Posljedice populističkih najava Vlade RS o povećanju plata: Očekivana odluka MMF-a o otkazivanju tranše za BiH

  •  
    dijeljenja
  •  
    dijeljenja
  •  
    dijeljenja
  •  
    dijeljenja
  •  
    dijeljenja
  •  
    dijeljenja
  •  
    dijeljenja

Međunarodni monetarni fond je odgodio zaključenje pregleda kreditnog programa za Bosnu i Hercegovinu koji je trebalo da omogući isplatu posljednje tranše kredita u iznosu od oko 150 miliona maraka.

Odluka MMF-a je posljedica najave Vlade Republike Srpske o povećanju plata u javnom i privatnom sektoru, kao i odluka Vlade Federacije BiH da poveća beneficije za ratne veterane.

Ova odluka MMF-a je očekivana, uzevši u obzir da su uslovi za isplatu kredita predviđali da se ne smiju izdvajati dodatna sredstva iz budžeta za javnu potrošnju.

Poseban segment čini najava Vlade RS o povećanju plata u javnom i privatnom sektoru. Premijerka RS Željka Cvijanović je najavila da će avgustovska plata biti veća od 30 do 50 KM.

FOTO: inreformator.ba

„U okviru javnog sektora odlučili smo da će najmanja plata od 400 maraka postati plata od 450 maraka. Plata od 500 maraka postaće plata od 540 maraka. Taj dio se odnosi na javni sektor. Mi smo pozvali poslodavce da koliko je moguće oni te najmanje plate povećaju ali naš cilj je da minimalna plata u RS dođe na 500 maraka i nastavićemo raditi na tome i neće nas u tome spriječiti ni to što nema skupštine jedno vrijeme i to što dolaze izbori.“

Međutim, baš činjenica da dolaze izbori je uzrok što se Vlada RS odlučila za ovaj, u suštini, jeftin populistički predizborni trik. Posebno ukoliko uzmemo u obzir da je Vlada RS prekršila sopstvenu strategiju za smanjenje budžetskog deficita.

Naime, Vlada RS je na 31. redovnoj sjednici, održanoj 23. jula 2015. godine usvojila Reformsku agendu za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godina, a na 36. redovnoj sjednici, održanoj 27. avgusta 2015. godine usvojen je Akcioni plan Republike Srpske za realizaciju Reformske agende.

Agendom je precizirano da je stanje javnih finansija svih nivoa vlasti u BiH takvo da je neophodno provesti fiskalnu konsolidaciju koja će postepeno dovesti do smanjenja budžetskog deficita i srednjoročno dovesti do smanjenja nivoa javnog duga.

Svi nivoi vlasti jasno su iskazali opredjeljenje da je potrebno utvrditi ukupan fond plata i svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti, koji se neće moći povećavati bez obzira na rast poreskih prihoda, dok će smanjenje rashoda najvećim dijelom biti rezultat provođenja reformi javne uprave, uključujući stroge kontrole zapošljavanja i ukupnog fonda plata u javnom sektoru.

Agendom je takođe definisano da će kroz novi aranžman sa MMF-om biti utvrđen novi fiskalni okvir, koji će postaviti nivo javnog duga na silaznu putanju, a stvoriće i prostor za povećanje javnih investicija i istovremeno smanjiti učešće javnog sektora u ekonomiji.

Akcionim planom Republike Srpske, Vlada je jasno definisala mjere kojima će realizovati prethodno definisane obaveze iz Agende:

  1. Utvrditi ukupan fond plata na svim nivoima vlasti,
  2. Utvrditi ukupan fond svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti,
  3. Donijeti Odluku koja uvodi moratorij na povećanje plata u javnom sektoru – stroge kontrole zapošljavanja: osnovice, koeficijenti, naknade, odnosno „zamrznuti“ ukupan fond plata u javnom sektoru do donošenja sistema određivanja plata na osnovu vrijednosti.

Svi nivoi vlasti su iskazali jasno opredjeljenje da će na strani rashoda, izvršiti racionalizaciju i povećati efikasnost funkcionisanja javne uprave imajući za cilj smanjenje veličine javne uprave u srednjem roku. U tom pravcu, svi nivoi vlasti su se obavezali da će usvojiti strateške planove za obuzdavanje potrošnje na plate (putem uzdržavanja od povećanja osnovice za plate, koeficijenata i naknada) i smanjenja ukupne zaposlenosti u javnom sektoru za vrijeme programa, s početkom u 2017. godini.

U cilju realizacije preuzetih obaveza, kako iz Agende, tako i iz Pisma namjere sa MMF-om, Vlada Republike Srpske je pripremila Strateški plan za smanjenje ukupne potrošnje na plate u periodu 2017-2019. godina.

Naposlijetku, što se reforme politike plata u javnom sektoru RS tiče, a imajući u vidu jasna opredjeljenja koja je Vlada RS iskazala kroz Reformsku agendu i Akcioni plan RS za realizaciju Reformske agende, sve ono što je urađeno u oblasti politike plata i zapošljavanja u javnoj upravi još od 2009. godine, kada su plate svih budžetskih korisnika smanjene za 10%, a visokopozicioniranih za 25%, a potom i kroz Pismo namjere sa MMF-om za novi aranžman, nedvosmisleno proizilazi slijedeće:

  • Vlada Republike Srpske će u periodu 2017-2019. godina smanjiti potrošnju na plate budžetskih korisnika, kao učešće u BDP-u u odnosu na 2016. godinu, a proces će započeti Budžetom Republike za 2017. godinu;
  • Osnovice za plate, platni koeficijenti, te naknade u periodu 2017-2019. godina neće biti povećavani.

Dakle, Vlada RS, ne samo da je prekršila dogovore sa međunarodnim partnerima u reformskim procesima, koji su imali za cilj nastavak procesa fiskalne konsolidacije kako bi se osiguralo kontinuirano smanjenje javnog duga u odnosu na BDP, uz istovremeno smanjenje i unapređenje kvaliteta javne potrošnje, nego je prekršila i sopstvenu strategiju za smanjenje ukupne potrošnje na plate.