Dok Srpska demokratska stranka pokušava da pred izbore javnosti pošalje sliku jedinstva, iza zatvorenih vrata vodi se jedna od najozbiljnijih unutarstranačkih bitaka posljednjih godina.

Dokumenti u posjedu Gerile, kao i obraćanje gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića na sjednici Glavnog odbora SDS, ukazuju da je spor oko kandidatskih lista prerastao u otvoreni sukob oko načina donošenja odluka i unutrašnje demokratije.

Danas je ipak kulminiralo nakon sjednice Koordinacionog odbora Izborne jedinice 6 u Brčkom, na kojoj je većinom glasova utvrđen prijedlog kandidatske liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Prema zapisniku sa sjednice, nakon duže rasprave odbijen je prijedlog po kojem bi Mirjana Orašanin bila druga na listi.

Usvojen je redoslijed u kojem su prva mjesta zauzeli Tomica Stojanović, Lepa Trivić, Mirko Nikolić, Mladen Vasić, Mirjana Orašanin i Ljubomir Petrović.

Blanuša porukom izazvao novu pobunu dijela stranke

Međutim, samo nekoliko časova kasnije uslijedila je poruka generalnog sekretara SDS upućena članovima Koordinacionog odbora Izborne jedinice 6.

„Poštovani, predsjednik Blanuša nalaže da ovjerene Izjave svih kandidata za poslaničku listu za NSRS iz IJ 6 utrđene na sjednici KOIJ moraju tokom sutrašnjeg dana biti u Sekretarijatu SDS u Bamjaluci i da će predsjednik utvrditi konačni redoslijed kandidata na listi. Oko načina  prikupljanja i dostave Izjava kandidata u BL, molim vas da se interno dogovorite na nivou IJ“ navodi se u poruci, u koju je Gerila imala uvid.

Kako tvrdi sagovornik Gerile iz vrha SDS, nakon sjednice uslijedile su izmjene prijedloga koji je prethodno podržala velika većina članova Koordinacionog odbora.

“Na sjednici Koordinacionog odbora SDS-a za Izbornu jedinicu 6 utvrđen je prijedlog kandidatske liste koji je dobio podršku velike većine članova i upućen je u dalju stranačku proceduru. Međutim, nakon sjednice uslijedile su izmjene prijedloga liste koje je izvršio predsjednik SDS-a Branko Blanuša”, tvrdi izvor Gerile.

Prema njegovim riječima, upravo je promjena redoslijeda kandidata izazvala talas nezadovoljstva među članovima i kandidatima.

“Mnogi članovi SDS-a smatraju da je predsjednik stranke Branko Blanuša izmjenom liste zanemario demokratski iskazanu volju Koordinacionog odbora i postupio suprotno duhu statuta i unutrašnjih pravila stranke. Zbog toga je, prema tvrdnjama članova, više od 90 odsto učesnika Koordinacionog odbora ostalo nezadovoljno konačnim prijedlogom liste”, navodi izvor Gerile.

Sagovornik Gerile navodi da se među članovima posebno otvorilo pitanje da li je odluka donesena u skladu sa stavovima lokalnih odbora ili su prednost dobili interesi pojedinih stranačkih grupa.

“Kako je moguće da prijedlog koji je dobio podršku ogromne većine članova Koordinacionog odbora bude izmijenjen nakon sjednice? Da li je volja članova odbora ispoštovana ili je konačna odluka donesena mimo njihovog stava”, dodaje naš sagovornik.

Uklonjeni kadrovi Ljubiše Petrovića

Posebno osjetljivo pitanje, tvrdi izvor, odnosi se na zastupljenost pojedinih dijelova Izborne jedinice.

“Da li nova lista predstavlja cijelu Izbornu jedinicu 6 ili su njome prvenstveno zadovoljeni interesi postojećih poslanika iz Bijeljine, naročito nakon što su sa liste precrtani kandidati Ljubiše Petrovića, dok su i ostale opštine ostale bez odgovarajuće zastupljenosti? Među članovima SDS-a postoji bojazan da će ovakav raspored kandidata negativno uticati na motivaciju dijela kandidata i njihovih timova na terenu. Mnogi smatraju da bi Izborna jedinica 6, umjesto očekivana dva poslanička mandata, mogla osvojiti samo jedan mandat”, navodi naš izvor.

Iako je spor oko liste kulminirao ovih dana, njegovi korijeni sežu nekoliko sedmica unazad koji imaju veze sa pregovorima sa Draškom Stanivukovićem i PSS-om, to jeste prijedlozima da dođe do „fuzije“ ovih stranaka, što su otvoreno kritikovali kadrovi iz Izborne jedinice 6, posebno gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

Kasnije je predsjednik stranke Branko Blanuša, gostujući na RTRS, otvoreno najavio da postoji mogućnost da neće prihvatiti liste koje dolaez iz odbora koji otvoreno istupaju u javnost.

Na sjednici Glavnog odbora SDS prije nekoliko dana otvoreno je progovorio i sam Ljubiša Petrović, koji je tada jasno poručio da nema problem sa imenima pojedinih kandidata, ali da ne želi da bude nosilac liste čiji sastav nije imao priliku da predloži.

“Saglasan sam u potpunosti da budu na poslaničkim listama. U toj varijanti Tomica Stojanović i Mirjana Orašanin odgovaraju za rezultat u Bijeljini i još šire. Oni mogu u potpunosti da delegiraju ljude koji dolaze iz Bijeljine na kandidatske liste. U toj konstelaciji izbora kandidata ja ne želim, ne mogu i neću da nosim odgovornost.”, izjavio je tom prilikom Petrović, čiji je cijeli govor kasnije objavljen u medijima.

Petrović je tada insistirao da njegovo protivljenje nije pokušaj pritiska na stranačko rukovodstvo.

„Ljubiši Petroviću nije srasla zadnjica za fotelju. Ljubiša Petrović mogao je da se obogati kao i neki drugi ljudi, ali sam izabrao put borbe od kojeg ne odstupamo pet i po godina. Kada idem u boj, idem sa ljudima kojima u potpunosti vjerujem, rame uz rame, koji su se dokazali. Sa svojim timom garantujem bolji rezultat nego 2022, 2024. i 2025. godine.”, naveo je Petrović.

U istom obraćanju upozorio je da se SDS udaljava od ljudi koji joj donose glasove.

“Ušli smo u pregovore sa kojekakvim pokretima sa solidnim kapitalom i dobrom pregovaračkom pozicijom, a izašli sa velikom veresijom. Robovali smo političkim sporazumima i raznim kombinacijama, a zaboravili smo odakle dolaze glasovi. Glasovi dolaze od naroda”, rekao je tom prilikom gradonačelnik Bijeljine.

Petrović je tada poručio i da ostaje protiv političkih kombinacija koje, kako je rekao, zamjenjuju principe.

“Nagledao sam se mnogo ljudi koji su tapšali predsjednike Srpske demokratske stranke po ramenu, a bili prvi u redu da im, metaforički rečeno, skinu glavu. Principa se ne odričem nijedne sekunde”, zaključio je Petrović.

Kandidat u IJ1 izglasan u viber grupi

Prema riječima sagovornika Gerile, slučaj Izborne jedinice 6 nije jedini koji je izazvao nezadovoljstvo u vrhu stranke.

On tvrdi da se slična situacija dogodila i u Izbornoj jedinici 1, gdje je, nakon prethodnog dogovora da će nosilac liste biti izabran na Glavnom odboru, kandidat naknadno izglasan u Viber grupi, što dio članstva smatra nestatutarnim načinom odlučivanja.

Izvori Gerile navode da je još jedan presedan viđen i na sjednici Glavnog odbora SDS, kada je, prema njegovim riječima, predsjednik stranke Branko Blanuša predložio Marinka Božovića za kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH zajedno sa kandidatskim listama, bez posebne rasprave i bez mogućnosti da se o tom prijedlogu glasa odvojeno.

“Ovako drastično gušenje svake diskusije i nametanje odluka bez mogućnosti da članovi Glavnog odbora iznesu svoje stavove predstavlja novi nivo bahatosti i nedemokratičnosti u vođenju stranke“, navodi sagovornik Gerile.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Vikend drama u SDS zbog izbornih lista: Blanuša traži da on odredi raspored kandidata, mimo volje koordinacionih odbora first appeared on Gerila.info.

Kako navode iz ovog udruženja, cilj zakona nije utvrđivanje medicinskih dijagnoza niti diskriminacija po osnovu zdravstvenog stanja, već provjera da li su funkcioneri sposobni da odgovorno obavljaju poslove koji podrazumijevaju donošenje odluka od javnog značaja, upravljanje javnim resursima i predstavljanje institucija Republike Srpske.

„Cilj predloženog zakona nije utvrđivanje dijagnoza niti diskriminacija bilo koga po osnovu zdravstvenog stanja, već provjera sposobnosti javnih funkcionera da odgovorno vrše funkcije koje podrazumijevaju donošenje odluka od javnog značaja, upravljanje javnim resursima i predstavljanje institucija Republike Srpske“, navodi se u obrazloženju inicijative.

Predloženim zakonom predviđeno je da funkcioneri prvi pregled obave po stupanju na dužnost, zatim jednom godišnje, dok bi vanredni pregledi bili mogući samo u zakonom propisanim i strogo kontrolisanim slučajevima.

Istovremeno, predlagači naglašavaju da bi medicinska dokumentacija i dijagnoze ostale zaštićene, a da bi nadležni organi dobijali isključivo zaključak o funkcionalnoj zdravstvenoj sposobnosti.

Iz Restarta smatraju da postojeći sistem neopravdano pravi razliku između javnih funkcionera i ostalih zaposlenih.

„Gotovo svaki radnik prilikom zasnivanja radnog odnosa mora dokazati zdravstvenu sposobnost za obavljanje svog posla, dok takva obaveza ne postoji za one koji donose najvažnije odluke u ime građana“, ističe se u obrazloženju.

Od Narodne skupštine Republike Srpske očekuju da inicijativu uputi nadležnim radnim tijelima i svim poslaničkim klubovima kako bi bila otvorena institucionalna i javna rasprava o predloženom zakonu.

Inicijativa najavljena nakon slučaja Anje Ljubojević

Restart je ovu inicijativu najavio sredinom juna, nakon saobraćajne nesreće koju je izazvala tadašnja potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević upravljajući službenim vozilom parlamenta.

Tada su iz ovog udruženja poručili da slučaj pokazuje potrebu za uvođenjem obaveznih zdravstvenih, uključujući i psiholoških provjera javnih funkcionera, uz ocjenu da odgovornost ne može biti manja od one koja se očekuje od svakog drugog zaposlenog.

The post Restart predao prijedlog zakona: Traže obavezne zdravstvene provjere javnih funkcionera first appeared on Gerila.info.

Istovremeno su usvojene i kandidatske liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša izjavio je da stranka ostaje posvećena saradnji sa ostalim opozicionim partijama.

“I dalje ostajemo pri saradnji i dogovoru sa opozicionim strankama”, rekao je Blanuša nakon sjednice Glavnog odbora.

Govoreći o kandidaturi za srpskog člana Predsjedništva BiH, Blanuša je podsjetio da, prema ranijem sporazumu opozicionih stranaka, Pokret „Sigurna Srpska“ ima pravo da predloži kandidata.

Međutim, ukoliko to ne učini, SDS će kandidovati Marinka Božovića.

Blanuša se osvrnuo i na navode o nezadovoljstvu gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića sastavom liste za Izbornu jedinicu šest.

Istakao je da SDS cijeni Petrovića, ali da su različita mišljenja u političkim procesima očekivana.

“Vjerujem da će se tu ipak naći neki konačan dogovor, ali ono što možemo reći, mi ćemo ići sa našim kandidatima u svim izbornim jedinicama”, poručio je Blanuša.

The post Glavni odbor SDS potvrdio kandidaturu Branka Blanuše first appeared on Gerila.info.

Sjednica dolazi samo nekoliko dana nakon sjednice Predsjedništva te stranke u Trebinju, na kojoj su dogovorene izborne liste za Parlamentarnu skupštinu BiH, kao i većina lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Ipak, izostao je dogovor za Izborne jedinice jedan i šest.

Najzanimljivije je pomenuta Izborna jedinica šest, koja obuhvata Bijeljinu, Lopare, Ugljevik, Šamac, Pelagićevo, Donji Žabar i još nekoliko lokalnih zajednica u kojima SDS tradicionalno očekuje jedan od najboljih rezultata, ali i gdje je najveći otpor saradnji SDS-a i PSS, odnosno Draškom Stanivukovićem.

Ovakav zaplet najavio je i sam predsjednik SDS Branko Blanuša prilikom nedavnog gostovanja na RTRS, gdje je na otvoreno pitanje o istupima Ljubiše Petrovića spomenuo mogućnost da se ne usvoje prijedlozi kandidatura iz pojedinih odbora, direktno aludirajući na Petrovića.

Sam Petrović objavio je na društvenim mrežama tekst tokom jučerašnjeg dana da je spreman ponovo stati na čelo liste SDS-a u Bijeljini, ali samo pod uslovom da sam odlučuje ko će zajedno s njim biti kandidati.

„Profesoru Branku Blanuši na posljednjem sastanku u Bijeljini sam jasno i otvoreno rekao da sam spreman da opet stanem ispred SDS-a i budem nosilac, ali za tako nešto postoji uslov, ne ultimatum već uslov koji se može ili ne mora ispuniti. Taj uslov je da ispred grada Bijeljina ja biram ljude koji će stati rame uz rame sa mnom na listi. Ti ljudi će biti od kredibiliteta, neukaljani, pošteni, obrazovani, ostvareni i sposobni. U tom slučaju ja garantujem rezultat u Bijeljini i ja odgovaram za ostvareni rezultat”, napisao je Petrović.

Nije ostao samo na zahtjevu, nego je unaprijed saopštio i šta će uslijediti ukoliko predsjednik stranke odluči drugačije.

„Ako profesor Branko Blanuša ima svoj izbor kandidata za poslaničku listu po principu nametanja i taj izbor se razlikuje od mog prijedloga, u tom slučaju poštujem odluku predsjednika stranke, ali se ja neću naći na listi i neću, ne mogu i ne želim da u tom slučaju odgovaram za rezultat stranke u Bijeljini. Trku ću trčati na ovaj ili onaj način, staću uz Srpsku demokratsku stranku, ali ja mogu odgovarati samo za ljude u koje imam povjerenje i za koje znam da narod u njih ima povjerenje“, dodao je Petrović.

Takva poruka predstavlja otvoreni politički izazov predsjedniku SDS-a svega nekoliko časova prije sjednice Glavnog odbora.

Petrović svoj stav ne gradi na političkim procjenama nego na rezultatima koje detaljno nabraja. Podsjeća da je 2020. pobijedio kandidata SNSD-a u Bijeljini, da je na izborima 2022. kao nosilac liste osvojio ubjedljivo najveći broj glasova u gradu, da je referendum o njegovom opozivu završio porazom političkih protivnika na svih 183 biračka mjesta i da je prošle godine udvostručio broj odbornika SDS-a u gradskoj skupštini.

„Situacija je vrlo prosta. Ako želite rezultat morate ukazati povjerenje čovjeku koji do sada nema nijedan politički poraz. Ako to ne želite, onda sopstvenim rezultatom pokažite superiornost, sposobnost i istinsku političku snagu.“, napominje Petrović.

Nzvanično, Gerila saznaje, da ukoliko Glavni odbor ili vrh SDS ponovo pokuša da mjesto kandidata za predsjednika Republike Srpske preda Drašku Stanivukoviću, Ljubiša Petrović bi takođe mogao da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali da ga zvanično predloži drugi politički subject.

Prema našim saznanjima, Petrović bi mogao biti kandidat Liste za pravdu i red, koja je već prikupila glasove i otvorila opcije za kandidovanje za sve nivoe vlasti.

Gerila je još prije nekoliko dana objavila informacije da dio rukovodstva SDS-a pokušava obezbijediti sigurnu većinu u Glavnom odboru prije odlučivanja o najvažnijim političkim pitanjima.

Dio tih aktivnosti, prema informacijama do kojih je došla redakcija, odnosi se i na kooptiranje novih članova Glavnog odbora, da bi došlo do promjena snaga unutar ovog stranačkog tijela.

To potvrđuje i interna poruka članicama Aktiva žena SDS-a u kojoj Biljana Lukić, predsjednica aktiva podsjeća na zaključke ranijih sjednica.

„Na prošloj sjednici Predsjedništva predsjednik Blanuša je rekao da predložimo četiri žene za kooptiranje u GO ukoliko bude mogućnosti za kooptiranje. Na sjednici Predsjedništva Aktiva žena održanoj 30. novembra prošle godine usvojile smo zaključak da članice našeg Predsjedništva koje nisu u GO budu kooptirane u isti… Poslaću spisak članica GO po izbornim jedinicama i zamoliću vas da predlažete žene gledajući doprinos radu Aktiva žena, odanost stranci, teritorijalnu zastupljenost“, navela je Lukićeva u ovoj poruci.

Stanivuković: Šaljemo SDS-u posljednjij prijedlog, nakon toga proglašavam kandidaturu

Sve to događa se u trenutku kada opozicija pokušava postići dogovor o zajedničkom nastupu na izborima.

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković danas je poručio da će njegova stranka u narednih nekoliko dana dati posljednji prijedlog SDS-u, ali i da će, ukoliko dogovor izostane, gotovo sigurno biti kandidat za predsjednika Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, na sjednici pregovoračkih timova bilo je priče o tri različita prijedloga, a da je iz SDS-a njima stigao i četvrti, nakon prošle sjednice Glavnog odbora SDS-a.

„Pokrećemo novi proces i u narednih nekoliko dana krenućemo sa novim prijedlogom i to će biti naš posljednji pokušaj za konsenzus. Spremni smo da napravimo uz pet i još jedan korak nazad da bismo došli do dogovora. Ako se ni to ne shvati ozbiljno, 99 odsto ja sam u nedjelju u 19 časova kandidat za predsjednika Republike Srpske“, naveo je Stanivuković na današnjoj konferenciji za medije.

Kako je rekao, neozbiljno je da odgovori na prijedlog SDS-a koji je poslat PSS-u jer je mimo razgovora ozbiljnih ljudi, te da poruke koje dolaze od strane SDS nisu korektne i da u svemu vidi nedostatak poštovanja.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Gerila saznaje: Ako SDS kandidaturu prepusti Stanivukoviću, u trku za predsjednika bi mogao i Ljubiša Petrović first appeared on Gerila.info.

Ovo je izjavio Milorad Dodik nakon sastanka predstavnika stranaka koji čine tu koaliciju.

Prema njegovim riječima, Minić će biti kandidat za predsjednika Republike, dok će Cvijanovićeva biti u trci za novi mandat u Predsedništvu BiH.

Iako je u uvodnom obraćanju Dodik rekao da će imena kandidata biti objavljena u četvrtak, kasnije je ipak obznanio što se već mjesecima neformalno govorilo.

“Pošto ćete vi mene odmah, čim završim, pitati ko su kandidati, kao što vidite ovdje, sa mnom su Željka Cvijanović i Savo Minić. Mi smo obavili unutrašnju raspravu u stranci. Njih dvoje su dobili najveću podršku naših ljudi, odbora i stranačkih struktura i bilo je pristojno prije nego što mi donesemo konačnu odluku, a to je učetvrtak i potvrdu, bilo je pristojno da ja svoje partnere upoznam sa tom činjenicom”, rekao je Dodik na konferenciji za medije.

Dodik je prije toga izjavio i da su na današnjem sastanku predstavnici partija koalicije potpisali sporazum o zajedničkom djelovanju.

The post Savo Minić i Željka Cvijanović kandidati na izborima first appeared on Gerila.info.

U središtu sukoba nalazi se pitanje budućeg predsjedničkog kandidata opozicije, ali i mnogo šire pitanje – da li SDS ostaje samostalna politička organizacija sa vlastitim političkim identitetom ili ulazi u proces političkog povezivanja sa Pokretom Sigurna Srpska i Draškom Stanivukovićem.

Neposredan povod za najnovije sukobe postala je priča o mogućim promjenama u sastavu Glavnog odbora SDS-a.

Nakon prethodne sjednice ovog organa, na kojoj nije prošla ideja o političkom aranžmanu, odnosno “fuziji” sa Pokretom Sigurna Srpska, unutar stranke počele su priče da se vrše pripreme za novu sjednicu Glavnog odbora na kojoj bi mogao biti novi pokušaj obezbjeđivanja većine za drugačiji politički kurs.

Upravo zbog toga, posljednjih dana sve manje se govori o statutarnim procedurama, a sve više o odnosu snaga unutar stranke, uz navode da se pokušava stvoriti nova većina u Glavnom odboru SDS-a, kroz kooptiranje novih članova u to stranačko tijelo.

Predsjednica Aktiva žena SDS-a Biljana Lukić za Gerilu potvrdila je informacije da postoje prijedlozi o kooptiranju novih članova u Glavni odbor, ali istovremeno tvrdi da su informacije koje su se pojavile nakon prošlosedmične sjednice Predsjedništva SDS-a pogrešno interpretirane i da priča o nasilnom mijenjanju odnosa snaga u stranci ne stoji.

„Aktiv žena je u prethodnim razgovorima sa predsjednikom tražio da se kooptira veći broj žena u Glavni odbor. Treba napomenuti da je ograničen broj članova Glavnog odbora, pa je predsjednik rekao da na sjednici predsjedništva Aktiva razmotrimo taj prijedlog i dostavimo četiri prijedloga, pa će on razmotriti mogućnosti. To nije definitivno“, kaže Lukićeva.

Ona tvrdi da su zahtjevi za većim uključivanjem novih ljudi u rad stranke dolazili i iz drugih organizacionih dijelova SDS-a.

„I Aktiv mladih je takođe tražio da se nekoliko njihovih članova kooptira, odnosno da se više uključe u rad, ali nigdje to nije bilo nasilno. Isključivo, ako predsjednik vidi mogućnost da se kooptiraju novi članovi, bez ikakvog nasilnog ukidanja ili stvaranja na nasilan način neke većine. Ja ne znam ko pušta takve informacije. Kad sam vidjela ko ih plasira, imala sam osjećaj kao da nisam bila na istoj sjednici Predsjedništva o kojoj oni govore“, navodi Lukićeva.

Prema njenim riječima, tokom podnošenja prijedloga vodila se pitanjem zastupljenosti žena u organima stranke, iako i sama priznaje da je to trenutno teško jer je ostalo nepopunjeno samo jedno mjesto u Glavnom odboru, odnosno trenutno Glavni odbor je popunjen sa 127 osoba, od maksimalno 128.

“Po našem statutu potrebno je da se procenat žena u tom tijelu zadovolji, međutim to je sad teško. Odavno su završeni unutarstranački izbori. Realno je da se taj procenat zadovolji kada budu redovni unutarstranački izbori i da se kroz redovnu proceduru navede koliko iz opštinskih ili gradskih odbora treba da dođe žena u Glavni odbor. Samo jedan član je ostao da se može kooptirati. Postoji eventualno mogućnost, ako bi bilo prostora i postoje članovi koji nisu više za rad, pa da se na taj način zamijene i kooptiraju, ali to je pitanje koje je regulisano Statutom”, dodaje Lukićeva.

Statut kao glavna prepreka

Upravo se na Statut pozivaju oni koji smatraju da je priča o stvaranju nove većine u Glavnom odboru pravno i proceduralno teško izvodljiva.

„To nije u skladu sa Statutom SDS. Ne može dekooptiranje uopšte biti predmet rasprave. Jedino Skupština SDS može biti sazvana kako bi neke članove GO, na nečiji prijedlog, razriješila, a druge imenovala“, izjavio je prije nekoliko dana i predsjednik Glavnog odbora SDS-a Jovica Radulović.

Prema njegovom tumačenju, Statut SDS-a ne poznaje mehanizam kojim bi postojeći članovi Glavnog odbora mogli jednostavno biti uklonjeni kako bi na njihova mjesta došli novi ljudi.

„Ako znamo da je kooptiranje veće pravo, odnosno pravo koje se nekome daje da bude član Glavnog odbora, onda niko ne može da mu pruža manje pravo, odnosno da ga dekooptira iz članstva u Glavnom odboru“, rekao je Radulović.

Upravo se iza priče o statutarnim pitanjima zapravo vodi mnogo ozbiljniji politički sukob i traži rješenje, a to je kako da se na “legalan” način zadovolje politički apetiti Draška Stanivukovića koji traži kandidaturu za predsjednika Republike Srpske.

U posljednjih dana su se u javnu raspravu uključili gotovo svi najvažniji funkcioneri SDS-a, čije poruke nedvosmisleno i javno pokazuju da su se unutar stranke formirale dvije političke struje koje različito vide budućnost SDS-a i opozicije.

Najglasniji protivnik približavanja Drašku Stanivukoviću trenutno je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

Njegova posljednja objava na društvenim mrežama predstavlja možda i najžešći javni napad na lidera Pokreta Sigurna Srpska koji je došao iz vrha SDS-a.

„Draško Stanivuković sve vrijeme blefira, ‘plaši’ opozicione redove svojom kandidaturom koje se i sam plaši. Njemu nije cilj kandidatura za predsjednika, njemu je cilj krv unutar SDS-a, razbijanje najjače opozicione stranke i njeno minorizovanje, jer upravo taj put vidi kao prečicu do ostvarenja svog hira – lider opozicije“, napisao je Petrović.

U nastavku objave, Petrović tvrdi da Stanivuković zapravo nije spreman da preuzme rizik predsjedničke kandidature.

„Da je dotični siguran u pobjedu, da zna da ima najviše šansi, mislite da bi on čekao, da bi pregovarao? Ne. Proglasio bi kandidaturu i ne bi trepnuo“, poručio je Petrović.

Takvi stavovi predstavljaju direktan sudar sa dijelom SDS-a koji smatra da opozicija nema luksuz da odbacuje mogućnost okupljanja oko politički najprepoznatljivijeg opozicionog imena.

Među njima je i član Predsjedništva SDS-a Marinko Božović.

„SDS ima veliku priliku da se vrati u velikom stilu na političko nebo Republike Srpske kao najveća politička organizacija. Velika je odgovornost na SDS-u, stranci koja ne smije da pati zbog bilo čijih sujeta ili povrijeđenog ega“, rekao je Božović.

Njegova najvažnija poruka, međutim, odnosi se upravo na pitanje zajedničkog nastupa opozicije, ali i indirektne optužbe na račun druge struje unutar partije.

„Onaj ko misli da može sam, taj direktno radi za režim“, poručio je Božović.

Sličan stav zastupa i član Glavnog odbora SDS-a Daniel Jakovljević, koji se takođe oglasio u medijima, a koji smatra da bi ulazak članova Pokreta Sigurna Srpska u SDS mogao predstavljati priliku za jačanje stranke.

„Ja se iskreno nadam da ponuda Stanivukovića, da kompletan PSS uđe u SDS, još uvijek važi i da još ima nade da se na našim stranačkim organima nešto promijeni“, rekao je Jakovljević.

Njegova poruka pokazuje da dio SDS-a ne vidi Stanivukovića kao prijetnju stranci nego kao potencijalni politički resurs.

U međuvremenu došlo je i do otvorenih sukoba među pojedincima u stranci. Marinko Božović je prozvao i nekadašnjeg načelnika opštine Sokolac Milovana Cicka Bjelicu.

S druge strane, Ljubiša Petrović, takođe, otvoreno istupa, a predsjednik stranke Branko Blanuša je tokom gostovanja na RTRS rekao da bi pojedinci iz stranke mogli trpiti posljedice zbog javnog izlaska u medije.

Kako je rekao, jedna od mjera bi mogla biti da neće potpisati kandidature i kandidatske liste koje dolaze iz pojedinih gradskih I opštinskih odbora.

Zato naredna sjednica Glavnog odbora, kad god bude zakazana, vjerovatno neće odlučivati samo o sastavu jednog stranačkog organa, nego bi mogla odlučivati o političkom pravcu kojim će SDS krenuti- opstati ili nestati.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Borba za većinu u Glavnom odboru SDS first appeared on Gerila.info.

Finansijski rashodi kompanije, prvenstveno zbog rasta troškova kamata na kredite, povećani za gotovo tri miliona maraka u odnosu na godinu ranije.

Istovremeno, prihodi od osnovne djelatnosti su smanjeni, a ukupne finansijske obaveze dostigle su gotovo 30 miliona KM, uprkos višegodišnjem procesu restrukturisanja koji je trebalo da stabilizuje poslovanje kompanije.

Izvještaji za 2025. godinu pokazuju da jedno od najvećih javnih preduzeća u Republici Srpskoj i dalje posluje sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama, dok rast troškova zaduženja postaje jedan od ključnih faktora koji utiču na poslovni rezultat.

Prema podacima iz bilansa uspjeha, Željeznice Republike Srpske ostvarile su ukupne prihode od 85,1 milion KM, dok su rashodi dostigli 117,2 miliona KM, što je rezultiralo minusom većim od 32 miliona maraka.

Međutim, detaljniji uvid u Napomene uz finansijske izvještaje pokazuje da se iza konačnog rezultata kriju mnogo ozbiljniji problemi od samog gubitka iskazanog na kraju godine.

Kamate postale jedan od najvećih pojedinačnih problema

Najveća promjena u odnosu na prethodnu godinu zabilježena je kod finansijskih rashoda, odnosno troškova koji se uglavnom odnose na servisiranje postojećih kreditnih obaveza.

 “Finansijski rashodi u 2025. godini iznose 3.488.219 KM i veći su za 2.887.043 KM u odnosu na isti period prethodne godine. Najznačajnije povećanje odnosi se na rashode kamata po osnovu kredita u inostranstvu, koji su značajno porasli usljed promjene uslova finansiranja i obračuna kamata tokom izvještajnog perioda”, navodi se  u u dokumentu koji je pratio finansijske izvještaje.

Ovaj podatak pokazuje da su troškovi kamata tokom samo jedne godine porasli gotovo šest puta, što predstavlja jedno od najvećih pojedinačnih povećanja bilo koje stavke rashoda u finansijskom izvještaju kompanije.

Prihodi od osnovne djelatnosti padaju

Iako je proces restrukturisanja Željeznica Republike Srpske pokrenut prije nekoliko godina sa ciljem smanjenja troškova i povećanja finansijske održivosti, podaci iz izvještaja pokazuju da prihodi od osnovne djelatnosti nisu pratili očekivani trend rasta.

„Prihodi od pruženih usluga u 2025. godini iznose 31.317.166 KM i manji su za 1.127.379 KM u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje prihoda najvećim dijelom odnosi se na pružene usluge na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine, dok su prihodi ostvareni na ostalim tržištima zadržani na približno istom nivou.“, navedeno je u izvještajima.

Da javna podrška i dalje ima značajnu ulogu u poslovanju kompanije pokazuje i struktura ostalih poslovnih prihoda.

„Ostali poslovni prihodi iznose 16.732.283 KM i odnose se na prihode od premija, subvencija, donacija, refundacija i drugih oblika podrške koji su evidentirani u skladu sa važećim računovodstvenim standardima i propisima Republike Srpske.“

Drugim riječima, značajan dio prihoda koji se pojavljuje u bilansu nije rezultat komercijalne aktivnosti preduzeća, nego različitih oblika podrške koji omogućavaju održavanje sistema.

Koliko je situacija U Željeznicama alarmantna pokazuje i činjenica da je Vlada Republike Srpske donijela danas odluku da poveća grant za ovo preduzeće na 35 miliona maraka.

Pored rasta kamata, izvještaji pokazuju i značajno povećanje finansijskih obaveza.

Podaci iz bilansa pokazuju da su ukupne finansijske obaveze krajem 2025. godine iznosile više od 29 miliona KM, dok su godinu ranije bile znatno niže.

U jednom dijelu Napomena navodi se: „Društvo je izvršilo reklasifikaciju dijela dugoročnih kreditnih obaveza čije dospijeće nastupa u periodu kraćem od dvanaest mjeseci, te su iste evidentirane u okviru kratkoročnih finansijskih obaveza, u skladu sa zahtjevima Međunarodnih računovodstvenih standarda“.

Sama kompanija upozorava na rizike

Možda najzanimljiviji dio dokumenta nalazi se u poglavlju koje se odnosi na upravljanje rizicima gdje  uprava navodi da rizik likvidnosti predstavlja rizik da Društvo neće biti u mogućnosti da blagovremeno izmiruje svoje finansijske obaveze po njihovom dospijeću.

“Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dovoljnog nivoa novčanih sredstava, obezbjeđenje adekvatnih izvora finansiranja i kontinuirano praćenje planiranih i stvarnih novčanih tokova“, navedeno je u izvještaju Željeznica.

U istom poglavlju stoji i da su Željeznice Republike Srpske izložene su riziku promjene kamatnih stopa, s obzirom na to da dio kreditnih obaveza ima promjenjivu kamatnu stopu, zbog čega promjene na finansijskom tržištu mogu imati značajan uticaj na buduće troškove finansiranja Društva.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Željeznice RS završile godinu sa 32 miliona KM gubitka first appeared on Gerila.info.

U odnosu na prošlu godinu, broj građana koji bi na referendumu glasali za ulazak BiH u EU povećan je za 4,5 procentnih poena, dok je broj protivnika članstva smanjen za 5,1 odsto.

Istraživanje je provedeno od 23. aprila do 13. maja ove godine CATI metodom, na uzorku od 1.200 ispitanika reprezentativnom za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Rezultati pokazuju da bi gotovo tri četvrtine građana podržalo ulazak zemlje u Evropsku uniju kada bi se referendum održao danas. Podrška je i dalje najveća u Federaciji BiH, gdje bi za članstvo glasalo 86,1 odsto ispitanika, dok je u Brčko distriktu podrška 74,7 odsto.

U Republici Srpskoj za ulazak BiH u EU izjasnilo se 54,1 odsto građana, što pokazuje da i u ovom entitetu većina ispitanika podržava evropski put zemlje.

Mir i stabilnost ispred ekonomskih razloga

Za najveći broj ispitanika glavni razlog podrške članstvu BiH u Evropskoj uniji nije ekonomija, već uvjerenje da EU predstavlja garanciju trajnog mira i političke stabilnosti.

Taj odgovor navelo je 38,4 odsto građana. Slijedi povećanje slobode kretanja ljudi, robe i kapitala sa 34,5 odsto, dok je poštivanje zakona i propisa treći najčešće navođeni razlog podrške evropskim integracijama.

S druge strane, među građanima koji se protive članstvu najčešće su izraženi strahovi od povećanja troškova života i poreza. Dio ispitanika kao razlog navodi i mogućnost daljeg iseljavanja stanovništva, kao i bojazan od gubitka kulturnih posebnosti i dodatne birokratizacije društva.

Borba protiv korupcije ostaje prioritet

Istraživanje pokazuje da građani pitanje evropskih integracija snažno povezuju sa unutrašnjim reformama. Na pitanje koja bi reforma najviše unaprijedila njihov svakodnevni život, čak 44,8 odsto ispitanika navelo je borbu protiv korupcije.

Znatno iza tog odgovora nalaze se smanjenje poreskih opterećenja na rad i uklanjanje prepreka zapošljavanju, reforma socijalnog sistema, reforma sudova i tužilaštava te reforma javne uprave.

Ovi rezultati ukazuju da građani evropske integracije ne posmatraju samo kao spoljnopolitički cilj, već prije svega kroz očekivanje konkretnih promjena koje bi mogle poboljšati kvalitet života i funkcionisanje institucija.

Većina smatra da evropski put nema alternativu

Više od polovine ispitanika, njih 51,2 odsto, smatra da evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu. Istovremeno, polovina građana vjeruje da će Evropska unija uspjeti da očuva unutrašnju stabilnost i nastavi proces proširenja.

Kada je riječ o očekivanjima u vezi sa članstvom, 33,9 odsto građana smatra da bi BiH mogla postati članica Evropske unije u roku od deset godina.

Građani takođe vjeruju da bi najveću korist od članstva imali mladi ljudi. Gotovo polovina ispitanika navela je upravo mlade kao grupu koja bi najviše profitirala od ulaska zemlje u EU, dok većina građana i dalje prepoznaje Evropsku uniju kao najvećeg donatora sredstava BiH.

Politizacija najveća prepreka integracijama

Iako podrška članstvu raste, građani smatraju da proces evropskih integracija i dalje usporavaju brojni problemi. Kao najveću prepreku ispitanici navode politizaciju procesa integrisanja, što je odgovorilo 33,9 odsto građana.

Među najčešće navođenim preprekama su i nespremnost domaćih aktera na promjene, trenutno stanje unutar Evropske unije, nedovoljno razumijevanje samog procesa integracija te objektivne prepreke koje usporavaju napredak zemlje prema članstvu.

Bosna i Hercegovina je u martu 2024. godine dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, ali će napredak ka punopravnom članstvu zavisiti od provođenja reformi koje Brisel očekuje od domaćih institucija.

Najnovije istraživanje pokazuje da građani, uprkos političkim krizama i sporom reformskom procesu, i dalje u velikoj mjeri podržavaju evropski put zemlje i od njega očekuju stabilnije institucije, efikasniju borbu protiv korupcije i bolji životni standard.

The post Podrška građana BiH za ulazak u EU porasla na 74,4 odsto first appeared on Gerila.info.

PIŠE: Đorđe Vujatović, gerila.info

Kada je početkom 2018. godine Mark Zuckerberg najavio da će Facebook promijeniti način na koji korisnicima prikazuje sadržaj, obrazloženje je zvučalo gotovo bezazleno. Platforma će, tvrdio je tada osnivač najveće društvene mreže na svijetu, davati prednost objavama koje podstiču „smislene društvene interakcije“, a manje prostora sadržajima koje objavljuju mediji, kompanije i organizacije.

U tom trenutku malo ko je u BiH mogao pretpostaviti da će jedna odluka donesena u sjedištu kompanije udaljenom hiljadama kilometara od Sarajeva, Banjaluke ili Mostara godinama kasnije imati veći uticaj na vidljivost novinarskih sadržaja nego gotovo svi domaći zakoni koji regulišu medijsku oblast.

Nije to bila prva promjena algoritma, niti posljednja, ali bila je jedan od trenutaka kada je postalo jasno da se odnos između medija i publike nepovratno mijenja. Mediji više nisu bili vlasnici vlastitog puta do čitalaca. Između novinara i građana pojavio se novi posrednik – algoritam.

Algoritmi postali novi urednici

Danas, gotovo dvije decenije nakon što su društvene mreže počele oblikovati medijski prostor BiH, posljedice te promjene postaju sve vidljivije. Profesionalni mediji proizvode sadržaj, ali više ne odlučuju ko će ga vidjeti. Redakcije ulažu vrijeme i resurse u istraživanja, ali više ne mogu biti sigurne da će njihov rad pronaći put do publike.

U isto vrijeme, politička propaganda, senzacionalizam, teorije zavjere i sadržaji dizajnirani da izazovu trenutnu reakciju često ostvaruju domet o kojem ozbiljno novinarstvo može samo sanjati.

Zbog toga pitanje budućnosti novinarstva više nije pitanje opstanka jedne profesije ili jedne industrije, nego pitanje opstanka javnog interesa u prostoru kojim sve manje upravljaju novinari i urednici, a sve više algoritmi dizajnirani da zadrže pažnju korisnika.

Milanka Kovačević, urednica portala Direkt iz Trebinja, godinama prati promjene u načinu na koji građani konzumiraju informacije i smatra da je najveća posljedica digitalne transformacije upravo činjenica da su ljudi izgubili mogućnost da razlikuju bitno od nebitnog u ogromnoj količini sadržaja koja ih svakodnevno okružuje.

„Mislim da ni mi u medijima više nemamo potpunu sliku svih posljedica koje digitalne mreže proizvode, ali ono što je sasvim jasno jeste da danas živimo u prostoru u kojem postoji more informacija koje dolaze iz različitih izvora i koji više nisu samo mediji. Taj prostor je toliko zasićen sadržajima da ljudi više ne znaju kome da vjeruju, šta da prate i čemu da poklone pažnju. Pomalo su svi umorni od svega toga. To proizvodi neku vrstu apatije i indiferentnosti prema onome što je zaista važno – prema političkim procesima, prema ozbiljnim društvenim pitanjima i prema informacijama koje su provjerene i kredibilne. S druge strane, i mediji tome doprinose. U trci za klikovima često spuštaju profesionalne kriterije, a društvene mreže dodatno nameću logiku brzine, trenutne reakcije i sadržaja koji mora odmah proizvesti efekat“, kaže Kovačević.

Ekonomija pažnje protiv javnog interesa

Njena ocjena ne odnosi se samo na BiH. Posljednjih desetak godina medijski istraživači širom svijeta upozoravaju da se digitalni prostor sve više pretvara u ekonomiju pažnje u kojoj vrijednost informacije ne određuje njen značaj za javnost nego njena sposobnost da privuče reakciju.

U takvom sistemu istraživanje korupcije i analiza budžetske potrošnje takmiče se za pažnju sa videosnimcima, političkim sukobima, teorijama zavjere i beskonačnim nizom sadržaja čiji je jedini cilj da korisnika zadrže što duže na platformi.

Amer Džihana, medijski istraživač koji godinama prati transformaciju digitalnog medijskog prostora u BiH, smatra da je upravo promjena načina distribucije sadržaja jedna od ključnih promjena koje su pogodile novinarstvo.

„Društvene mreže postale su ključna infrastruktura za distribuciju informacija. To nije samo pitanje tehnologije nego pitanje funkcionisanja cijelog medijskog sistema. Veliki broj medija danas zavisi od platformi poput Facebooka kako bi došao do publike. Posebno se to odnosi na manje i lokalne redakcije koje nemaju razvijene alternativne kanale distribucije. Problem je što mediji nemaju nikakav uticaj na način na koji te platforme funkcionišu. Algoritmi se mijenjaju, pravila se mijenjaju, prioriteti se mijenjaju, a redakcije su prisiljene da se prilagođavaju bez mogućnosti da utiču na procese od kojih direktno zavisi njihova vidljivost“, izjavio je Džihana za Gerilu.

Njegovo istraživanje o upravljanju digitalnim platformama i online medijima u BiH pokazuje da većina domaćih medija društvene mreže koristi kao ključni kanal za distribuciju sadržaja, dok istovremeno veliki broj redakcija nema ni formalne strategije za nastup na platformama, niti ljude koji se isključivo bave tim segmentom rada.

Kriza novinarstva nije samo ekonomski problem

Ali problem nije samo u zavisnosti od platformi, koliko u činjenicu da su platforme promijenile samu logiku informisanja.

Džihana smatra da se kriza profesionalnog novinarstva više ne može objasniti samo ekonomskim problemima medija, padom prihoda ili promjenama navika publike. Po njegovom mišljenju, ključna promjena dogodila se onda kada su digitalne platforme postale glavni posrednici između novinara i građana.

„Nekada su mediji imali direktan odnos sa svojom publikom. Danas je taj odnos u velikoj mjeri posredovan platformama. To znači da mediji proizvode sadržaj, ali više ne kontrolišu uslove pod kojima će taj sadržaj doći do publike. U takvom sistemu redakcije postaju zavisne od pravila koja ne određuju one, a koja se mogu promijeniti preko noći bez ikakvog uticaja lokalnih medija ili lokalnih regulatora“, navodi Džihana.

Ono što se danas događa u BiH nije izolovan slučaj. Riječ je o procesu koji se odvija u gotovo svim zemljama svijeta i koji je posljednjih godina postao jedna od centralnih tema rasprava o budućnosti novinarstva.

Reutersov Digital News Report, jedno od najrelevantnijih svjetskih istraživanja o navikama publike i budućnosti medija, pokazuje da tradicionalni mediji širom svijeta bilježe pad angažmana publike, dok društvene mreže, video-platforme i alternativni izvori sadržaja postaju dominantni kanali putem kojih građani dolaze do informacija. Istovremeno, raste uticaj influensera, podkastera i drugih aktera koji ne podliježu istim profesionalnim standardima kao tradicionalni mediji.

Drugim riječima, ono što danas osjećaju redakcije u BiH osjećaju i njihove kolege u Berlinu, Londonu ili Vašingtonu. Razlika je u tome što razvijenije države raspolažu snažnijim institucijama, većim medijskim tržištima i ozbiljnijim regulatornim kapacitetima, dok Bosna i Hercegovina u taj proces ulazi sa slabim institucijama, fragmentiranom medijskom scenom i veoma ograničenim mogućnostima da utiče na globalne tehnološke kompanije.

Zbog toga Džihana upozorava da pitanje digitalnih platformi odavno više nije pitanje tehnologije.

„Ako društvene mreže postanu glavni kanal kroz koji građani dolaze do političkih informacija, a algoritmi glavni mehanizam koji određuje šta će biti vidljivo, onda govorimo o procesu koji direktno utiče na javnu sferu i demokratske procese. Problem nije samo u tome što mediji zavise od platformi. Problem je što čitavo društvo postaje zavisno od sistema koji funkcioniše prema komercijalnoj logici i čiji primarni cilj nije javni interes“, dodaje on.

Želimo ozbiljne vijesti, ali algoritmi ih ne primjećuju

Slična upozorenja posljednjih godina dolaze i iz međunarodnih organizacija koje se bave slobodom medija i održivošću novinarstva. UNESCO upozorava da algoritamski sistemi društvenih mreža favorizuju novinu, viralnost i emocionalnu reakciju, često na štetu sadržaja od javnog interesa, te da takav model dugoročno doprinosi slabljenju povjerenja u medije i otežava građanima da dođu do pouzdanih informacija.

Posebno je zanimljivo da, uprkos opštem padu povjerenja u medije i sve većoj fragmentaciji publike, istraživanja pokazuju da građani i dalje očekuju upravo ono što algoritmi najmanje favorizuju – ozbiljno, provjereno i odgovorno novinarstvo.

Reutersovi podaci pokazuju da publika želi više istraživačkih priča, više konteksta i više sadržaja koji objašnjavaju složene društvene procese, umjesto površnih i konfliktnih sadržaja koji dominiraju društvenim mrežama.

U tome se krije možda i najveći paradoks savremenog medijskog sistema. U trenutku kada su provjerene informacije potrebnije nego ikada ranije, kada građani pokušavaju da se snađu u prostoru preplavljenom dezinformacijama, manipulacijama i političkom propagandom, upravo oni sadržaji koji zahtijevaju najviše novinarskog rada, vremena i profesionalnih standarda najčešće imaju najmanju vidljivost.

Milanka Kovačević kaže da se taj paradoks vrlo jasno vidi iz perspektive redakcije.

„Nekada ste mogli pretpostaviti da će ozbiljna tema, ako je važna za građane, pronaći put do publike. Danas više ne možete biti sigurni ni u to. Mi često ulažemo ogromno vrijeme i resurse u istraživanja koja se bave pitanjima od javnog interesa, a onda vidite da mnogo veću pažnju izazove neka potpuno marginalna tema ili politička prepirka koja nema nikakvu stvarnu vrijednost za građane. To ne znači da su ljudi postali nezainteresovani za ozbiljne teme. Mislim da problem leži u tome što živimo u sistemu koji stalno traži nove podražaje, nove reakcije i nove konflikte, dok sadržaji koji zahtijevaju vrijeme i koncentraciju sve teže dolaze do izražaja“, napominje ova novinarka.

Upravo tu na scenu stupa pitanje koje postavljaju medijski eksperti, a koje se možda nalazi u samom središtu problema.

„Ono što smo nekada sami tražili više nije tako. Nekada smo sadržaje uglavnom vidjeli hronološki. Danas ih ne vidimo tako. Danas platforme odlučuju šta će nam ponuditi na osnovu procjene s kojim ćemo se sadržajem najviše angažovati. Ja vidim jedan sadržaj, vi vidite drugi, neko treći vidi nešto sasvim drugo. Platforme nas profiliraju i nude nam sadržaje za koje misle da najbolje odgovaraju našim interesovanjima i obrascima ponašanja“, napominje Maida Ćulahović, medijski ekspert iz organizacije „Zašto Ne“.

Na prvi pogled, takav sistem djeluje bezazleno. Korisnik dobija sadržaje koji ga zanimaju i provodi više vremena na platformi. Međutim, posljedice su mnogo dublje od toga.

Nestankom hronološkog prikaza sadržaja nestao je i veliki dio zajedničkog javnog prostora. Nekada su građani mogli imati različita mišljenja, ali su uglavnom raspravljali o istim temama. Danas se sve veći broj korisnika kreće unutar vlastitih informacionih mjehurova koje oblikuju algoritmi. Ono što jedna osoba smatra centralnim političkim pitanjem za drugu možda uopšte ne postoji.

„Problem nije samo u tome što vidimo različite sadržaje. Problem je što često ne vidimo sadržaje koji bi mogli dovesti u pitanje naše stavove ili proširiti naše razumijevanje određene teme. Platforme nisu dizajnirane da promovišu javni interes ili pluralizam informacija. One su dizajnirane da zadrže pažnju korisnika“, podsjeća i Ćulahović na pogubnost trenutne postavke algoritama.

Upravo u toj rečenici krije se možda najveća opasnost za profesionalno novinarstvo.

Njegova funkcija nije da zabavi publiku nego da joj omogući da donosi informisane odluke. Društvene mreže, s druge strane, funkcionišu prema logici angažmana, bez interesa o važnosti informacije, nego da li će ona proizvesti reakciju.

Milanka Kovačević smatra da su posljedice toga već vidljive.

„Mi svakodnevno vidimo na šta ljudi reaguju. To su senzacije, trivijalne vijesti, sadržaji koji izazivaju trenutnu emociju. Ozbiljan sadržaj uglavnom nije ni čitan ni praćen. Čak i kada su u pitanju teme poput korupcije, javnog novca ili zloupotreba institucija, reakcije su često mnogo slabije nego na stvari koje nemaju gotovo nikakav značaj za život građana. To nije nešto što se dešava povremeno. To postaje obrazac“, tvrdi Kovačevićeva, uz ocjenu da taj obrazac ne utiče samo na redakcije, nego na kvalitet javne rasprave.

Izbori u eri algoritma

Posebno zabrinjava činjenica da Bosna i Hercegovina ulazi u novi izborni ciklus u trenutku kada su političke kampanje već dobrim dijelom preseljene na digitalne platforme.

„Mislim da se političke kampanje danas prije svega vode na društvenim mrežama jer je to najlakši način da se dopre do ljudi. Čim postoji prostor koji nije dovoljno regulisan, to postaje prilika za sve one koji imaju političku ili finansijsku moć da ga ispune sadržajem koji njima odgovara“, nastavlja Kovačevićeva.

I tu se najviše vidi nemoć čak i mnogo jačih država, a kamoli institucija koje djeluju u BiH, koje po ocjenama medijskih eksperata, uglavnom kasne za promjenama koje se odvijaju mnogo brže nego što ih regulatorni sistemi mogu pratiti.

„Bosna i Hercegovina nema jedinstven regulatorni okvir za digitalne platforme. Imamo različite propise koji se odnose na pojedina pitanja, ali nemamo sistem koji bi mogao odgovoriti na sve izazove koje donose društvene mreže. To ne znači da rješenje treba tražiti u cenzuri ili kontroli sadržaja. Ali znači da pitanje odgovornosti platformi postaje jedno od ključnih pitanja za budućnost medijskog sistema“, govori Amer Džihana.

Slično misli i Maida Ćulahović.

„Ne govorimo o regulaciji sadržaja. Ne govorimo o tome da neko odlučuje šta ljudi smiju govoriti ili objavljivati. Govorimo o odgovornosti platformi, o transparentnosti algoritama, o političkom oglašavanju, o sistemima preporuke i o načinima na koje se određeni sadržaji promovišu ili potiskuju. Bez toga ćemo uvijek kasniti za problemima koje pokušavamo riješiti“, smatra Ćulahović.

Možda upravo u toj rečenici leži suština cijele priče jer, kako kaže, problem nije u tome što postoje društvene mreže, čak ni u tome što postoji ogromna količina informacija.

Problem nastaje onda kada informacije od javnog interesa postanu manje vidljive od sadržaja koji proizvode reakciju, sukob ili zabavu. U tom trenutku ne slabi samo novinarstvo, već sposobnost društva da razumije procese koji oblikuju njegovu budućnost.

Ovaj sadržaj je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost portala Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Facebook i TikTok važniji od urednika: Kako algoritmi potiskuju kvalitetno novinarstvo u BiH? first appeared on Gerila.info.

U poruci koju je ova kompanija poslala svojim kooperantima navodi se da će na tržištu BiH raditi još dva mjeseca, odnosno do 10.avgusta 2026.

“Dragi, ovim putem Vas obavještvamo da je Glovo donio tešku odluku da obustavi poslovanje u BiH. Posljednji dan za korištenje naših usluga je 10.avgust 2026.godine”, navodi se u generičkom mailu koji je poslat kooperantima i angožavanim osobama.

U jednom od mailova, koji je poslat na adresu jednog od poznatijih marketa u BiH iz Glova navode da je riječ o strateškoj odluci koja je rezultat posvećenosti odgovorenom upravljanju kapitalom i omogućavanju nastavka ulaganja tamo gdje stvaraju najveću vrijednost.

“Ovim Vas obaviještavamo da se, u skladu sa ugovorom između Vas kao pertnera i društva GlovoApp d.o.o. ovaj dopis smatra formalnim pisanim obavještenjem o raskidu ugovora. Raskid ugovora stupa na snagu danom prestanka poslovanja Glovo u BiH, odnosno 10.avgusta”, navodi se u zvaničnom mailu kompanije.

Prema infomracijama Gerile, samo u Banjaluci će više od 200 osoba ostati bez posla, a koje je Glovo angažovao na poslovima dostave.

“Nekima od nas ovo je prvi i jedini posao,a pojedincima je to bio i dodatni angažman. Dobro je to značilo za popunjavanje kućnog budžeta”, izjavio je za Gerilu jedan od Glovo dostavljača.

Kako saznajemo, ovo će biti i veliki udar za značajan broj manjih restorana i fast food kuhinja, čije bi poslovanje moglo biti ugroženo jer  su najveći dio profita ostvarivali preko dostave koja je išla ovom aplikacijom.

Brojne kontraverze o radu platforme za dostavu

Glovo je španska platforma za dostavu hrane, namirnica i drugih proizvoda koja posluje u više gradova Bosne i Hercegovine, uključujući Banjaluku, Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Bijeljinu i Brčko. Kompanija je posljednjih godina postala jedan od najvećih igrača na tržištu dostave hrane i namirnica u BiH.

Prema istraživanju koje je objavio CAPITAL, u BiH svakodnevno radi više od 400 dostavljača povezanih sa Glovo platformom, a najveća kontroverza odnosi se na model angažovanja dostavljača.

Istraživanje CAPITAL-a navodi da značajan broj kurira radi preko posredničkih firmi, a ne direktno za Glovo, te da dio njih nema klasične ugovore o radu niti redovno zdravstveno i penziono osiguranje.

Prema istom istraživanju, pojedini dostavljači tvrdili su da su isplate vršene u gotovini te da posredničke firme zadržavaju značajne provizije od njihove zarade. U tekstovima se pominju i navodi o razduživanju pazara na parking prostorima bez formalne dokumentacije.

Pojedini konkurenti tvrdili su da je Glovo nudio finansijske podsticaje dostavljačima i poslovnim partnerima kako bi prešli sa drugih platformi na Glovo.

Glovo je odbacio optužbe iznesene u medijskim istraživanjima, navodeći da članci sadrže „brojne činjenične netačnosti“ i da pogrešno predstavljaju način poslovanja kompanije u Bosni i Hercegovini.

Đorđe Vjatović, gerila.info

The post Glovo gasi poslovanje u BiH first appeared on Gerila.info.