Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je sinoć da raspolaže uvjeravanjima da je Kina odlučila da prihvati obveznice RS kao instrumente garancije i finansiranja.

“Obično su svi usmjereni na Zapad, ali od prije dva dana raspolažemo uvjeravanjima da je kineska država i vlast odlučila da kao instrumente garancije i finansiranja prihvati obveznice Republike Srpske. Čak nam nude da izvode radove na izgradnji auto-puteva da mi emitujemo obveznice”, rekao je Dodik, a prenio RTRS.

U obraćanju na manifestaciju “Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske” za 2022. godinu, Dodik je naveo da se pokušava izaći na kinesko tržište i stvoriti alternativa za sve.

Poručio je da izbor Republike Srpske mora da bude i jedna i druga strana, da ne može biti zatvorena.

Dodik je naveo da je kreditni rejting Republike Srpske stabilan, što, kako je rekao, govori o tome da Republika Srpska i privrednici mogu sa lakšim procedurama da prođu kod finansijskih institucija.

Dodik je istakao da je privreda Republike Srpske ostvarila dobit veću od tri milijarde KM u prošloj godini. Dodao je da se time treba ponositi jer je to ostvareno u nestabilnim okolnostima, ali da govori da ima vođstvo koje može da odgovori.

Dodik je naveo i da je u januaru pokrivenost uvoza izvozom bila 97,4 odsto, a želja je da ta pokrivenost pređe 100 odsto. On je istakao da Republika Srpska danas ima najveći broj zaposlenih od kako postoji, da je odgovornost prema zaposlenima vidljima kroz povećanje plate, ali smatra i da ih treba povećati.

The post Republika Srpska pokušaće da se zaduži i na kineskom tržištu prodajom obveznica first appeared on Gerila.info.

Ideju za povezivanje Bosne i Hercegovine i Srbije podržavao je prije nekoliko godina turski predsjednik Tayyip Erdogan, nakon čega su slijedili sastanci s domaćim vlastima.

Ali iza glamuroznih sastanaka na najvišem nivou na kojima se proslavljao budući put koji će osnažiti ekonomsku saradnju i povezati dvije zemlje, manjak transparentnosti i nedostatak konkurencije potiču sumnje da li je posao sklopljen u najboljem interesu građana.

Na prašnjavoj metalnoj polici u arhivu centra u Laktašima, neuredno poredane ponude osam firmi koje su se prijavile da grade dio autoputa ne odaju utisak važnosti dokumenata za sklapanje posla vrijednog više od 700 miliona maraka.

U poderanim i izlijepljenim kutijama su ponude samo kineskih i turskih firmi. Na ovaj tender nije se prijavila nijedna evropska kompanija.

To je postalo pravilo prije nego izuzetak, pokazuju podaci o više od 20 velikih građevinskih projekata u posljednjih šest godina u BiH koje je prikupio Detektor. Ove poslove vrijedne više od sedam milijardi maraka osim domaćih, među stranim su dobijale isključivo kineske, turske i u rijetkim slučajevima druge kompanije sa istoka, dok niti jedan nije dobila firma iz Zapadne Evrope.

Ugovor o finansiranju, projektovanju i izgradnji autoputa između Vukosavlja kod Doboja i Brčkog u augustu prošle godine potpisala je kineska firma “China State Construction Engineering Corporation Limited” (CSCEC) za cijenu oko 60 miliona maraka veću nego što je bilo procijenjeno objavljenim tenderom.

Ove firme biraju se jer je preko njih vlastima lakše doći do novca, smatra Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH, koja istražuje korupciju u trošenju javnog novca.

“Građani to podržavaju jer žele da se ti projekti realizuju, ali kad podvučemo crtu, plašim se da ćemo doći u situaciju da će nas ti projekti izaći preskupo jer se nije vodilo računa o javnom interesu”, kaže on.

Osim CSCEC-a okvirno rješenje ponudio je konzorcij tri kineske firme čija je procjena troškova radova bila za 30 miliona eura niža nego kod izabranog ponuđača. Na natjecanje su se prijavile samo turske i kineske kompanije.

Prema zvaničnom registru firmi u Republici Srpskoj, kompanija ima kancelariju u Banjoj Luci. Ali na adresi koju su novinari Detektora posjetili nalazi se privatna kuća u kojoj nije bilo nikoga.

Prvi komšija je objasnio kako tu nema firme. Na broj telefona prijavljen u registru niko nije odgovarao.

Ova firma dobila je vrijedan ugovor i kod “Autocesta Federacije” 2019. godine, nakon sastanka s tadašnjim ministrom komunikacija i prometa Ismirom Juskom. On je organiziran 2018. godine na inicijativu Ambasade Narodne Republike Kine u BiH putem Vanjskotrgovinske komore BiH.

U saopćenju koje je Ministarstvo izdalo nakon sastanka navodi se kako je Jusko upoznat da ova firma predstavlja “najveće konstrukcijsko i investicijsko poduzeće u svijetu s godišnjim prometom koji dostiže 158 milijardi američkih dolara”.

Jusko nije pristao na razgovor za ovu priču.

CSCEC je 2019. godine izabran za izgradnju dionice autoputa Počitelj – Zvirovići, vrijednu skoro 130 miliona maraka. “Autoceste Federacije” nikada nisu odgovorile na zahtjev za dostavljanje ugovora i ponuda, a u telefonskom razgovoru su naveli kako su zahtjev proslijedili kineskoj kompaniji na odobrenje.

Domaće javne kompanije i institucije rijetko otkrivaju detalje ugovora potpisanih s kineskim kompanijama.

Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, navodi kako je model ulaska na tržište turskih i kineskih kompanija korištenje vanjske politike ovih zemalja. On smatra kako su ove firme primijetile da zapadne kompanije ne rade dovoljno u infrastrukturnoj industriji na Balkanu, te su tu uskočile. Dodaje kako je glavni problem netransparentnost ugovora koji se potpišu.

“Najčešće se ti ugovori proglašavaju da su ili poslovna, ponekad i državna tajna zato što se saradnja u oblasti infrastrukture odigrava na osnovu međunarodnog sporazuma”, kaže Vuksanović, dodajući kako političke elite na vlasti u dvije zemlje u dogovoru prikrivaju informacije od javnosti.

To, kaže, omogućava Kini da dobije projekte za državne firme, da se oslobodi građevinskog materijala, te da širi svoj politički utjecaj.

Dodijeljeni ugovori bez konkurencije

Kineske i turske firme dobile su više od polovine svih građevinskih projekata vrijednih više od 50 miliona maraka u posljednjih šest godina, prema tenderima koje je analizirao Detektor. Od 23 projekta, kompanije ovih zemalja dobile su njih 14, vrijednih više od šest milijardi maraka, što je više od 80 posto vrijednosti svih velikih infrastrukturnih projekata.

Na tržištu bez konkurencije evropskih ponuđača, detalji ugovora koje ove firme potpišu i konačna vrijednost radova koji će se izvoditi, ostaju nepoznati.

Krajem februara je u Banjoj Luci s kineskim konzorcijem potpisan ugovor za izgradnju autoputa Bijeljina – Brčko vrijedan više od 400 miliona maraka. Ovaj, kao i svi drugi ugovori potpisani s firmama koje izvode infrastrukturne projekte, ostat će nedostupni javnosti, saopćeno je tada.

“To prevashodno zavisi od kineske strane. Morate se njima obratiti, oni imaju ekskluzivitet na ugovoru”, kazao je Radovan Višković odgovarajući na pitanje o objavljivanju ugovora, navodeći kako bi Republika Srpska bila spremna da to odmah objavi.

Ali, kako je dalje pojasnio, “oni daju novac i kreditni ugovor tek po isteku uslova o kreditu oni mogu da objave”.

Oni predstavljaju konzorcij tri firme – “China Overseas Engineering Group” (COVEC), “China Tiesiu Civil Engineering Group” i “China Construction Bank” – te će graditi 17 kilometara dugu dionicu autoputa. Ovaj projekat Republika Srpska otplaćivat će narednih 15 godina.

“S obzirom da se radi o izuzetno vrijednim ugovorima po nekoliko stotina miliona maraka, jedan od uslova investitora je očigledno da se od javnosti sakriju uslovi i okolnosti pod kojima se ide u ovaj posao, jer vlasti se uvijek pozivaju na to da treća strana nije saglasna s objavljivanjem ove informacije”, navodi Traljić.

Ovo je za kineske firme četvrti ugovor za rad na autoputevima u BiH. Vrijednost dosad potpisanih ugovora veća je od 1,3 milijarde maraka, a trećinu ovog novca omogućile su kineske banke.

“Radi se o jednom trendu koji imamo posljednjih godina gdje su naše vlasti odbijale uslove međunarodnih kreditora u pogledu fiskalne odgovornosti i provođenja reformskih pa i antikorupcijskih politika i okretale se kreditorima koji ne postavljaju takve uslove”, kaže Traljić.

On navodi da kineski i turski kreditori postavljaju često samo jedan uslov – da su izvođači radova iz tih zemalja.

U posljednjih šest godina za izgradnju autoputeva u BiH potpisano je 15 ugovora. Polovina je potpisana s kineskim i turskim, a druga polovina s domaćim građevinskim firmama. Evropske firme ili su se prijavile u konzorciju s domaćom kompanijom, ili nisu uopće.

Od 12 dionica autoputa u Federaciji, pet grade domaće firme – “Euro-Asfalt” i ”Hering”, pet turske i kineske, a dvije domaće firme u konzorciju s kompanijama iz Azerbejdžana i Sjeverne Makedonije. Za izgradnju tunela “Prenj” se čeka na izbor između tri turske kompanije, dvije kineske, jedne indijske i dva konzorcija iz Turske i Koreje.

Na tender vrijedan oko 800 miliona maraka za izgradnju građevine koja će biti deveti najduži putni tunel u Evropi, nije se prijavila niti jedna od kompanija iz Zapadne Evrope.

Ali danas u BiH teško da se mogu naći sagovornici koji bi objasnili ovaj fenomen. Detektor je kontaktirao sadašnje i bivše funkcionere, direktore velikih građevinskih firmi, te osobe koje su bile ili su još uvijek uključene u procese odlučivanja, ali niko od njih nije pristao na razgovor.

Državni ministar prometa i komunikacija i bivši premijer Kantona Sarajevo Edin Forto tražio je pitanja u pisanoj formi, ali nikada nije odgovorio na njih. Gostujući na televiziji N1, on je rekao da je propitivano zašto se na pretkvalifikacije tendera javlja jako malo evropskih firmi.

“Njima je reputacijski rizik raditi u Bosni i Hercegovini. Tako, kad se dobra firma iz Turske ili Kine javi, to nije toliko ni loše jer iz Evrope neće niko da dođe”, kazao je Forto.

U Republici Srpskoj na dvije od tri dionice autoput grade kineske firme.

Zadnji potpisani ugovor bio je s kineskim konzorcijem COVEC, “China Tiesiu Civil Engineering Group” i “China Construction Bank”.

Ovaj konzorcij će dionicu autoputa Brčko – Bijeljina finansirati, projektovati i izgraditi, a pobjedu na tenderu je izvojevao dva mjeseca nakon što je poziv objavljen.

Li Hong, predsjednik COVEC-a, jedne od firmi u konzorciju, zainteresiranost za rad na infrastrukturnim projektima pokazao je u novembru 2022. godine, kada se sastao s Miloradom Dodikom i Radovanom Viškovićem.

Hong je tada, kako se navodi u saopćenju ove kompanije, postigao dogovor o saradnji na infrastrukturnim projektima.

Tri mjeseca od tog sastanka, predstavnik ove firme prilikom potpisivanja ugovora navodi kako Republika Srpska ima potencijale koje je potrebno iskoristiti, te potvrđuje navode Dodika o otvaranju podružnice firme u Banjoj Luci.

Kinezi nemaju politička uslovljavanja u saradnji i od velikog značaja je prelazak kineske kompanije u Republiku Srpsku, kazao je Dodik prilikom obrazlaganja prelaska ove firme iz Varšave u Banju Luku.

Na zvaničnoj stranici registra kompanija još uvijek nije moguće pronaći upisan COVEC. Novinarima Detektora je u Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci početkom marta usmeno rečeno kako ova firma još uvijek nije registrovana.

COVEC je kćerka kompanije “China Railway Engineering Corporation” (CREC). Njena druga kćerka kompanija, “China Railway No.10 Engineering Group Co.” (CREC 10), jedna je od kompanija izabranih za rekonstrukciju tramvajske pruge u Sarajevu.

U ranijem istraživanju dodjele ugovora ovoj kompaniji, Detektor je otkrio kako su COVEC i CREC 10 radili na projektu izgradnje mosta u kenijskom mjestu Sigiri, čiji se jedan segment u junu 2017. godine srušio. Gradnja mosta koštala je 11 miliona dolara, a prilikom rušenja povrijeđeno je 27 radnika.

U Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo insistirali su da im ove informacije ranije nisu bile poznate, ali je u aprilu prošle godine, nakon istraživanja Detektora, ministar Adnan Šteta kazao kako će konzorcij pitati o prošlim poslovima.

Na pitanje da li je ispitana prošlost kompanije, Ministarstvo je odgovorilo pisanim putem, navodeći da je konzorcij odgovorio da nije direktno povezan sa ovom nesrećom.

“Ta kompanija koja je radila na projektu [je] odvojena i nezavisna, bez direktne veze s jednim od partnera u konzorciju koji radi na projektu, te su istakli da njihov konzorcij zadovoljava zahtjeve u pogledu stabilnosti finansijske pozicije i historije realiziranih ugovora”, navode iz Ministarstva saobraćaja parafrazirajući odgovor konzorcija.

Ali Detektor na osnovu objavljenih fotografija prilikom gradnje mosta može potvrditi da se radi o istoj firmi koja gradi prugu u Sarajevu.

U jednoj od sudskih presuda koje se dotiču nesreće, navodi se da je nositelj projekta COVEC prihvatio odgovornost kineskog konzorcija za rušenje mosta.

Iz “Autoputeva Republike Srpske” nisu odgovorili na upit o izboru ove firme, niti su odgovorili na zahtjev za intervju o drugim dionicama autoputa koje u ovom entitetu grade kineske firme.

Načelo transparentnosti bezvrijedno za kineske i turske ugovore

Domaće institucije nastavljaju tražiti dozvolu stranih kompanija da objave ugovor i nakon što je Okružni sud u Banjoj Luci prvostepeno odlučio da je takva praksa nepravilna. Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske još uvijek nije postupilo po sudskoj naredbi za dostavljanje ugovora za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor.

U sudskoj odluci se navodi kako je Ministarstvo saobraćaja i veza brinulo o zaštiti interesa strane kompanije umjesto da je interes građana stavilo na prvo mjesto.

Početak izgradnje ove dionice ozvaničen je u novembru 2021. godine, a ugovor o koncesiji s kineskom kompanijom “China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group” potpisan je još 2018. godine.

Kompanija koja gradi autoput od Banje Luke do Prijedora učestvuje i u rekonstrukciji pruge u Sarajevu.

Rokovi i detalji ugovora su javnosti saopćeni nekoliko puta, ali su često bili različiti. Ugovor nikada nije objavljen, a iz Ministarstva saobraćaja pojašnjavaju kako je državni organ dužan objaviti osnovne podatke o dodijeljenom ugovoru, a ugovorne podatke ne može objaviti bez saglasnosti ugovorne strane i finansijera.

Na upit Detektora o kašnjenju pri rekonstrukciji prvog dijela pruge, iz Ministarstva navode kako je za rekonstrukciju pruge od Ilidže do Marijin-Dvora rok 730 dana, te dodaju kako nema mogućnosti davanja alternativnih rokova.

U odgovoru zastupniku Skupštine Kantona Sarajevo Mahiru Deviću od 18. januara 2022. godine, Ministarstvo navodi kako je ugovorom na projektu modernizacije javnog saobraćaja u Sarajevu predviđena dinamika prema kojoj će radovi na dionici Nedžarići – Čengić Vila biti završeni 26. marta 2022., a na dionici Ilidža – Nedžarići 25. aprila 2022. godine.

Tramvaji su počeli voziti novom prugom krajem septembra 2022. godine.

Potpuno novu prugu u Sarajevu između Ilidže i Hrasnice gradit će turske firme “Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi A.S” i “Yapiray Demiryolu Insaat Sistemleri Sanayi ve Ticaret A.S”.

Ovaj ugovor, vrijedan skoro 50 miliona maraka, finansirat će EBRD.

Turske firme uključene su u četiri velika projekta vrijedna 1,4 milijarde maraka. “Cengiz Insaat Sanayi” i “HGG Insaat Anonim Sirketi” uključene su u izgradnju autoputeva u BiH.

Ranije istraživanje Detektora pokazalo je kako se kompanija “Cengiz” od 2012. godine suočava s tužbama zbog propusta u zaštiti radnika, a uz naklonost vlasti koju ima, sudski procesi protiv ove firme su jako spori.

Bez postavljanja uslova omogućeno poslovanje

Postoji razlika u poslovanju sa zapadnoevropskim i kineskim kompanijama, objašnjava Mirko Šarović, bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali i nacionalni koordinator za saradnju s Kinom. Evropska unija glavni je trgovinski partner BiH i ima veliki udio u investicijama, objašnjava on.

“Kad oni nama daju novac, BiH je pozvana da uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije”, kaže Šarović i dodaje kako Kinezi investiraju bez da postavljaju uslove.

“Mi smo, s druge strane, morali postavljati uslove, a to je da zadovolje standarde”, kaže Šarović, navodeći da su kineski investitori morali zadovoljavati standarde BiH i Evropske unije.

Bivši ministar navodi kako je njegova uloga da otvori prostor za saradnju, ali da je neposredna, te da je sklapanje ugovora uvijek ostajalo drugim subjektima u BiH.

Šarović se u svojim posjetama Kini sastajao s predstavnicima kompanija iz oblasti energetike i građevinarstva. Tokom 2017. godine on se sastao sa zvaničnicima kompanija “China Power” i “Sinohydro”, te s predstavnicima “Exim banke”.

Kompanija “Sinohydro” učestvuje u projektu izgradnje mosta “Počitelj” u vrijednosti većoj od 60 miliona maraka, zajedno sa drugom kineskom firmom “Powerchina Roadbridge Group” i azerbejdžanskom kompanijom “Azvirt”.

Ove kompanije probile su rok izgradnje od 30 mjeseci pa je trajanje ugovora produženo, ali most i dalje nije izgrađen. Zbog toga su “Autoceste Federacije” po prvi put pokrenule proceduru naplate penala zbog kašnjenja s radovima, a oni mogu iznositi maksimalno deset posto ugovorenog iznosa.

Dvije godine prije nego što su “Autoceste Federacije” potpisale ugovor sa “Sinohydrom”, ova korporacija je kažnjena u Africi zbog lažnog predstavljanja ranijih poslova. Istraga antikorupcijskog ureda “Afričke razvojne banke” utvrdila je da je “Sinohydro” davao lažne podatke o uspješno završenim projektima da bi dobio posao iako raniji poslovi u stvarnosti nisu bili završeni. Zbog toga je banka zabranila poslovanje sa ovom firmom na period od tri godine.

Iz “Autocesta Federacije” nisu odgovorili na zahtjev za intervju sa direktorom, niti su odgovorili na naknadno poslana pitanja.

“Primanje kineskog kapitala kratkoročno i srednjoročno donosi neke benefite za lokalnu zemlju, ali dugoročno donosi neizvjesnost i rizike. (…) Neke od zemalja mogu da akumuliraju dug koji na kraju ne mogu da iznesu, pa se kreira vid političke zavisnosti”, kaže Vuksanović.

(detektor.ba)

The post Kineski i turski monopol u gradnji BiH vrijedan šest milijardi maraka first appeared on Gerila.info.

Jedina promjena u usvojenoj u odnosu na predloženu odluku gradonačelnika Draška Stanivukovića jeste da grad terene savezu ustupa na period od dvije godine umjesto na neodređeno. Nejasno je, ipak, zašto grad terene savezu, ukoliko je razlog ustupanja teniski turnir koji će se održati u aprilu, ne ustupi na period dok se održava turnir iz ATP serije 250.

Stanivuković je na skupštinskoj raspravi rekao kako Ggrad ima mogućnost da odlučuje o svemu i da se Grad pita za sve. On je rekao i da će teren odnosno dvorana koja je u izgradnji biti ustupljeni savezu za vrijeme trajanja turnira.

Sportsku infrastrukturu u parku Mladen Stojanović Teniski klub Mladost koristi od 1986. godine. Inače, riječ je o najuspješnijem teniskom klubu u Republici Srpskoj i jednom od najuspješnijih u državi.

Za odluku o ustupanju terena savezu glasalo je 25 odbornika, jedan je bio uzdržan a protiv je bio samo odbornik Pokreta Banjaluka zove Saša Lazić. Lazić se, inače, u posljednjih nekoliko mjeseci pokazuje kao jedina opozicija svima u banjalučkoj skupštini i jedan od rijetkih odbornika koji glasa po svojoj savjesti.

“Ovo jeste gradsko zemljište i može to Grad dati kome hoće u zakup, ali to nije ljudski. Nije problem da se ti tereni daju na period od 14 dana, dok traje turnir, ali sve ostalo guši klupsku egzistenciju. Klub je izgradio i održava te terene skoro 40 godina i uložio je dosta novca u to, a ovo je čist lobi politike i interesnih grupa”, rekao je Saša Lazić prije neki dan za Gerilu.

Inače, u Parku Mladen Stojanović, gdje funkcioniše TK Mladost, a koji ima preko 200 članova, djece, takmičara i rekreativaca, Teniski savez je već uzeo dva terena od pomenutog kluba. Naime, 2020. godine, za potrebe Adria toura, koji na kraju nije ni održan, Teniski savez Republike Srpske je „prisvojio“ dva terena koji su ušli u sastav Nacionalnog teniskog centra. Te terene trenutno koristi Teniski savez, a prema informacijama Gerila info, u periodu od skoro tri godine, savez naplaćuje zakup terena od zainteresovanih korisnika.

Istini za volju, postoji određena rang lista za korisnike koji terene mogu besplatno da koriste, a riječ je o mladim i perspektivnim igračima, koji imaju određene rezultate. To su nam, u nezvaničnom razgovoru, rekli i iz Teniskog saveza Republike Srpske. Oni navode kako djeca nikada nisu plaćala korištenje terena kojima upravlja savez. Iz Teniskog saveza Republike Srpske nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa zahtjevom da im budu ustupljeni tereni u parku Mladen Stojanović.

Na čelu Teniskog saveza je Draško Milinović bivši dugogodišnji direktor RTRS-a. On je bio i šef kabineta Željke Cvijanović dok je ona bila predsjednik Vlade Republike Srpske. Trenutno je na čelu Regulatorne agencije za komunikacije BiH. Zanimljivo, član upravnog odbora Teniskog saveza je i Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske i jedan od najbližih saradnika Milorada Dodika.

Međunarodni teniski turnir iz serije ATP 250 ove godine se održava u Banjaluci i za potrebe tog turnira Grad Banjaluka, Vlada Republike Srpske i Teniski savez počeli su izgradnju terena. Zanimljivo, prilikom odabira izvođača radova zaobiđena je procedura javnih nabavki jer je Grad Banjaluka posao odabira izvođača prepustio Teniskom savezu Republike Srpske. Da su izvođača radova birali Vlada ili Grad morao bi biti ispoštovan princip javnih nabavki. Zbog zaobilaska javnih nabavki poslanik Nebojša Vukanović je protiv gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića i predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića podnio krivičnu prijavu.

Po nalogu Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, a nakon prijave Nebojše Vukanovića, kriminalistički inspektori Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske prije dva dana su od banjalučke gradske uprave tražili na uvid dokumentaciju u vezi sa izgradnjom teniskog terena za potrebe ATP turnira Banjaluka open.

Zanimljivo je da je na istoj skupštini grada na kojoj su teniski tereni oduzeti od teniskog kluba Mladost izglasan otpis duga Rukometnom klubu Borac u iznosu od 205.000 maraka. Niko od odbornika nije bio protiv.

GERILA info

The post Grad uzeo terene od T.K. Mladost i dao ih Teniskom savezu first appeared on Gerila.info.

“Time ćemo zaštiti sve slobode i ljude koji rade svoj posao časno i pošteno”, rekao je Višković.

On je dodao da postojeći zakon koji reguliše tu oblast potiče iz 1994. godine.

Predsjednik Vlade Srpske je rekao i da Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, čiji je nacrt usvojen nedavno u Narodnoj skupštini i protiv velikog protivljenja medijske zajednice, “ne predstavlja udar na slobodu medija niti bilo koju drugu slobodu” već predstavlja “preventivu da bi se uredila oblast korištenja savremenih tehjnologija”.

“Zašto niko nije pomenuo da u tom zakonu postoji uvedena nova glava koja kažnjava seksualno zlostavljanje, kao i glava koja kažnjava svakog ko emituje i objavljuje tuđe slike, video zapise i drugo”, rekao je Višković sinoć za RTRS.

Višković je rekao da je zakon sada u redovnoj proceduri, koja podrazumijeva javnu raspravu minimalno 60 dana i da svi zainteresovani subjekti mogu dati prijedloge i komentare koji će biti uvaženi ako idu u pravcu poboljšanja zakona.

Premijer Srpske je komentarisao i predloženi Zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja, a koji je, kao i promjene Krivičnog zakonika, najavio nje

Komentarišući najave da će uskoro biti predložen zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja u Republici Srpskoj, Višković je rekao da je njegov cilj da se formira registar u kojem će biti sve nevladine organizacije, te prijavljeno ko i od koga je dobio određen iznos novca i za šta je on namijenjen.

– Niko neće biti nazivan špijunom niti državnim neprijateljem, ali je neophodno urediti prostor privređivanja od sive zone – rekao je Višković.

Kada je riječ o odluci Vlade da prekine saradnju sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH, Višković je napomenuo da to nije namjera da se prekinu diplomatski odnosi sa te dvije zemlje, ali da Srpska ima pravo da sebe štiti.

– Ne možemo da dozvolimo da se neko do te mjera upliće u suverenitet zemlje, narušava odnose u njoj i da idu u pravcu da ugroze bezbjednost građana”, rekao je Višković.

Komentarišući opoziciju u Srpskoj, Višković je najavu osnivanja nove stranke ocijenio kao još jedan debakl i potvrdu da je opozicija značajno narušena podjelama.

On očekuje i da će uskoro biti riješeno pitanje formiranja nove vlade Federacije BiH kako bi se zajedno posvetili projektima koji su u interesu građana oba entiteta.

The post Višković najavio formiranje radne grupe za izradu zakona o medijima: “Tako će se znati ko je novinar…” first appeared on Gerila.info.

Euphoria novac iz budžeta grada dobija za organizaciju “Festivala ljetne noći” koji će se održati od 27. do 30. jula na velikoj sceni tvrđave Kastel. Organizacija događaja koštaće 80 000 maraka dok na PDV odlazi sedam i po hiljada maraka.

Euphoria je javnosti u Republici Srpskoj postala poznata kada je objavljeno da je Investiciono razvojna banka Republike Srpske sa tom agencijom sklopila ugovor o uslugama marketinga, organizacije događaja i sličnih aktivnosti početkom 2021. godine. Posao je bio vrijedan 800 000 maraka.

Vlasnik ove marketinške agencije je Boris Udovičić bivši direktor marketinga fudbalskog kluba Borac u vrijeme dok je na čelu tog kluba bio sestrić Milorada Dodika, Vico Zeljković. Udovičić je na prethodnim lokalnim izborima bio kandidat DNS za odbornika u banjalučkoj skupštini i nije dobio dovoljan broj glasova. Njegova agencija je u 2021. godini, godini saradnje sa IRB, ostvarila prihod od 1,2 miliona maraka. Prihodi ranijih godina bili su neuporedivo manji.

GERILA info

The post I grad Banjaluka voli Euphoriu! Od grada 87 000 maraka first appeared on Gerila.info.

Ova Odluka trebala bi se naći pred odbornicima Skupštine Grada Banjaluka koja je zakazana za 30. mart. Riječ je o pet parcela, na kojima se nalaze četiri terena i jedan padel teren, koje su gradske institucije još 1986. godine dale na upravljanju Teniskom klubu Mladost, a koji se nalaze u Parku Mladen Stojanović, neposredno uz prostorije Teniskog saveza Republike Srpske. Iako nema zvanične procjene vrijednosti tih parcela jasno je da se radi o zemljištu koje ima višemilionsku vrijednost.

Kako se navodi u odluci koju bi trebalo da izglasa Skupština Grada, a u koju je Gerila info imala uvid, sportski tereni se ustupaju Teniskom savezu Republike Srpske u cilju razvoja i unapređenja sporta i fizičke kulture, na neodređen period.

Kako su u obrazloženju odluke, koju je potpisao gradonačelnik Draško Stanivuković, naveli, Teniski savez Republike Srpske obratio se Gradu Banjaluka sa inicijativom za ustupanje prava upravljanja, a u Savezu su to obrazložili „potrebom adaptacije i rekonstrukcije postojećih teniskih terena u Parku, a koji će poslužiti za organizovanje sportskih takmičenja ATP turnir 250 „Srpska open“.

Konkretno, Teniski savez je kroz obrazloženje rekao da moraju da dokažu da imaju kapacitet da i u narednim godinama održavaju turnire iz serije 250.

Međutim, prema tvrdnjama izvora Gerila info, ne postoji pravilo ATP-a da teniski savezi ili organizatori turnira moraju upravljati terenima i dvoranama.

Štaviše, najveći broj turnira, ako ne i svi, koji se nalaze u kalendarima, igraju se na teniskim terenima koji su u vlasništvu ili korištenju klubova.

Tako, na primjer, turnir koji se igra u Umagu (Croatia Open), a koji je iste kategorije kao turnir koji će se ove godine održati u Banjaluci, igra se takođe na terenima teniskog kluba u pomenutom hrvatskom gradu. Slična je situacija i sa ostalim turnirima koji se igraju u toj državi.

Takođe, turnir koji je na programu od 16. aprila u Banjaluci, prethodnih godina kada je igran u Beogradu, igran je na privatnim terenima.

Ono što je jako zanimljivo, iz Teniskog saveza Republike Srpske, u pomenutom dopisu nisu naveli da se turnir Srpska open ne nalazi na kalendaru ATP-a za 2024. godinu.

I sam direktor turnira Đorđe Đoković je u jednom od medijskih istupa, između ostalog naveo da se licenca za turnir ne može ponovo dobiti jer nije u vlasništvu porodice Đoković, nego jedne privatne kompanije, odnosno biznismena iz Rumunije, a koji odlučuje da li će i kome dodijeliti tu licencu.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković koji je potpisao Odluku i proslijedio Skupštini Grada Banjaluka, tvri da se radi o svrsishodnoj odluci. Međutim, u pomenutoj Odluci nigdje ne spominje da je riječ o terenima koje trenutno koristi Teniski klub Mladost.

„Imajući u vidu specifičnu namjenu predmetnih sportskih terena koji služe za obavljanje djelatnosti iz oblasti sporta utvrđeno je da je svrsishodno navedene teniske terene dodijeliti na upravljanje, korištenje i održavanje Teniskom savezu Republike Srpske“, navodi se u Odluci koju je za sutrašnje skupštinsko zasjedanje pripremio Draško Stanivuković.

Prema informacijama Gerila info, iako su u ovom klubu bili šokirani odlukom, ipak su zbog brojnih pritisaka i straha za saopstvenu bezbjednost odustali od javnih reakcija. Pod pritiscima je i jedna od komisija Skupštine Grada, koja nije dala pozitivno mišljenje, odnosno vratila je Odluku koju je pripremio gradonačelnik na doradu, zato što nije imala kompletiranu dokumentaciju. Konkretno, komisija je imala ovakav stav zbog činjenice da u odluci piše da se tereni dodijeljuju na neodređeno vrijeme, to jeste ne piše da se dodijeljuju Savezu samo u periodu trajanja teniskog turnira.

Ipak, prema posljednjim informacijama, komisija će se ponovo sastati prije sjednice Skupštine Grada, te se od njih traži da daju pozitivno mišljenje.

Jedan od terena koji bi ovom odlukom trebao biti oduzet TK Mladost je centralni teren koji koristi ovaj klub a koji je jedini teren sa tribinama i koji se nalazi neposredno uz klupske prostorije.

Odbornik u Skupštini Grada Banjaluka Saša Lazić kaže da se i on oštro protivi ovoj odluci i da je i on lično iznio svoje mišljenje.

„Ovo jeste gradsko zemljište i može to Grad dati kome hoće u zakup, ali to nije ljudski. Nije problem da se ti tereni daju na period od 14 dana, dok traje turnir, ali sve ostalo guši klupsku egzistenciju. Klub je izgradio i održava te terene skoro 40 godina i uložio je dosta novca u to, a ovo je čist lobi politike i interesnih grupa“, kaže za Gerila info odbornik Pokreta Banjaluka zove, Saša Lazić.

On dalje navodi, s obzirom da postoji politički dogovor, njegovo mišljenje je da će Skupština Grada to usvojiti, ali da se nada da ima još odbornika koji će glasati prema sopstvenoj savjesti, a ne prema priticima političkih stranaka.

„Zašto Teniski savez ne napravi sebi terene? Zašto su skočili da se oduzmu tereni od kluba koji postoji već 40 godina i koji je u ovom trenutku najbolji u državi?“, pita Lazić.

TK Mladost već ostao bez dva teniska terena

Inače, u Parku Mladen Stojanović, gdje funkcioniše TK Mladost, a koji ima preko 200 članova, djece, takmičara i rekreativaca, Teniski savez je već uzeo dva terena od pomenutog kluba. Naime, 2020. godine, za potrebe Adria toura, koji na kraju nije ni održan, Teniski savez Republike Srpske je „prisvojio“ dva terena koji su ušli u sastav Nacionalnog teniskog centra. Te terene trenutno koristi Teniski savez, a prema informacijama Gerila info, u periodu od skoro tri godine, savez naplaćuje zakup terena od zainteresovanih korisnika.

Istini za volju, postoji određena rang lista za korisnike koji terene mogu besplatno da koriste, a riječ je o mladim i perspektivnim igračima, koji imaju određene rezultate. To su nam, u nezvaničnom razgovoru, rekli i iz Teniskog saveza Republike Srpske. Oni navode kako djeca nikada nisu plaćala korištenje terena kojima upravlja savez.

„Ja se ne sjećam da je Grad dao ove terene Savezu na korištenje, iako sam i tada bio odbornik“, kaže Saša Lazić, odbornik u banjalučkoj skupštini.

Iz Teniskog saveza Republike Srpske, danas, nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa njihovim zahtjevom da im se na korištenje, upravljanje i održavanje daju teniski tereni a koje trenutno koristi teniski klub Mladost Banjaluka. Jedno od pitanja bilo je u vezi sa već „prisvojenim“ terenima i rentanjem tih terena trećim licima. Tražili smo i izjavu od predsjednika Teniskog saveza Republike Srpske Draška Milinovića.

Milinović je, inače, nekadašnji direktor Radio Televizije Republike Srpske, dok je danas na čelu Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine. Član upravnog odbora u ovom savezu je, zanimljivo, i Siniša Karan aktuelni ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske i jedan od najbližih saradnika predsjednika Republike Srpske i SNSD-a Milorada Dodika.

Međunarodni teniski turnir iz serije ATP 250 ove godine se održava u Banjaluci i za potrebe tog turnira Grad Banjaluka, Vlada Republike Srpske i Teniski savez počeli su izgradnju terena. Zanimljivo, prilikom odabira izvođača radova zaobiđena je procedura javnih nabavki jer je Grad Banjaluka posao odabira izvođača prepustio Teniskom savezu Republike Srpske. Da su izvođača radova birali Vlada ili Grad morao bi biti ispoštovan princip javnih nabavki. Zbog zaobilaska javnih nabavki poslanik Nebojša Vukanović je protiv gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića i predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića podnio krivičnu prijavu.

Gradski menadžer Bojan Kresojević za Gerila info rekao je da grad daje terene savezu jer postoji potreba da savez, zbog održavanja turnira, ima određene terene. On navodi da su tereni savezu dati na neodređeno vrijeme a da gradska skupština u svakom trenutku može da poništi odluku i terene oduzme od Teniskog saveza Republike Srpske.

“Ne možemo ograničiti da to bude na 15 ili mjesec dana. Stavili smo na neodređeno i skupština može u svakom trenutku da te terene vrati”, rekao je Kresojević za Gerila info.

Banjaluka za potrebe izgradnje teniskih terena, a koji će služiti za održavanje ATP turnira Banjaluka open, izdvaja petnaest miliona maraka. Taj novac obezbijeđen je iz kredita.

Po nalogu Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, a nakon prijave Nebojše Vukanovića, kriminalistički inspektori Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske danas su iz banjalučke gradske uprave izuzeli dokumentaciju u vezi sa izgradnjom teniskog terena za potrebe ATP turnira Banjaluka open.

„Neka svako radi svoj posao. Uvjeren sam da tu nema nikakvih nepravilnosti“, rekao je, komentarišući akciju MUP-a, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

GERILA info

The post Grad Banjaluka oduzima teniske terene T.K. Mladost i daje ih Teniskom savezu Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Portparol MUP-a Mirna Miljanović potvrdila je za portal Capital da policijski službenici postupaju po nalogu Posebnog odjeljenja Republičkog tužilaštva.

„Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala na osnovu prijave narodnog poslanika Nebojše Vukanovića izdalo je nalog za postupanje našim policijskim službenicima i po tom nalogu se postupa“, kaže Miljanovićeva za CAPITAL.

Portal CAPITAL je mjesecima unazad pisao je o nepravilnostima vezanim za izgradnje teniskog kompleksa na kojem će se uskoro odigrati ATP 250 turnir „Srpska open“.

U tekstovima su upozoravali na nepostojanje neophodnih dozvola, regulacionog plana i netransparentnost izbora izvođača. Izvođače radova je birao Teniski savez RS, što je urađeno samo sa ciljem da država zaobiđe Zakon o javnim nabavkama. Koliko je poznato, radove izvodi 20 preduzeća koje je birao Teniski savez RS.

U infrastrukturu u i oko parka Mladen Stojanović trenutno se ulaže više od 23 miliona KM od čega će najviše, 18 miliona KM biti uloženo u sportski teren/ arenu za potrebe ATP turnira “ Srpska open”.

Grad Banjaluka planom kapitalnih investicija u ovoj godini planira da izdvoji ukupno 16,5 miliona KM, od čega će 10 miliona biti iz kredita, uz budžeta 1,5 milion KM, a pet miliona iz “ostalih” izvora. Vlada RS izdvaja tri miliona KM.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je nedavno bezuspješno pokušao da od Skupštine grada dobije podršku za poteze i odluke koje je povlačio i donosio tokom izgradnje teniskih terena za turnir „Srpska open“. O tome je CAPITAL pisao u tekstu Stanivuković za „Srpska open“ nema podršku ni partijskih kolega.

Na današnjoj konferenciji za medije gradonačelnik Banjaluke je izjavio da je uvjeren da je sve rađeno po zakonu.

“Neka svako radi svoj posao. Uvjeren sam da tu nema nikakvih nepravilnosti”, rekao je Stanivuković.

Gerila/Capital

The post „Srpska open“ na meti policije: Inspektori u Gradskoj upravi Banjaluka first appeared on Gerila.info.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da je riječ o lijekovima (feneterol, ipratropijum bromid, deflazakort tablete, perampanel tablete i acitretin kapsule) koji nisu registrovani u BiH, te su uvršteni na listu A1 lijekova koji se izdaju na recept, a kako bi se i dalje omogućila refundacija troškova oboljelima od rijetkih bolesti koji koriste ove lijekove.

“Na listu A1 je, takođe, uvršten i lijek namijenjen pacijentima koji su na hemodijalizi (kalcijev acetat, magnezijev karbonat), kao i lijek baklofen za pacijente oboljele od cerebralne paralize, multiple skleroze i drugih oboljenja nervnog sistema. U pitanju su, dakle, neregistrovani lijekovi koje porodice oboljelih nabavljaju uglavnom u inostranstvu i naknadno od Fonda refundiraju troškove za te lijekove”, navodi se u saopštenju Fonda.

Ističu da je novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske precizirano u kojim slučajevima se može odobriti refundacija troškova zdravstvene zaštite i ona nije predviđena za lijekove koji se ne nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept.

“Svjesni potrebe da su za pojedina teška hronična oboljenja, poput za oboljele od rijetkih bolesti, potrebni i pojedini lijekovi koji nisu bili obuhvaćeni listom lijekova koji se izdaju na recept, Fond je uvrstio na listu pomenute lijekove”, navodi se u saopštenju.

Pored lijekova, na listu A lijekova koji se izdaju na recept za oboljele od rijetkih bolesti, čiji je status potvrđen u Centru za rijetke bolesti, uvrštena je i hrana za posebne medicinske namjene (fantomalt, MCT ulje, L-carnitin Fresenius, Neocate Junior, Milupa GA 2, Glycosade).

Iz Fonda podsjećaju da su oboljelima od pojedinih rijetkih bolesti u Republici Srpskoj od prošle godine dostupne neke od najsavremenijih terapija, za koje je u ovoj godini u okviru Programa lijekova planirano 11 miliona КM. Svi oboljeli od rijetkih bolesti koji su registrovani u Centru za rijetke bolesti su već godinama u Srpskoj oslobođeni plaćanja participacije, bez obzira na dijagnozu i godine života.

O problemu nabavke lijekova za oboljele od rijetkih bolesti Gerila je pisala ranije.

https://www.gerila.info/naslovna/rijetke-bolesti-cesti-problemi-nedostatak-lijekova-za-oboljelu-djecu/

Jedan od najvećih problema, kako su isticali naši sagovornici, predstavlja nezainteresovanost distributera za uvoz tih lijekova, jer veledrogerijama je u interesu da nabave skupe lijekove, ali im se ne isplati da nabavljaju jeftine lijekove. Svaka veledrogerija kada uveze lijek ona obračuna maržu, bez obzira ko lijek plaća.

“Veledrogerijama se ne isplati da uvezu lijek i da ga drže na policama i da čekaju hoće li neko skupiti pola miliona maraka da ga kupi ili neće. Međutim, kada im je garantovano da će ga prodati, kada se nalazi na listi, sigurno će ga naručiti”, izjavio je ranije za Gerilu Dragoslav Šinik, predsjednik Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima iz Gradiške.

Što se tiče jeftinijih lijekova kojih nema na našem tržištu, Šinik naglašava da je i dan danas problem kako obezbijeditri modus za uvoz lijekova koji su potrebni a za koje veledrogerije nisu pokazale interes zato što ne mogu zaraditi na njima.

“Ti lijekovi su i dalje rijetki na našem tržištu ali su za njih to male pare. Fond je to riješio na taj način da gdje god kupite lijek oni ga refundiraju, bez obzira na cijenu lijeka. Dakle, refundiraju sve lijekove kojih nema na našem tržištu”, ističe Šinik i dodaje da je ovo generalno dobar potez Fonda koji ljudima olakšava nabavku lijekova.

Gerila.info

The post Na Listu lijekova za oboljele od rijetkih bolesti uvrštena četiri nova lijeka first appeared on Gerila.info.

piše: capital.ba

„MG Mind“, u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje, izabran je kao najpovoljniji od tri ponuđača čije su ponude bile prihvatljive.

Kako je navedeno u obavještenju o nabavci, okvirni sporazum bi trebao biti zaključen na četiri godine, a „MG Mind“ će imati obavezu da održava horizontalnu saobraćajnu signalizaciju na ulicama i lokalnim putevima na području Banjaluke.

Osim mrkonjićkog preduzeća, bile su prihvatljive i ponude firme „Delić Signalizacije“ iz Bihaća, i grupe ponuđača koju su činili „Fortis grupa“ i „Kozaraputev“ iz Banjaluke.

Gradska komisija za javne nabavke je na dan otvaranja ponuda konstatovala da je „MG Mind“ ponudio da održava saobraćajnu signalizaciju za 1.399.905 KM, „Delić signalizacija“ za 1.399.998 maraka, „Kozaraputevi“ su tražili 1.399.846 KM, dok je najjeftinija bila ponuda firme „GREEN TEAM GROUP“ iz Banjaluke koja je tražila 1.392.300 KM, ali ju je grad ocijenio neprihvatljivom.

Nakon e-aukcije je najjeftinija bila ponuda preduzeća „MG Mind“ i iznosila je 1.015.000 KM, te su time od „Kozaraputeva“ koji su ponudili da ovaj posao odrade za 1.020.000 KM bili jeftiniji samo 5.000 KM.

The post „MG Mindu“ milion KM za održavanje saobraćajne signalizacije u Banjaluci first appeared on Gerila.info.

Grupa, za sada nepoznatih huligana, napala je 18. marta desetak aktivista koji su u Banjaluci htjeli da održe projekciju filma i diskusiju na temu prava na javno okupljanje. Događaj je trebalo da bude održan u privatnom zatvorenom prostoru ali ga je banjalučka policija, pod izgovorom bezbjednosnog rizika, zabranila.

“Radilo se o najavljenom javnom skupu po Zakonu o javnom okupljanju i on je odbijen u tom smislu, odbijen je iz bezbjednosnih razloga. Organizatori su javno rekli da odustaju od takvog skupa. Prema tome oni su odustali od takvog skupa i radi se onda, kasnije, o jednom samoinicijativnom spontanom okupljanju gdje je došlo do sukoba, vrlo kratkog, od 45 sekundi, dvije neke grupe i policija je nakon toga, kada je imala dovoljno snaga, apsolutno adekvatno reagovala“, rekao je jutros ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan.

Ono što Karan ne govori jeste da je skup bio planiran u zatvorenom privatnom prostoru. U BH Povorci ponosa Karanovu izjavu nazivaju apsolutnom neistinom.

“Prema Rješenju izdatom od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Policijska uprava Banjaluka, na dan 18.3.2023. godine eksplicitno je naznačeno u prvoj rečenici da se javni skup zabranjuje. Prije svega, prema Zakonu o javnom okupljanju RS i shodno prirodi događaja, događaj u zatvorenom prostoru se ne prijavljuje. Izuzetno od ovog stava, događaj u zatvorenom prostoru se prijavljuje ukoliko je potrebno preduzimanje vanrednih mjera obezbjeđenja. U svakom slučaju BH Povorka ponosa sa svojim koorganizatorima nije odustala od događaja nego je isti zabranjen“, navode u organizacionom odboru BH Povorke ponosa.

Oni dalje navode da su se nakon što im je projekcija zabranjena spontano sastali kako bi na drugom mjestu, takođe u privatnom zatvorenom prostoru, razgovarali a da su neposredno nakon toga napadnuti.

“Nije se desio sukob niti incident već se desio organizovan i sistemski napad grupe muškaraca na grupu članova i članica Organizacionog odbora, na javnom prostoru ispred zgrade Transparency internationala nakon što nas je policija izvela iz iste i rekla kako tu nismo sigurni. Napad se desio naočigled policije. O svemu postoje zabilježeni audio i video zapisi te ovim putem apelujemo na sve organe uprave, na njihove predstavnike kao i medije da izvještavaju tačno i istinito te da ne manipulišu podacima“, navode u ovom organizacionom odboru.

Ministar Siniša Karan rekao je i da policija radi na identifikovanju napadača. Ranije, istog dana, grupa od nekoliko desetina muškaraca je prolazeći pored Palate Republike bacala topovske udare i baklje uzvikujući pogrdne riječi. Nije poznato da li su povici bili upućeni predsjedniku Republike Srpske kraj čijeg sjedišta su prolazili jer policija koja obezbjeđuje štićeni objekat nije reagovala.

GERILA info

The post Odbor BH Povorke: Karan obanjuje javnost! Nije bilo sukoba već organizovanog napada! first appeared on Gerila.info.