Republika Srpska prethodno je platila više od 240 miliona KM za otkup kompanije koja je raspolagala koncesijom na ključnom ležištu Ugljevik- Istok 2, dok su sporazumi sa slovenačkim Elektrogospodarstvom dostigli vrijednost veću od 450 miliona maraka.

U Rudniku i Termoelektrani Ugljevik godinama se govorilo o novim investicijama, sigurnosti proizvodnje i rješavanju problema sa snabdijevanjem ugljem.

U međuvremenu su se mijenjali direktori, potpisivani sporazumi, isplaćivane stotine miliona maraka i odlagani rokovi za realizaciju projekata.

U ponoć 12.oktobra termoelektrana je ponovo isključena sa mreže, jer više nije imala dovoljno uglja za proizvodnju električne energije.

Direktor preduzeća Žarko Novaković tada je potvrdio da su rudarske mašine zaustavljene na ležištu Istok 2, gdje nisu završeni imovinskopravni postupci, a da preduzeće nema ni dovoljno novca ni odgovarajuće mehanizacije za brzo rješavanje problema.

„Problemi su se gomilali godinama i ne mogu se riješiti preko noći. To zahtijeva ozbiljno i temeljno rješavanje. Kad će biti ponovo na mreži, ne mogu ja to sad reći jer to nije roba koja se vozi od Banjalule do Ugljevika“, izjavio je Novaković za Gerilu.

Riječ je o elektrani koja je u ranijim godinama obezbjeđivala približno trećinu električne energije u sistemu Elektroprivrede Republike Srpske i o preduzeću od kojeg neposredno zavisi egzistencija gotovo dvije hiljade radnika.

Novca za pokretanje proizvodnje nema

Predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik Slaviša Čuturić upozorio je da se problemi sa eksproprijacijom i snabdijevanjem ugljem nisu pojavili posljednjih mjeseci.

„Mi smo cijelo vrijeme ukazivali na problem nedostatka uglja i upozoravali da nećemo moći ovako funkcionisati“, rekao je Čuturić za medije.

Slično govori i bivši sindikalac Jelenko Marinković, koji u RiTE Ugljevik radi od 1996. godine, smatra da je blagovremeno ulaganje moglo spriječiti novu obustavu proizvodnje.

Naveo je da bi ulaganje od približno 50 miliona KM početkom godine omogućilo pripremu novih količina uglja i stabilniji rad postrojenja.

Istovremeno, prema dopisu koji je uprava RiTE Ugljevik u avgustu dostavila Elektroprivredi RS i Ministarstvu energetike i rudarstva, za stabilizaciju poslovanja do 2029. godine neophodno je ukupno 275 miliona KM.

Od toga je 120 miliona traženo za normalno funkcionisanje preduzeća do uspostavljanja stabilne proizvodnje.

Dan nakon što su RiTE Ugljevik ponovo ispale sa mreže, Elektroprivreda Republike Srpske je, prema medijskim napisima, kupila 6.049 MWh električne energije za 2,99 miliona maraka, odnosno, po  nabavnoj cijeni od 253 €/MWh.

Dok se za Ugljevik traži dodatni novac i kupuje dodatna energija, Elektroprivreda Republike Srpske je 5. oktobra raspisala međunarodni tender za projektovanje, izgradnju i opremanje Kongresnog centra u Trebinju. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 264 miliona KM bez PDV-a, odnosno približno 309 miliona KM sa PDV-om.

Za ovaj projekat prethodno je organizovan međunarodni arhitektonski konkurs, izrađivana projektna dokumentacija i donesene investicione odluke. Nadzorni odbor ERS-a odobrio je ulaganje krajem jula, a Vlada Republike Srpske dala saglasnost 10. septembra.

COMSAR i Serdarov obilježili sudbinu RiTE

Današnje stanje u Ugljeviku teško je odvojiti od odluke Vlade Republike Srpske da 2013. godine najveći dio ležišta Ugljevik Istok dodijeli privatnoj kompaniji povezanoj sa ruskim biznismenom Rašidom Serdarovom.

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik godinama prije toga tražila je koncesiju za eksploataciju uglja na ovom području, računajući da će postojeća ležišta vremenom biti iscrpljena.

Vlada je ležište podijelila na dva dijela. Manji dio, Ugljevik Istok 1, pripao je postojećem rudniku i termoelektrani, dok je veći, Istok 2, dodijeljen kompaniji Comsar Energy RS.

Ta kompanija je dobila i koncesiju za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3, uz najave ulaganja većih od milijardu maraka. Prema podacima CIN-a, planirano je i više od 444 miliona KM ulaganja u eksploataciju uglja.

Nova termoelektrana nije izgrađena, a nije pokrenuta ni planirana komercijalna eksploatacija uglja. Uprkos tome, koncesioni odnosi produžavani su godinama, dok su radnici postojećeg postrojenja protestima upozoravali da ostaju bez sirovine neophodne za proizvodnju električne energije.

Kada je postalo jasno da postojeća RiTE Ugljevik neće moći dugoročno raditi bez pristupa Istoku 2, Vlada Republike Srpske odlučila je da preko javnog preduzeća GAS-RES otkupi udio Serdarova u kompaniji Comsar Energy RS.

Za taj posao ugovorena je cijena od 240,5 miliona KM.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo, objavljeno u septembru ove godine, pokazalo je da je 181,9 miliona KM isplaćeno prije potpisivanja konačnog kupoprodajnog ugovora, kao i prije nego što je novac obezbijeđen u budžetu.

Prema nalazima CIN-a, vrijednost preduzeća procjenjivana je na osnovu budućih prihoda od rudnika i termoelektrane koji nisu izgrađeni.

Samo u 2029. godini projekcija je predviđala više od 659 miliona KM prihoda od proizvodnje električne energije.

U vrijeme kada je država pristala da plati 240,5 miliona KM, Comsar Energy RS nije imao izgrađenu termoelektranu, niti je ostvarivao najavljene prihode od eksploatacije uglja.

Poslanik SDS-a u NSRS Ognjen Bodiroga, reagujući na posljednju obustavu rada Ugljevika, ovaj posao je nazvao jednom od najvećih pljački u Republici Srpskoj.

„Jedna od najvećih pljački dobija svoj epilog. Građani Republike Srpske ostali su bez 240 miliona KM, koliko je Vlada Republike Srpske isplatila Rašidu Serdarovu, odnosno njegovoj firmi ‘Comsar Energy RS’. Podsjećam da je ‘Comsar Energy RS’ nosilac koncesije na ležištu ‘Ugljevik – Istok 2’, koja joj je dodijeljena 2013. godine, uz koncesiju za izgradnju trećeg bloka Termoelektrane Ugljevik“, naveo je Bodiroga.

Otkup je javnosti predstavljan kao rješavanje jednog od najvažnijih problema postojećeg postrojenja.

Međutim, ni poslije preuzimanja kompanije i prenosa koncesije nisu završeni imovinskopravni odnosi na zemljištu potrebnom za eksploataciju uglja.

Pravni sporovi ostali, RiTE više van mreže nego u sistemu rada

Bivši direktor RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović još je u oktobru 2024. upozoravao na posljedice višegodišnjeg kašnjenja eksproprijacije. Kako je rekao tom prilikom, situacija je složena dok je govorio o nedovoljnoj dinamici otkupa zemljišta od 2018. do 2022. godine.

Ipak, tadašnja uprava uvjeravala je javnost da nema razloga za zabrinutost i da će biti dovoljno uglja za nastavak proizvodnje.

Međutim, pravno rješavanje koncesionog pitanja i arbitražnih obaveza nije značilo i oporavak proizvodnje.

Termoelektrana je od početka januara do 4. maja 2026. godine bila van pogona, pri čemu je 60 dana iskorišteno za remont.

Istovremeno, iz resornog ministarstva i uprave ovog preduzeća dolkazile su kontradiktorne informacije.

Nakon ponovnog priključenja na mrežu, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić saopštio je da su uz podršku Vlade riješeni ključni problemi koji su doveli do zastoja rudarske proizvodnje.

Početkom maja izjavio je da je proizvodnja normalizovana i stabilizovana, izražavajući očekivanje da će RiTE Ugljevik nastaviti uspješno poslovati.

Istovremeno je direktor RITE ŽarkoNovaković upozoravao da rudnik ima zaostatak u otkrivci od približno dvije godine i ozbiljne probleme sa dotrajalom mehanizacijom.

Kao problem  govorio o bagerima sa 60.000 do 70.000 radnih sati, manjku dampera i potrebi hitnog ulaganja u rudarsku opremu.

Prema njegovim riječima, preduzeće je samo u prvom kvartalu 2026. ostvarilo gubitak od 35,8 miliona KM, više nego tokom cijele prethodne godine.

RiTE Ugljevik je, prema finansijskom izvještaju, 2025.godinu  završila sa neto gubitkom od 27,9 miliona KM, uz prihode od 165,7 miliona i rashode od 194,3 miliona KM.

Ni nakon majskog pokretanja proizvodnja nije bila kontinuirana. Uslijedile su nove obustave, među kojima i višesedmični julski zastoj, a potom i oktobarsko isključivanje elektrane.

Aktivista udruženja Restart Srpske Nebojša Đurić, pozivajući se na medijske izvještaje i procjene radnika, naveo je da je od prvih 290 dana 2026. termoelektrana približno 115 dana bila u pogonu, 115 dana van pogona izvan perioda remonta, dok je remont trajao 60 dana.

„Radnici RiTE Ugljevik procjenjuju da jedan dan nerada ovog postrojenja košta između 550.000 i 1.200.000 KM. Ako uzmemo najnižu procjenu od 550.000 KM dnevno i računamo 115 dana zastoja izvan remonta, dolazimo do iznosa od 63,25 miliona KM. To je cijena koju plaćamo zbog nerada jednog od ključnih energetskih postrojenja Republike Srpske. A to nije konačan račun, jer troškovi rastu svaki dan“, napisao je Đurić.

Struja iz uvoza, skuplji računi i kongresni centar od 300 miliona maraka

Posljedice smanjene proizvodnje domaćih elektrana sve su vidljivije i u bilansima Elektroprivrede Republike Srpske.

Prema godišnjim izvještajima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), ERS je 2023. godine uvezla 139 gigavat-sati električne energije, 2024. godine 269 gigavat-sati, dok je tokom 2025. uvoz dostigao čak 834 gigavat-sata.

ERS je tako prošle godine bila najveći pojedinačni registrovani uvoznik električne energije u Bosni i Hercegovini, sa gotovo 30 odsto ukupnog komercijalnog uvoza države.

U istom periodu rasli su i računi za električnu energiju. Domaćinstvima u Republici Srpskoj od januara 2025. cijena je u prosjeku povećana za 7,9 odsto, dok je privredi povećana za oko 15 odsto. Od februara 2026. mrežarina je povećana za 20 odsto, što je prema procjenama regulatora značilo prosječno povećanje ukupnih računa domaćinstava od oko 10, a privrede od šest odsto.

Portal Capital je 16. oktobra objavio da Luka Petrović planira tražiti novo povećanje cijene električne energije i mrežarine od čak 50 odsto, pravdajući takvu mogućnost visokim troškovima uvoza struje. Zahtjev tada još nije bio zvanično podnesen regulatoru, a prema informacijama Capitala ni Vlada RS nije bila spremna da podrži toliku stopu poskupljenja.

Đurić je u svom reagovanju upozorio da bi takvo povećanje imalo posljedice i na konkurentnost domaćih preduzeća.

„Postavlja se jednostavno pitanje: koliko će naši proizvodi biti konkurentni na tržištu ako troškovi električne energije toliko porastu? Kako će se domaća preduzeća boriti sa konkurencijom ako im jedan od ključnih troškova poslovanja drastično poraste?“, navodi i Nebojša Đurić.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post RiTE Ugljevik: Slom koji se institucionalno dugo pripremao first appeared on Gerila.info.

Petrović je iz SDS-a isključen samo dan nakon održavanja Opštih izbora. U odluci koju je potpisao Blanuša kao razlozi su navedeni grubo kršenje Statuta SDS-a, nepoštovanje odluka stranačkih organa i javna podrška kandidatima drugih političkih organizacija.

Međutim, ovim potezom BLanuša i vrh stranke samo su dodatno izazvali nezadovoljstvo unutar stranke.

Odgovornost vrha stranke

Član Predsjedništva SDS-a Želimir Nešković poručio je da u ovom trenutku nema potrebe za dodatnim podjelama u stranci, ali je istovremeno zatražio raspravu o odgovornosti rukovodstva za izborni rezultat.

„Odluke koje se donose u afektu ne mogu biti put za jačanje Srpske demokratske stranke i one se više ne smiju donositi samostalno, bez konsultacija i procjena, ni u interesu bilo koje grupacije ili pojedinca“, naveo je Nešković.

On je dodao da poziv na jedinstvo ne znači da rukovodstvo stranke treba biti oslobođeno odgovornosti.

„Naprotiv, potrebno je otvoriti ozbiljnu i odgovornu raspravu o rezultatima izbora i svim razlozima i prethodnim postupcima zbog kojih je SDS ostvario istorijski minimum glasova, a ne stvari sagledavati samo iz jednog ugla“, rekao je Nešković, koji poručuje da  se odgovornost za loš rezultat ne može  prebacivati na lokalne odbore i pojedince.

U Bijeljini traže ostavku Blanuše, rezultat nazivaju sramotnim

Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević otišla je korak dalje i zatražila ostavku Branka Blanuše, navodeći da je to trebalo da uradi nakon što je izgubio izbore za predsjednika Republike Srpske.

„Ovakav rezultat SDS-a je sramotan. Blanuša je nakon izbora morao da podnese ostavku kao što su to svojevremeno uradili Mladen Bosić i Vukota Govedarica. Ostavka je znak moralne odgovornosti. Stranka koja je u rasulu nema luksuz da se rješava čovjeka koji ima najveću podršku u narodu“, navela je Pandurević.

Ona tvrdi i da je odluka o Petrovićevom isključenju donesena suprotno stranačkim aktima.

„Blanušina odluka o isključenju Ljubiše Petrovića iz SDS-a je nestatutarna, jer te odluke definiše Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti koji nikada nije donesen“, rekla je Pandurević.

Pandurević je navela i da Gradski odbor SDS-a u Bijeljini podržava Petrovića, te da su iz tog odbora tokom kampanje upozoravali rukovodstvo na mogući izborni rezultat.

„Član sam SDS-a od 1992. godine i mnogo sam duže u ovoj stranci nego Branko Blanuša. Ne znam samo da li je i ovo isključenje Ljubiše Petrovića dogovoreno na sastanku kod Milorada Dodika. Sad može i mene nestatutarno da isključi. Svi u Gradskom odboru SDS-a u Bijeljini smo uz Ljubišu Petrovića. U četiri navrata smo pisali Blanuši da će izgubiti izbore i savjetovali ga šta da uradi, ali on nije htio da nas posluša. Samo nam je rekao: Pa šta i da izgubim, ja imam katedru“, navela je Pandurević.

I odbornik SDS-a u Skupštini grada Bijeljina Slavko Jović zatražio je da se prije odgovornosti Petrovića razmotri odgovornost rukovodstva stranke.

„Nakon poraza na opštim izborima i katastrofalnog rezultata kako kandidata za predsjednika Republike Srpske Branka Blanuše tako i Srpske demokratske stranke, umjesto preispitivanja prvo lične, a zatim i stranačke odgovornosti, Branko Blanuša je posegnuo za isključenjem gradonačelnika Bijeljine po nagovoru pojedinaca iz stranke kojima smeta Ljubiša Petrović, a ne zbog kršenja bilo kakvog statuta“, naveo je Jović.

Jović je Blanuši postavio i pitanje na čiji je nagovor donesena odluka o Petrovićevom isključenju, povezujući to sa ranijim sukobima unutar SDS-a.

„Na čiji nagovor ste isključili Ljubišu Petrovića, onih koji po zadatku rade na rušenju Srpske demokratske stranke, koji su nosali potpise za smjenu Milana Miličevića, ili bivših narodnih poslanika iz Bijeljine kojima ste Vi dali odgovornost i povjerenje za sastavljanje liste, a o kojima je narod Semberije rekao juče svoje mišljenje, što je očekivano, a na šta smo Vas upozoravali“, naveo je Jović.

I on je postavio pitanje da li odluka ima veze sa sastankom koji je Blanuša imao sa Miloradom Dodikom početkom jula.

„Da li je ovo sve dio dogovora sa Miloradom Dodikom na sastanku koji ste imali 07. jula, da se isključi Ljubiša Petrović i Bijeljina bez većih poteškoća preda u ruke SNSD-u i Miloradu Dodiku“, upitao je Jović.

Snimak sastanka Blanuše i predstavnika SNSD-a pojavio se u javnosti tokom septembra. Blanuša je tada potvrdio da se početkom jula sastao sa Miloradom Dodikom i naveo da je tema razgovora bila situacija u vezi sa američkim sankcijama SDS-u, ugašenim računom stranke i finansiranjem iz budžeta.

Jović je u reagovanju otvorio i pitanje ranijih odluka rukovodstva SDS-a tokom pregovora o kandidatima za ovogodišnje izbore.

Milan Blagojević: Blanuša nema ovlaštenje po Statutu da isključuje članove

Odluku o isključenju osporio je i Milan Blagojević, doktor pravnih nauka i kandidat SDS-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na ovogodišnjim izborima. Kako je rekao,  predsjednik SDS-a, prema njegovom tumačenju Statuta, nema ovlaštenje da samostalno donese odluku o isključenju iz članstva.

„Nijednom odredbom tog statuta, pa tako ni članovima 13, 15. i 46. na koje se poziva u ovoj odluci, nije dato pravo predsjedniku SDS da on donosi odluku o isključenju iz članstva. Koliko je ova odluka suprotna Statutu SDS, dokazuje i to što u njoj nema pozivanja na disciplinski pravilnik, jer je članom 16. Statuta SDS propisano da Glavni odbor SDS-a donosi disciplinski pravilnik i da se tim pravilnikom propisuje vođenje disciplinskog postupka, organ nadležan za vođenje tog postupka i za izricanje sankcije“, rekao je Blagojević za Srpskainfo.

On je dodao da iz člana 16. Statuta, prema njegovom tumačenju, proizlazi da isključenju mora prethoditi disciplinski postupak.

„Dakle, iz člana 16. Statuta SDS proizlazi da isključenju iz članstva SDS mora prethoditi disciplinski postupak, a ne da se odlučuje o isključenju na način na koji je to učinio Branko Blanuša u konkretnom slučaju“, rekao je Blagojević.

Blagojević je isti stav ponovio i novinaru Gerile. Rekao je da o ovom pitanju ne želi dodavati ništa više od onoga što je već izjavio drugim medijima, te da će se boriti za zakonitost odluke bez obzira na to o kome se radi.

Prema posljednjim preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH, sa obrađenih 93,56 odsto biračkih mjesta, Minić je osvojio 273.579 glasova ili 52,19 odsto, dok je Blanuša imao 218.972 glasa ili 41,77 odsto.

Na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, prema dosadašnjim podacima CIK-a, SNSD je imao 194.978 glasova ili 38,98 odsto, Pokret Sigurna Srpska 70.359 ili 14,07 odsto, dok je SDS-Volja naroda bio treći sa 60.681 glasom ili 12,13 odsto. Obrađeno je 93,70 odsto biračkih mjesta.

Đorđe Vujatović

The post Dio SDS-a traži smjenu Branka Blanuše i odgovornost vrha stranke za izborni debakl first appeared on Gerila.info.

U odluci od 5. oktobra navodi se da Petrović nije poštovao odluke Glavnog odbora i Predsjedništva SDS-a o kandidatima za pojedinačne funkcije, te da je javno podržavao kandidate drugih političkih stranaka na izborima održanim 4. oktobra.

Petrović je tokom predizborne kampanje otvoreno podržavao Nebojšu Vukanovića, kandidata Liste za pravdu i red za srpskog člana Predsjedništva BiH, iako je SDS za tu funkciju kandidovao Marinka Božovića, dok je za predsjednika Republike Srpske podržavao kandidata SDS-a Branka Blanušu.

Njegova podrška Vukanoviću bila je samo završnica višemjesečnih nesuglasica unutar SDS-a i opozicije oko kandidatura, tokom kojih je Petrović javno kritikovao pregovore o mogućnosti da se Branko Blanuša povuče u korist Draška Stanivukovića i insistirao da SDS zadrži vlastitog kandidata za predsjednika Republike Srpske.

SDS je na izbore na kraju izašao sa Blanušom kao kandidatom za predsjednika RS i Božovićem kao kandidatom za Predsjedništvo BiH, u opozicionom bloku sa Pokretom Sigurna Srpska i Narodnim frontom, dok su Vukanović i PDP RS nastupili odvojeno.

Mogućnost Petrovićevog isključenja pominjana je i tokom same kampanje, posebno nakon što je javno poručio da će glasati za Vukanovića umjesto za stranačkog kandidata Božovića.

Prema posljednjim preliminarnim rezultatima CIK-a, na izborima je u trci za predsjednika RS Savo Minić osvojio više glasova od Blanuše, dok je Željka Cvijanović bila ispred Božovića i Vukanovića u izboru za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Odlukom SDS-a Petroviću prestaju sva prava i obaveze koje proizlaze iz članstva, a navedeno je i da žalba na odluku ne odlaže njeno izvršenje.

Zanimljivo je da se prije 15-ak dana pojavila informacija da će nakon izbora Ljubiša Petrović, gdje se već očekivao debakl opozicionih stranaka, ući u trku da preuzme vođenje stranke.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post SDS isključio Ljubišu Petrovića iz stranke zbog podrške Vukanoviću first appeared on Gerila.info.

Banjaluka je bila dio prvobitno najavljenog karavana kroz Republiku Srpsku i Brčko distrikt, tokom kojeg su studenti trebalo da razgovaraju sa građanima i predstavljaju program izborne liste „Studenti pobeđuju“ pred vanredne parlamentarne izbore u Srbiji.

Prema ranijem rasporedu, studenti su 22. septembra bili u Bijeljini, narednog dana u Brčkom i Trebinju, dok su za 24. septembar bili planirani Doboj i Višegrad, a za 25. septembar Banjaluka i Bratunac.

Problemi su počeli u Brčkom, gdje su studenti juče, 23. septembra postavili štand na Trgu mladih, dijelili letke i razgovarali sa građanima, nakon čega je policija identifikovala dvojicu organizatora.

Policija Brčko distrikta saopštila je da organizatori nisu dostavili obavještenje o održavanju mirnog okupljanja, zbog čega je, s obzirom na to da su strani državljani, protiv njih pokrenut skraćeni prekršajni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH.

Iz policije su istovremeno naveli da okupljanje nije bilo spriječeno niti prekinuto i da su policijski službenici bili na mjestu događaja radi obezbjeđivanja reda i poštovanja zakona.

Na društvenim mrežama prethodno su se pojavile informacije da su studenti u Brčkom bili privedeni, ali je policija kasnije pojasnila da su identifikovana dva organizatora protiv kojih je pokrenut prekršajni postupak, što je potvrđeno i u izvještajima lokalnih i regionalnih medija.

Nakon Brčkog studenti su prema ranijem planu trebalo da nastave aktivnosti u Doboju, gdje je razgovor sa građanima takođe prekinula policija RS.

Prema informacijama koje je Gerila dobila, tokom aktivnosti u Doboju došlo je do novih problema, studenti su privedeni na informativni razgovor, nakon čega je odlučeno da se planirani dolazak u Banjaluku otkaže.

Za sada, nije objavljeno zvanično obrazloženje Policijske uprave Doboj o događajima tokom posjete studenata.

Međutum, na društvenim mrežama su se pojavili snimci gdje pripadnici policije u Doboju odvode u stranu nekoliko predstavnika studentske inicijative.

!!!!! PAŽNJA !!!!! IZDAJNIK MILORAD DODIK UDARIO NA STUDENTE IZ SRBIJE !!!!!

!!!!! POLICIJA REPUBLIKE SRPSKE JE DOBILA NAREĐENJE DA HAPSI STUDENTE IZ SRBIJE !!!!!

!!!!! UHAPŠENI STUDENTI IZ NOVOG SADA U DOBOJU !!!!!

POD KLEROFAŠISTIČKIM REŽIMOM MILORADA DODIKA MOŽEMO OČEKIVATI DALJE UKIDANJE OVLAŠĆENJA I POSTEPEN NESTANAK REPUBLIKE SRPSKE.

KAO ŠTO JE VUČIĆ PRODAO KIM, TAKO JE I MILORAD DODIK DOVEDEN DA ISTOM METODOM UNIŠTI SRBE I REPUBLIKU SRPSKU ZAPADNO OD DRINE.

— Marin Bodirogić (@bodirogic45829) September 24, 2026

The post Studenti iz Srbije otkazali dolazak u Banjaluku nakon privođenja u Brčkom i Doboju (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Planirano je da do kraja sedmice posjete osam gradova, razgovaraju sa građanima i predstave program sa kojim žele da učestvuju na izborima u Srbiji.

Prva stanica studentskog karavana danas je Bijeljina, a narednih dana studenti će biti u Brčkom, Doboju, Banjaluci, Trebinju, Višegradu, Bratuncu i Zvorniku.

Prva ruta:

22. 9. — Bijeljina
23. 9. — Brčko
24. 9. — Doboj
25. 9. — Banja Luka

Druga ruta:

23. 9. — Trebinje
24. 9. — Višegrad
25. 9. — Bratunac
26. 9. — Zvornik

U Republici Srpskoj, prema trenutnim podacima biće 19 biračkih mjesta za izbore koji se u Srbiji organizuju 25.oktobra.

Studenti su akciju „Student u svakom selu“ pokrenuli nakon višemjesečnih protesta i blokada u Srbiji.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Radna jedinica “Student u svakom selu” studenata u blokadi (@studentusvakomselu)

Umjesto okupljanja samo u velikim gradovima, posljednjih mjeseci obilaze manja mjesta, razgovaraju sa građanima i predstavljaju svoje političke zahtjeve i program. Sada su prvi put došli i u Republiku Srpsku.

„Razgovaramo sa našim narodom, šireći priču o studentima koji pobeđuju. Vidimo se“, poručili su studenti u najavi dolaska u Republiku Srpsku.

Izbori u Srbiji i birači iz Republike Srpske

Dolazak studenata u Republiku Srpsku zanimljiv je i zbog dugogodišnje povezanosti političkog života Srbije i Republike Srpske.

Građani BiH koji imaju pravo glasa u Srbiji mogu glasati na izborima u toj zemlji, a posljednjih godina posebno se govori o biračima iz Republike Srpske koji organizovano dolaze na glasanje u Srbiju.

Tačan broj birača iz Republike Srpske koji su glasali na posljednjim izborima u Srbiji nije moguće jednostavno utvrditi iz javno dostupnih zvaničnih podataka.

Republička izborna komisija Srbije birače ne objavljuje prema tome da li imaju prebivalište u Republici Srpskoj, međutim, dokumentovani su brojni slučajevi organizovanog dolaska birača iz BiH.

Radio Slobodna Evropa je nakon izbora u Srbiji 17. decembra 2023. objavio istraživanje o autobusima kojima su birači iz Republike Srpske dolazili u Beograd.

RSE je tada objavio da je najmanje pet autobusa stiglo iz Rudog, Foče, Višegrada, Novog Goražda i Čajniča. Novinari su razgovarali i sa jednim biračem iz Rudog koji je rekao da je glasao u Beogradu.

„Stave te u auto, odvezu te, glasaš, vratiš se“, rekao je tom prilikom jedan sagovornik RSE.

Prema njegovom svjedočenju, prevoz je bio organizovan, a rekao je i da je glasao za Srpsku naprednu stranku.

Ista tema našla se i u izvještaju posmatračke organizacije CRTA, čiji su posmatrači 17. decembra 2023. u Beogradu zabilježili veći broj autobusa i drugih vozila sa biračima iz BiH.

U izvještaju se navodi da su autobusi sa biračima iz Republike Srpske viđeni na više lokacija u glavnom gradu Srbije, uključujući Štark Arenu i područje Zemuna.

CRTA je tada saopštila da je zabilježeno organizovano dovoženje birača iz BiH, uglavnom iz Republike Srpske.

Šef posmatračke misije CRTA Raša Nedeljkov rekao je nakon izbora da je upravo organizovano dovoženje birača bilo među pojavama koje su izazvale zabrinutost posmatrača.

Opozicione stranke u Srbiji i dio organizacija civilnog društva tvrdili su da je organizovani dolazak birača iz Republike Srpske bio dio šireg sistema uticaja na izbore, posebno na izborni rezultat u Beogradu.

Vlast u Srbiji odbacivala je tvrdnje o izbornoj krađi i manipulacijama biračkim spiskovima.

Republička izborna komisija Srbije saopštila je nakon izbora da su provjeravani podaci o biračima čije je prebivalište bilo predmet javnih polemika.

RIK je naveo da je za najveći broj provjeravanih birača utvrđeno da su na adresama bili prijavljeni prije raspisivanja izbora.

Politička scena Republike Srpske uglavnom uz Vučića i SNS

Dok studenti iz Srbije sada dolaze u Republiku Srpsku, politička scena Republike Srpske godinama ima veoma bliske odnose sa Aleksandrom Vučićem i njegovom Srpskom naprednom strankom, ali i sa drugim strankama koje se u koaliciji sa Vučićem.

To se vidi i kroz prisustvo političara iz Republike Srpske na skupovima vlasti u Srbiji, bili oni vlast ili opozicija.

Veze SNSD-a i Vučića su javne i dugogodišnje. Milorad Dodik i Vučić redovno se sastaju, a dvije strane zajednički nastupaju po brojnim političkim pitanjima.

Na istoj matrici su i ostale stranke koje čine vlast u Republici Srpskoj.

Vućića i SNS, takođe otvoreno podržavaju i neki opozicioni lideri, poput Draška Stanivukovića i Jelene Trivić.

Nedeljko Elek, bivši visokopozicioniranj član SNSD-a, je tokom gostovanja u jednoj tv emisiji izjavio da je i u takozvanom ćacilendu vidio i Darka Babalja i Marinka Božovića iz SDS-a.

Božović, koji je učestvovao u istoj emisiji sa Elekom, nije demantovao ove tvrdnje.

Studenti i pokoji opozicionar uz kolege iz Srbije

Istovremeno, podrška studentskim protestima iz Republike Srpske bila je mnogo rjeđa.

Predstavnici studentskih udruženja nekoliko puta su organizovali skupove pkdrške kolegama iz Srbije, međutim, ubrzo su odustali.

Za razliku od studenata u Srbiji, kojima se uglavnom pridružila i akademska javnost, odnosno profesori, na skupovima u Banjaluci, podrška profesora bila je veoma mala.

Među političarima iz Srpske koji su javno podržali studentske proteste bio je Nebojša Vukanović.

Podršku je u martu 2025. godine dao i tadašnji predsjednik SDS-a Milan Miličević.

„Mladost Srbije dostojanstveno korača na svom putu za pravdu… ŽIVJETI SLOBODNO!“, napisao je Miličević 15. marta 2025. godine, nakon jednog od studentakih protesta.

Miličevićeva podrška studentima uslijedila je u vrijeme kada je SDS već imao komplikovane odnose sa političkim strukturama u Srbiji, a nakon te objave počeli su i pritisci na Miličevića unutar SDS-a.

Nekoliko mjeseci kasnije bio je uhapšen i zadržan u pritvoru zbog sumnje u trgovinu uticajem i kupovinu odbornika u Tesliću, a nedugo zatim, je, nakon ogromnih pritisaka podnio ostavku na poziciju predsjednika stranke.

U javnosti su se pojavile tvrdnje da je njegovo hapšenje i pokušaj uklanjanja sa čela SDS-a povezano sa njegovim stavom prema studentskim protestima.

Te tvrdnje prvi je objavio naš portal u maju 2025. godine, pozivajući se na više izvora iz SDS-a koji su tvrdili da pritisak na Miličevića dolazi iz Beograda.

„Ne bih komentarisao. Nije vrijeme. Kad dođe vrijeme, komentarisaću“, izjavio je tom prilikom Miličević.

On  je kasnije za Radar rekao da nema dokaz da je sve što se dešavalo njemu i SDS-u bilo proizvod djelovanja iz Beograda.

„Kada bih rekao da ima, ne bih rekao istinu“, rekao je Miličević.

U istom razgovoru Miličević je govorio i o tome da mu je podrška studentima donijela političke probleme, ali je odbacio mogućnost da se na osnovu toga izvodi zaključak o direktnom nalogu iz Beograda.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Od autobusa s glasačima za Beograd do studentskog karavana u Republici Srpskoj first appeared on Gerila.info.

Zbog te i takve gužve je Vanja Bogdanović kasnio dobrih petnaest minuta u redakciju GERILE. Vanja je diplomirani inženjer poljoprivrede koji nikada nije radio u struci.

Nekoliko puta je pokušao da pronađe posao, ali nije išlo. Radi kao konobar, a za naš portal govori kao obični građanin kome je svega dosta i kome se sve zgadilo.

U podcastu Gerile htio je da ispriča šta obični građani misle,traže i očekuju od političara koji vode grad ili državu.

„O saobraćaju u Banjoj Luci odlučuju ljudi koji ne znaju puno o saobraćaju. To, ipak, treba da preuzme i da radi neko ko je. Kružni tokovi svuda u svijetu ubrzavaju protok vozila, a samo kod nas usporavaju saobraćaj. Zašto? Zato što se kod nas kružni tokovi ne prave zbog poboljšanja saobraćaja, nego se prave da bi se u njih mogli ‘posaditi’ spomenici“, kaže Bogdanović.

Vanja nije član nijedne stranke. Niti je, kako kaže, crveni, a nije ni plavi. Ni partizan, ni četnik. Za „crvene“, odnosno za SNSD, nikada nije glasao. Ali, prije šest godina je glasao za aktuelnog gradonačelnika Banje Luke, jer je vjerovao da on donosi promjene.

„Srčano sam glasao za njega. Ni na jednim izborima nisam tako glasao. Sad vidim da sam debelo pogriješio. Pokojni otac i ja smo krenuli smo zajedno na izbore. Ubjeđivao sam ga da glasa za promjene. Za novu struju i za omladinu. Čak sam rekao da ću ga zaključati i da mu neću dati da izađe na izbore. On mi je rekao da sam budala i da taj ‘mali’ ne može da vodi grad sa četiri razreda srednje škole“, ističe Bogdanović.

Za vrijeme pandemije koronavirusa, podsjeća on, grad je bio okovan snijegom. Službe nisu radile, grad je bio zameten i blokiran, a Draško Stanivuković je, sa svojim saradnicima, unosio badnjak u Gradsku upravu i još pride tvrdio da to niko prije njega nije uradio.

„Nisam glasao za promjene da bi nešto bilo isto. Ako smo mijenjali da bude isto, onda smo mogli ostaviti i ovo. Kada sam shvatio da to ne ide kako treba, želio sam da presretnem u gradu Igora Radojičića i da mu se izvinim to što sam glasao za Draška. Međutim, sada bih okrenuo glavu od njega. Ja sam se dva puta ženio u životu. Mislim da sam veću grešku napravio glasajući za Draška, nego kad sam se prvi put ženio“, rekao je Bogdanović.

Goran Dakić

The post „Obični građanin“ Vanja Bogdanović: Više sam pogriješio kada sam glasao za Draška nego kada sam se prvi put ženio! first appeared on Gerila.info.

Na 39 stranica izvještaja „Pay for Play in the Balkans“ nalaze se i do sada neobjavljena pisma Stejt Departmenta koja daju jasniju sliku o tome zašto su sankcije ukinute i kako se malo poznata kompanija AAFS našla u centru milijardu dolara vrijednog projekta Južne plinske interkonekcije.

Za danas u 10 časova po vašingtonskom vremenu, pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma zakazano je saslušanje pod nazivom „U.S. Policy and Regional Security Challenges in the Western Balkans“.

Jedini najavljeni svjedok je Daniel J. Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove.

Nekoliko sati prije nego što Lawton treba sjesti pred kongresmene, demokratska manjina istog pododbora objavila je dokument koji Trampovu politiku u Bosni i Hercegovini stavlja pod ozbiljan znak pitanja.

„Pay for Play in the Balkans“ potpisuje Viliam Bil Kiting, vodeći demokrata u Pododboru za Evropu. U izvještaju se tvrdi da su dvije odluke američke administracije promijenile dugogodišnju politiku Vašingtona prema BiH: potpuno ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i povezanim osobama, te podrška kompaniji AAFS Infrastructure and Energy u poslu oko Južne plinske interkonekcije.

Već na prvoj stranici dokumenta autori koriste neuobičajeno oštar jezik. Trampovu odluku o skidanju sankcija opisuju kao „duboko pogrešnu i korumpiranu“, tvrdeći da je Vašington izgubio svu polugu pritiska prema Dodiku, dok za projekat Južne interkonekcije navode da je potencijalni posao vrijedan više od milijardu dolara ponuđen kompaniji bez regionalnog i energetskog iskustva.

Među najvažnijim prilozima pomenutog dokumenta nalaze se pisma koja je Kiting slao administraciji i odgovori Stejt Departmenta koji ranije nisu bili dostupni javnosti.

Dokument je prije zvanične objave dobio američki Semafor, koji je rano jutros objavio prve detalje.

Semafor navodi da mu je izvještaj dostavljen unaprijed, zajedno sa ranije neobjavljenim odgovorima administracije na pitanja o sankcijama Miloradu Dodiku i poslovima kompanije AAFS.

Stejt Department: Sankcije su ukinute nakon „diskretne diplomatije“

Jedan od dokumenata u prilogu izvještaja nosi datum 3. decembar 2025. godine i predstavlja odgovor Stejt Departmenta na pitanja koja su Kiting i njegove kolege postavili nakon što je OFAC uklonio sankcije Miloradu Dodiku i velikom broju osoba i kompanija povezanih sa njim.

Odgovor prvi put mnogo otvorenije govori o političkoj pozadini odluke.

„Kada je Trampova administracija preuzela dužnost, BiH se suočavala sa sve više destabilizujućom i neodrživom ustavnom i političkom krizom“, piše Stejt Department.

Administracija je, navodi se dalje, pokrenula  „odlučnu, diskretnu diplomatiju kako bi deeskalirala situaciju“ .

Stejt Department potom navodi i ono što smatra rezultatom takvog pristupa. Narodna skupština Republike Srpske je 18. oktobra povukla većinu zakona koje Vašington opisuje kao antidejtonske, dok je odluka da se imenuje vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske, prema njihovom tumačenju, potvrdila „pravnu koheziju države BiH“.

„Kao odgovor na ove pozitivne korake, Sjedinjene Države uklonile su sankcije pojedincima i subjektima iz RS koji su bili označeni zbog podrške sada povučenim antidejtonskim zakonima“, navodi Stejt Department.

Za druge osobe i kompanije dato je drugačije objašnjenje. Njihove sankcije bile su zasnovane na podršci Dodiku ili djelovanju u njegovo ime, pa je njegovim uklanjanjem sa liste nestao osnov po kojem su i oni bili sankcionisani.

Kiting upravo na tom mjestu otvara pitanje da Dodik nije bio pod američkim sankcijama samo zbog zakona donesenih tokom posljednje političke krize.

Prve mjere protiv njega uvedene su još 2017. godine zbog navoda o opstrukciji Dejtonskog sporazuma, a kasnije su proširene i zbog tvrdnji američkog Ministarstva finansija o korupciji i korištenju političke moći za ličnu i porodičnu korist.

U izvještaju se zato tvrdi da je administracija mogla sankcije ukidati postepeno ili ih vezati za dugoročnije ponašanje Dodika, ali se odlučila da ih ukloni u cjelini.

„Uklanjanje svih sankcija Dodiku i njegovim saradnicima eliminisalo je svu polugu koju je Trampova administracija imala nad njim“, navodi Kiting u zaključcima dokumenta.

Četiri dana od sastanka do osnivanja AAFS-a

Drugi dio dokumenta bavi se Južnom plinskom interkonekcijom i tu se priča udaljava od sankcija, ali se ponovo vraća ljudima povezanim sa Trampovom administracijom.

Kiting ne osporava važnost projekta niti američko učešće u njemu. Spornim smatra način na koji se među potencijalnim realizatorima pojavila AAFS Infrastructure and Energy, a njegov izvještaj posebno izdvaja dva datuma i događaja.

Zvaničnici američke Ambasade u Sarajevu su 20. novembra 2025. godine razgovarali sa visokim predstavnicima vlasti Federacije BiH o mogućnosti da američka kompanija „razvije, izgradi i upravlja plinovodom“.

Četiri dana kasnije, 24. novembra, Jozef Flin i Jesse Binal registrovali su AAFS Infrastructure and Energy u Wajomingu, a kompanija se ubrzo našla u centru razgovora o projektu.

„AAFS je kompanija bez dokazanog iskustva saradnje sa američkom vladom, iskustva u naftnom i plinskom sektoru ili regionalne ekspertize“, napisao je Kiting 13. aprila ove godine u pismu državnom sekretaru Marku Rubiju.

U istom pismu naglašava da podržava Južnu interkonekciju i američko učešće u projektu, ali izražava zabrinutost zbog mogućnosti da posao bude povjeren firmi čije iskustvo ne odgovara veličini projekta.

„Zabrinut sam da potencijalna dodjela ovog ugovora neiskusnoj kompaniji smanjuje vjerovatnoću da će plinovod biti pušten u rad“, napisao je Kiting, nakon čega je iznio mnogo ozbiljnije optužbe: „Lične i političke veze između AAFS-a i Trampove administracije predstavljaju nepravedan sukob interesa.“

AAFS u tom trenutku nije imao evidentirane ranije projekte u energetskom sektoru ili regionu, a Kiting u pismu tvrdi da kompanija nije pokazala ni finansijsku snagu koja bi dokazala da može samostalno iznijeti projekat u predviđenim rokovima i budžetu.

Ljudi iza kompanije, međutim, imaju političke veze koje dokument detaljno opisuje.

Jozef Flin je brat Majkl Flina, nekadašnjeg Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, koji je kasnije kao registrovani lobista radio za Republiku Srpsku. Jesse Binnall je bio član Trampovog pravnog tima, a njegovoj advokatskoj firmi Trampov Save America PAC platio je 191.075 dolara za pravne usluge, prema podacima koje Kiting navodi u izvještaju.

Izvještaj navodi sumnju da se američka diplomatija nije bavila samo promocijom američkih poslovnih interesa, već određene kompanije, što Stejt Department odbacuje.

„Suverena odluka Federacije BiH”

U odgovoru Kitingu od 13. maja, Stejt Department navodi da Vašington skoro deset godina podržava Južnu interkonekciju i podsjeća da je cilj projekta energetska sigurnost BiH i smanjenje zavisnosti od politički osjetljivih dobavljača.

Amerikanci potvrđuju da su učestvovali u razgovorima, pružali tehničku pomoć i savjete vlastima Federacije BiH, ali tvrde da odluka o budućem investitoru nije donesena u Vašingtonu.

„Dok će administracija uvijek snažno zastupati američke komercijalne interese, odluke da se ponudi koncesija za Južnu interkonekciju i da se američka kompanija izabere kao vodeći investitor bile su suvereni izbor zvaničnika Federacije BiH“, navodi se u odgovoru.

Stejt Department dodaje da poštuje suverenitet BiH i da želi fer tržišne uslove za američke kompanije.

Kiting u izvještaju tvrdi da taj odgovor ne odgovara aktivnostima administracije koje su prethodile izboru AAFS-a. Kao argument navodi učešće američke Ambasade na sastancima tehničke radne grupe, razgovore o zakonskim izmjenama, kao i angažman američkih zvaničnika u Hrvatskoj.

Zbog toga je još u aprilu od Rubija tražio kompletan spisak američkih kompanija koje su bile razmatrane za projekat, listu sastanaka predstavnika Stejt Departmenta sa Josephom Flynnom i Jessejem Binnallom, te komunikaciju Bijele kuće i Stejt Departmenta o AAFS-u.

U javno objavljenom odgovoru nema kompletnog spiska drugih kompanija.

 Od lobiranja za Dodika do posla njegovog brata

Tek nakon priče o AAFS-u postaje važna veza sa lobiranjem Republike Srpske u Vašingtonu. Majkl Flin, brat predsjednika AAFS-a Džozefa Flina, registrovao je angažman za Republiku Srpsku i za mjesec lobiranja prijavio naknadu od 100.000 dolara.

U istom periodu vlasti Republike Srpske angažovale su više firmi i pojedinaca povezanih sa Trampovim političkim krugom.

Kitingov izvještaj poziva se i na ranije istraživanje OCCRP-a prema kojem je za 11 lobističkih firmi od početka drugog Trampovog mandata izdvojeno najmanje 8,9 miliona dolara. U grafičkom prikazu odnosa između aktera izvještaj direktno povezuje lobiranje Republike Srpske, Majkla Flina, njegovog brata Džozefa i AAFS.

Navodi se da to još nije dokaz da je ukidanje sankcija bilo uslovljeno poslovnim interesima, niti izvještaj donosi dokument u kojem bi takav dogovor bio potvrđen, ali Kiting tvrdi da je dovoljno elemenata za kongresnu istragu.

„Politika Trampove administracije prema Bosni i Hercegovini potkopava 30 godina dvostranačke američke strategije, prijeti regionalnoj stabilnosti, obogaćuje predsjednikove prijatelje i saveznike, osnažuje Rusiju i dovodi Dejtonski mirovni sporazum u opasnost“, jedna je od glavnih ocjena izvještaja.

U preporukama se od republikanaca koji kontrolišu oba doma Kongresa traži da iskoriste istražna ovlaštenja i pribave komunikaciju administracije o sankcijama Dodiku i projektu Južne interkonekcije.

Kiting traži i provjeru izvora iz kojih AAFS planira finansirati projekat, kao i preispitivanje dalje američke podrške toj kompaniji.

Đorđe Vujatović

The post Objavljen izvještaj o Dodiku i milijardi za Trampove ljude: „Pay for Play in the Balkans“ first appeared on Gerila.info.

Macut je trebao da dođe na obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji zajednički slave Srbija i Republika Srpska 15. septembra.

Problem je što Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo odbrane BiH prvobitno tvrdili da zahtjev za prelet uopšte nisu ni dobili, već da se “vjerovatno radi o novom Dodikovom muljanju”.

Dodik: Sarajevo zabranilo dolazak

Lider SNSD-a Milorad Dodik ustvrdio je na društvenoj mreži X da su “bošnjački političari” jednostrano zabranili let srbijanskog premijera prema Banjaluci, ocjenjujući takav potez neustavnim i diskriminatornim prema Srbima kao jednom od konstitutivnih naroda.

Dodik je poručio kako takvi postupci potvrđuju njegove tvrdnje da je Bosna i Hercegovina “nemoguća zemlja”, te najavio da će Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave biti obilježen uprkos, kako je naveo, “sarajevskoj histeriji”.

“I kada kažem da je BiH nemoguća država, oni odmah požure da to i potvrde. Ako Republika Srpska slavi praznik zajedno sa Srbijom, kakve to veze ima sa Sarajevom? Neka Bošnjaci slave šta god žele s Iranom. Iran im je jedino i preostao. Sa svima ostalima odnose su doveli do neprijateljstva”, napisao je Dodik.

Konaković: “Ovo je Dodikovo maslo“

No, nedugo nakon Dodikove objave uslijedio je odgovor ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.

“Nismo imali nikakav zahtjev za prelet mimo Ministarstva vanjskih poslova i po tome nismo ni odlučivali ni dozvoljavali ni zabranjivali”, rekao je Konaković.

Dodao je kako mu se „čini da ovo Dodik nešto petlja“, da se radi o „njegovom ustaljenom maslu“.

Konaković kaže da jedine informacije koje ima jesu te da je predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić otkazala planirani dolazak u Banjaluku, ali da prema MVP-u BiH nije upućen nikakav zahtjev vezan za let premijera Srbije.

Sličnu poruku poslao je i ministar odbrane BiH Zukan Helez, izjavivši da ni njegovo Ministarstvo nije zaprimilo zahtjev za prelet aviona kojim bi doputovao premijer Srbije.

Zahtjev ipak stigao, ali tek na dan leta

Samo sat vremena nakon prvih tvrdnji da zahtjev za prelet nije ni zaprimljen, priča je dobila novi obrt.

Dokument Ambasade Srbije pokazuje da je zahtjev za let delegacije predvođene premijerom Đurom Macutom ipak stigao u Ministarstvo vanjskih poslova BiH, ali tek 14. septembra, na dan planiranog dolaska u Banjaluku.

Sama diplomatska nota nosi datum 11. septembra, dok je na prijemnom pečatu Ministarstva naveden 14. septembar. Za sada nije jasno zbog čega je dokument datiran tri dana ranije, a zaprimljen tek na dan leta, niti gdje je u međuvremenu došlo do zastoja.

Prema informacijama koje je objavio sarajevski portal Klix.ba, zahtjev je u Ministarstvo stigao u 15.05 sati. Konaković je za Klix potvrdio da je Ambasada Srbije tog dana poslala zahtjev, navodeći da pravila nalažu da se ovakve najave dostavljaju najmanje 72 sata ranije.

„Naša pravila kažu, a to smo svima ove godine naglasili, da se ovakvi zahtjevi moraju slati minimalno 72 sata ranije“, izjavio je Konaković za Klix.ba, dodajući da će zahtjev biti razmatran u zakonski predviđenom roku.

Macut: Ako ne mogu avionom, idem automobilom

Dok su u Sarajevu i Beogradu trajala različita tumačenja o tome kada je zahtjev poslan i zbog čega prelet nije odobren, Đuro Macut je poručio da će u Banjaluku ipak doći  automobilom.

Premijer Srbije u tehničkom mandatu rekao je za srpske medije da ga odluka o preletu neće spriječiti da prisustvuje obilježavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

„Ako već nisam mogao avionom, idem automobilom. Važno mi je da budem s našim narodom i da zajedno, dostojanstveno i u miru, obilježimo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“, izjavio je Macut.

On je odluku o neodobravanju preleta ocijenio kao potez koji izaziva žaljenje, ali je istovremeno poručio da Srbija zbog toga neće podizati političke tenzije.

„Mi nećemo odgovarati podizanjem tenzija. Srbija će nastaviti da pruža ruku saradnje i poštuje civilizacijske standarde slobode kretanja i dobrosusjedskih odnosa, da poštuje druge, ali i da čuva i poštuje ono što je njeno“, rekao je Macut.

Đ.V.

The post Misterija aviona premijera Srbije: Ko je zabranio let čiji je zahtjev putovao nekoliko dana? first appeared on Gerila.info.

O tome će 14. septembra odlučivati Skupština akcionara, a za novi kredit BOSKA namjerava ponovo založiti svoju imovinu – poslovnu zgradu čiji je procijenjeni tržišni vrijednost 43,064 miliona KM.

BOSKA bi kredit kod Atos banke, koji je ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu od 6,5 odsto, zamijenila kreditom kod Banke Poštanska štedionica sa fiksnom kamatom od 5,5 odsto.

Namjena kredita je precizno navedena – novac bi bio iskorišten za potpuno vraćanje postojećeg kredita kod Atos banke.

Pod hipotekom zgrada u centru Banjaluke

Za novi kredit BOSKA planira dati hipoteku na gotovo cijeli svoj suvlasnički dio poslovne zgrade, odnosno objekta u centru Banjaluke, čija je vrijednost procijenjena na 43,064 miliona KM.

Na toj imovini trebalo bi da bude upisano založno pravo drugog reda u korist Banke Poštanska štedionica.

Ista zgrada već je navedena kao obezbjeđenje dugoročnih kredita koje je BOSKA imala na kraju 2025. godine. Prema revizorskom izvještaju, hipoteka na zgradi robne kuće bila je jedno od obezbjeđenja kredita kod Nove banke i Atos banke.

Firma 2025. završila sa dobiti, ali je i dalje značajno zadužena

Finansijski izvještaji pokazuju da je BOSKA 2025. godinu završila sa neto dobiti od 1,103 miliona KM, što je više nego dvostruko u odnosu na 521.775 KM dobiti iz 2024. godine.

BOSKA je na kraju 2025. imala ukupnu imovinu od 60,3 miliona KM. Od toga je 58,54 miliona KM bila stalna imovina, najvećim dijelom nekretnine, postrojenja i oprema.

Kapital društva iznosio je 44,45 miliona KM, dok su dugoročne obaveze bile 11,41 miliona KM. Od toga se 11,35 miliona odnosilo na dugoročne kredite u zemlji.

Đorđe Vujatović

The post Boska diže novi kredit, pod hipoteku ide imovina procijenjena na 43 miliona first appeared on Gerila.info.

Kompanija ima 136,64 miliona KM kratkoročnih obaveza i 49,99 miliona KM tekuće imovine, odnosno te obaveze su veće od imovine za 86.642.305 KM.

„Ovaj indikator ukazuje na postojanje potencijalnih problema vezanih za nemogućnost servisiranja tekućih obaveza Preduzeća u toku redovnih operativnih aktivnosti kroz naplatu potraživanja u dogovorenim rokovima i iznosima“, navodi se u revizorskom izvještaju.

Zbog toga revizori navode „značajnu neizvjesnost u vezi s vremenski neograničenim poslovanjem“, te da su finansijski izvještaji ocijenjeni kao istinit i objektivan prikaz finansijskog stanja kompanije.

Dobit ostvarena nakon gubitka iz osnovnog poslovanja?!

„Elektrokrajina“ je u 2025. ostvarila 157,67 miliona KM poslovnih prihoda, dok su poslovni rashodi iznosili 158,80 miliona KM.

Poslovni rezultat bio je negativan i iznosio je 1.134.938 KM.

Finansijski prihodi iznosili su 2,17 miliona KM, a finansijski rashodi 4,05 miliona KM.

Nakon finansijskih prihoda i rashoda, gubitak redovnih aktivnosti iznosio je 3,02 miliona KM.

Konačan rezultat je popravljen kroz 5,47 miliona KM ostalih prihoda i 691.673 KM ostalih rashoda.

Dobit prije oporezivanja iznosila je 1,76 miliona KM, a neto dobit 983.096 KM.

Godinu ranije kompanija je imala neto gubitak od 1,29 miliona KM.

Među najvećim poslovnim rashodima su nabavna vrijednost električne energije od 50,61 milion KM, troškovi zarada, naknada i ostalih ličnih rashoda od 49,75 miliona KM i troškovi amortizacije i rezervisanja od 39,28 miliona KM.

99,7 miliona KM obaveza prema dobavljačima

„Elektrokrajina“ je na kraju 2025. imala 99,70 miliona KM obaveza prema dobavljačima.

Od tog iznosa 88,12 miliona KM odnosi se na interne odnose, odnosno na obaveze prema matičnom preduzeću MH „Elektroprivreda Republike Srpske“ a.d. Trebinje.

Obaveze prema dobavljačima jesu smanjene u odnosu na 2024. godinu, kada su iznosile 144,89 miliona KM.

Međutim, istovremeno su dugoročne obaveze porasle sa 117,83 miliona na 151,62 miliona KM.

Potraživanja od kupaca: 181 milion KM bruto, 146,6 miliona otpisano

Bruto potraživanja od kupaca na kraju 2025. iznosila su 181,13 miliona KM.

Ispravka vrijednosti iznosila je 146,64 miliona KM, odnosno više od 90 odsto ukupnih bruto potraživanja.

Starosna struktura pokazuje da je 144,41 milion KM potraživanja stariji od 365 dana.

Najveći dio potraživanja su od kupaca u zemlji, za električnu energiju iznosila su 147,68 miliona KM, dok su potraživanja prema povezanim društvima iznosila 33,13 miliona KM.

Prihod od mrežarine vezan za Elektroprivredu RS

„Elektrokrajina“ je od prodaje električne energije i usluga ostvarila 149,36 miliona KM prihoda.

Od toga se 142,61 milion KM odnosi na prihod od mrežarine prema MH „Elektroprivreda RS“.

Zbog toga je priznavanje prihoda bilo jedno od ključnih pitanja revizije.

Revizor navodi da je kao rizik razmatrao „neadekvatno priznavanje prihoda od mrežarine i nestandardnih usluga”, kao i mogućnost iskazivanja prihoda u periodu u kojem nisu nastali.

Na kraju 2025. „Elektrokrajina“ je prema „Elektroprivredi RS“ imala 87,96 miliona KM obaveza prema dobavljaču.

Istovremeno je od Elektroprivrede RS potraživala 33,01 milion KM po osnovu mrežarine.

Kompanija je imala i 59,15 miliona KM reprogramiranih obaveza prema Elektroprivredi RS.

Dugoročni dio tih obaveza iznosio je 41,56 miliona KM, dok je 6,98 miliona KM bilo tekuće dospijeće.

Podaci iz izvještaja pokazuju da je poslovanje „Elektrokrajine“ finansijski snažno povezano sa matičnim preduzećem: najveći pojedinačni prihod dolazi od mrežarine prema Elektroprivredi RS, dok najveća pojedinačna obaveza prema dobavljaču takođe postoji prema Elektroprivredi RS.

Zaduženost porasla za više od 41 milion KM

Finansijska zaduženost „Elektrokrajine“ povećana je sa 77,33 miliona KM u 2024. na 118,68 miliona KM na kraju 2025. godine. Neto zaduženost iznosila je 117,53 miliona KM.

Ukupne finansijske obaveze iznosile su 234,09 miliona KM.

Prema tabeli dospijeća, od tog iznosa 118 miliona KM dospijeva u roku do mjesec dana, dok je finansijska imovina raspoloživa u tom roku iznosila 36,10 miliona KM.

Uprava kao mjere za održavanje likvidnosti navodi smanjenje obaveza prema povezanim društvima, naplatu potraživanja od povezanih društava i kupaca te smanjenje distributivnih gubitaka.

Poslovanje je generisalo samo 1,55 miliona KM gotovine

Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti u 2025. iznosio je 1,55 miliona KM.

Istovremeno, kompanija je za investicione aktivnosti potrošila 3,98 miliona KM, dok je iz finansijskih aktivnosti ostvarila neto priliv od 3,37 miliona KM.

Gotovina na kraju godine iznosila je 1,15 miliona KM.

To je jedan od razloga zbog kojih podatak o neto dobiti od 983.096 KM ne daje potpunu sliku likvidnosti kompanije.

U izvještajima napravljena korekcija od 84,9 miliona KM

Finansijski izvještaji za 2025. sadrže i korekciju ranije iskazanih podataka.

Na početku 2025. godine kapital je korigovan za 84,93 miliona KM. Od toga se 86,86 miliona KM odnosi na povećanje revalorizacionih rezervi, dok je neraspoređeni rezultat smanjen za 1,93 miliona KM.

U bilješkama je navedeno da je 2024. godina zbog tih korekcija ponovo iskazana.

U 2025. godini izvršena je i nova procjena fer vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme. Vrijednost tih sredstava na kraju godine iznosila je 550,37 miliona KM.

„Elektrokrajina“ je na kraju godine bila tužena u sudskim sporovima vrijednim 8.985.966 KM, bez potencijalnih zateznih kamata.

Za moguće gubitke po tim sporovima rezervisano je 3.625.506 KM.

Gerila.info

The post Elektrokrajina tone sve dublje- kratkoročne obaveze veće od imovine za 86 miliona maraka first appeared on Gerila.info.