Neispunjene strategije ministarstva poljoprivrede RS- od megalomanskih predviđanja nije bilo ništa

 

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske je Institutu za ekonomiku poljoprivrede na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci prije četiri godine uplatilo 77 000 maraka za izradu Strateškog plana razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske za period 2016-2020 godina.

Isti Institut i ranije je  saradjivao sa Vladom i budžetom Republike Srpske. 2010-te godine od ministarstva poljoprivrede Institut je naplatio 220 000 maraka za izradu Strateškog plana ruralnih područja 2010-2015 godina.

Strateškim planom razvoja poljoprivrde predviđeno je da će do 2020 godine ukupna površina u Republici Srpskoj koja se obrađuje biti 400 000 hektara. To su vrlo optimistična predviđanja s obzirom da je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskoj u 2013 godini iznosila 982 000 hektara od čega je obradivo zemljište zauzimalo 819 000. Prema podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava obrađivalo se samo 145 000 hektara.

Strategija Instituta za ekonomiku predvidjela je povećanje obradjene površine gotovo tri puta.

Gerila info istraživala je kakvo je u ovom trenutku stvarno stanje na terenu u odnosu na procjene napisane u 77 000 maraka plaćenoj strategiji kada su pojedine kulture u pitanju.

 

“Oko 380 000 hektara su obradive poljoprivredne površine. Tu su i voćnjaci njih ima oko 14 000 hektara a ostalo su žitarice, krmno bilje, industrijsko bilje i povrće.”– rekao je krajem jula ove godine ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić.

Izjava ministra Mirjanića vrlo je optimistična jer je upravo ministar potpisao Informaciju o ostvarivanju poljoprivredne proizvodnje u 2017 godini a u kojoj piše da je u Republici Srpskoj 2017 godine pod ratarskom proizvodnjom bilo 215 765 hektara, pod voćarskom proizvodnjom 14 413 hektara a pod povrtarskom 17 544 hektara. Ukupno 247 722 hektara. To su podaci za decembar prošle godine.

Prema podacima izvora Gerila info iz ovog ministarstva ove godine pod strnim žitom, kukuruzom, povrćem, krmnim i industrijskim biljem je 232 000 hektara a strategija je predvidjela 371 000 hektara.

Ove godine Strategijom je predviđeno da pod kukuruzom bude 165 000 hektara a ostvareno je 140 000, slično kao i prošle godine. Do kraja perioda koji je obuhvatila Strategija a to je 2020 godina pod kukuruzom se očekivalo 175 000 hektara.

Strategija razvoja poljoprivrede u periodu 2016-2020 godina predvidjela je da će do 2020 godine u Republici Srpskoj biti 225 000 goveda od čega 125 000 muznih grla a da će proizvodnja mlijeka dostići nevjerovatnih 540 miliona litara godišnje.

Ostvareno je za sada daleko od očekivanog. Prema podacima Agencije za agrarna plaćanja u prvih deset mjeseci 2017 godine u Republici Srpskoj je mlijeko proizvodilo 26 769 grla, 12 litara u prosjeku dnevno što je oko 117 miliona litara u godini. Slična situacija je i ove godine, tvrde naši izvori. Ministarstvo poljoprivrede ima manje od dvije godine da proizvodnju mlijeka u Srpskoj poveća za 400 miliona litara godišnje kako bi bio ispunjen plan iz strategije. To nije moguće ostvariti, naročito jer se smanjio i broj isporučilaca mlijeka sa 10000 na 4600, doduše dijelom i zbog ukrupnjivanja proizvodnje na velikim farmama.

Kada je voćarstvo u pitanju Institut za ekonomiku predvidio je da će se u periodu 2016-2020 godina godišnje podizati novih 700 hektara voćnjaka a da će svaki biti pokriven protivgradnom zaštitom. Godinu prije strategijom obuhvaćenog perioda podignuto je 150 hektara novih voćnjaka a postavljeno je samo 70 hektara protivgradnih mreža. Grad je prije mjesec dana napravio ogromnu štetu na voćnjacima u Banjaluci i Prijedoru a ministarstvo poljoprivrede je u informaciji o ostvarivanju poljoprivredne proizvodnje u 2017 godini navelo da je u 2017 godini ukupna proizvodnja voća u Republici Srpskoj iznosila oko 300 000 tona i da je za oko 35 000 tona, zbog različitih faktora, manja od višegodišnjeg prosjeka.