BBC o hidroelektrani Medna: „Sve su pregradili“

U tekstu na sajtu britanskog javnog servisa BBC o hidroelektrani Medna na Sani u Donjim Vrbljanima u opštini Ribnik, o čemu je i Gerila više puta pisala (DOSIJE MEDNA: Kontroverze o izgradnji hidroelektrane na Sani, Koalicija za Sanu: HE Medna početak kraja rijeke Sane), navodi se da je brana Medna primjer ružnog lica održive energije.

Tamo gdje je nekada bila rijeka koja slobodno teče, dom populacije dunavskog lososa, sada postoje gomile ruševina, razbijenih cijevi i betonskih zidova koji blokiraju vodu.

Mahovina na stijenama pokazuje koliki je bio nivo vode prije nego što je brana završena u martu, dok crno-bijeli indikator potvrđuje nizak vodostaj tokom ljetnih mjeseci.

„Bili smo ovdje prije nekoliko godina, voda je bila iznad stijena“, kaže Rok Rozman, biolog i bivši olimpijski veslač iz Slovenije. Rozman se sada vozi kajakom rijekama Balkana i bori protiv hidroenergetskih projekata.

Zapadne kompanije dolaze ovdje jer ne mogu graditi nove brane, recimo, u Njemačkoj i Norveškoj. Zagradili su sve, a postoje zakoni koji im zabranjuju izgradnju brana na ovim rijekama. Međutim, znaju da ih mogu izgraditi ovdje, gdje nema medijske pažnje ili zakonodavstva kao u Evropskoj uniji.

Oko 300 projekata hidroelektrana je predviđeno za vodotokove u Bosni i Hercegovini. Ako sve hidroelektrane budu izgrađene, BiH bi mogla povećati izvoz električne energije, ali bi se prirodno okruženje radikalno promijenilo.

Boro Janković, osnivač Eko zone Zelenkovac, kaže da je to zločin protiv prirode i ljudi.

Ovo se ne može obnoviti. Bilo bi dobro da su koristili samo tri mlaznice na rijeci. To bi pomoglo mještanima, ali htjeli su napraviti branu na svoj način i ne konsultovati mještane. Ne možemo ukloniti branu, ali je možemo navesti kao primjer za podizanje svijesti u ostatku Bosne i Hercegovine, tako da ne mogu izgraditi brane na nekom drugom mjestu.

Anes Halkić, vodič za ribolov i rafting, ističe da povećanje eko-turizma pomaže saradnji i pomirenju između različitih etničkih grupa u Bosni. Ali to bi moglo nestati ako bi se izgradile brane.

U ovom trenutku sam siguran da mnogi ljudi ne znaju šta dolazi. Prvi korak je informisanje ljudi o tome. Glavni dio ekonomije je turizam, ali oni bi mogli uništiti rijeku zbog energije.

Skoro svi prijedlozi za izgradnju brana odnose se na tzv. mini hidro-projekte, koji stvaraju manje od 10 megavata električne energije. Protivnici izgradnje brana kažu da to ne opravdava niti ekološke niti finansijske troškove.

Vlasti Republike Srpske podržale su projekte izgradnje brana, rekavši da koriste neiskorišteni hidro potencijal kako bi postigli ciljeve koje je postavila EU.

Međutim, taj argument nije zadovoljavajući, kako ističu protivnici izgradnje brana. Uzevši u obzir da se sve više i više lokalnih zajednica počinje interesovati za hidroelektrane, to bi mogao biti početak duge borbe za očuvanje rijeka u Bosni i Hercegovini.