkaških i odbojkaških ekipa, najmanje jednim košarkaškim timom u najvišem rangu, te bijelo obojenim natpisom na parketu dimenzija najmanje 11,5 puta 0,65 metara.

Dodatno, za većinu sportskih stavki prihvatljivi su samo klubovi koji u nazivu već nose ime preduzeća, dio tog imena ili naziv sjedišta ugovornog organa, što opisuje veoma uzak krug mogućih partnera.

Sve zajedno ne dokazuje da je pobjednik unaprijed određen, ali ostavlja utisak da je dokumentacija pisana za ponuđača koji već ima ugovore sa tačno određenom mrežom lokalnih klubova, društava i sportskih objekata.

HE na Vrbasu samo je posljednje u nizu javno preduzeće koje u posljednjih nekoliko mjeseci izdvaja ogromna sredstva za usluge marketinga. Prije nekoliko dana javni konkurs težak gotovo milion maraka raspisala je Lutrija Republike Srpske. Lutrija traži izvođača poslova medijskog oglašavanja na period od godinu dana. Traži se jedan ponuđač.

Prije desetak dana, o čemu je Gerila već pisala, Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske je agenciji Megavision dodijelila posao vrijedan više od pola miliona maraka. Nekoliko dana nakon toga ista marketinška kompanija je od Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske dobila posao vrijedan oko 700.000 maraka.

Megavision će za Agenciju, na čijem čelu je Aleksandar Trninić, član Stevandićeve Ujedinjene Srpske, odraditi poslove medijskog oglašavanja, a kao i u prethodnim slučajevima, bili su jedini ponuđač.

Gerila je u nekoliko navrata pisala o poslovima Megavisiona, ali i još nekih agencija koje su u prethodnih nekoliko godina sa javnim institucijama i preduzećima sklapale ogromne ugovore za poslove reklamiranja. Često i sa institucijama i javnim preduzećima koje imaju monopol na tržištu. U svim ovim poslovima postoje ozbiljne sumnje da se pod krinkom reklamiranja izvlači novac iz javnih preduzeća.

Zanimljivo je i da se na sve ovakve tendere javlja samo jedan ponuđač, iako se radi o velikom novcu koji bi, logično, morao da privuče više ponuđača.

„Nemoguće je da u međunarodnom tenderu vrijednom više od pola miliona KM pristigne samo jedna ponuda koja zadovoljava uslove nadmetanja. Nije logično da ne postoji još ponuđača koji bi imali interes za dodjelom ugovora ovolike vrijednosti“, rekao je, komentarišući ugovor Megavisiona sa Agencijom za bezbjednost saobraćaja, Damjan Ožegović iz Transparency internationala za Gerilu.

Isto je i u slučaju Agencije za agrarna plaćanja. Jedan ponuđač, jedna ponuda i nepostojanje takmičenja između ponuđača a koje bi oborilo cijenu posla.

Megavision je posljednjih godina postao jedan od najčešćih dobitnika javnih poslova za promociju, oglašavanje i medijsko predstavljanje institucija i javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Prema podacima koje je Gerila ranije objavila, ova firma je samo tokom 2025. godine sa javnim preduzećima i institucijama sklopila ugovore ukupne vrijednosti veće od 1,7 miliona KM bez PDV-a.

Među klijentima su bili Kabinet predsjednika Republike Srpske, HE na Drini, Elektro-Bijeljina, Grad Trebinje, Grad Prijedor, GU Zvornik, GU Derventa, HE na Trebišnjci, Željeznice RS i tako dalje, a zajednička karakteristika brojnih tendera bila je, uglavnom, ista – Megavision se pojavljivao kao jedini ponuđač.

Ugovore vrijedne desetine i stotine hiljada maraka firma je dobijala iako je, prema podacima za 2025. godinu, imala prosječno jednog zaposlenog radnika. Za 2026. godinu još nema dostupnih podataka o broju zaposlenih.

Megavision nema sopstvenu internet stranicu niti zvanične profile na društvenim mrežama, što je neuobičajeno za firmu čija je osnovna poslovna prednost navodno upravo promocija, oglašavanje i komunikacija sa javnošću.

Kada su novinari Gerile prošle godine obišli adresu firme u Tržnom centru „Zenit“ u Banjaluci, na vratima kancelarije zatekli su običan list papira na kojem su bila odštampana imena tri firme – Megavision, KM Media i Komunikacije i Trendcode.

Prema podacima iz registara, vlasnik Megavisiona je Daliborka Miskin, koja je ujedno i direktorica ove agencije.

Njen suprug Drahmi Miskin bio je prethodni direktor tih firmi i godinama se nalazi u upravljačkim strukturama Alternativne televizije. Upravo je ATV bio raniji vlasnik Megavisiona, osnovanog 2020. godine, dok je kao kontakt ove marketinške agencije ranije navođena adresa elektronske pošte sa zvaničnog internet domena ATV-a.

Vladimir Kovačević, Gerila.info

The post Nastavak izvlačenja novca: HE na Vrbasu i Lutrija zajedno za reklamiranje 1,2 miliona maraka! first appeared on Gerila.info.