ANALIZEDRUŠTVOEKONOMIJANASLOVNA

RS bez političke podrške za ispitivanje sistema gradnje malih hidroelektrana

Narodna skupština Republike Srpske

piše BIRN BiH

Iako je Energetska zajednica nedavno izrazila zabrinutost zbog “šema podrške obnovljivim izvorima energije” u vezi sa gradnjom hidroelektrana, te je Centar za životnu sredinu iz Banjaluke objavio analizu prema kojoj trenutni sistem pogoduje investitorima na štetu građana, stranke u Republici Srpskoj (RS) nemaju konsenzus o propitivanju sistema gradnje i dodjele koncesija, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH)

Energetska zajednica je sredinom ovog mjeseca poslala svim nivoima vlasti, između ostalog i resornim ministarstvima na nivou entiteta, pismo u kojem traži ukidanje “feed in” tarifa, odnosno sistema koji investitorima garantuje otkup sve proizvedene energije po garantovanoj cijeni.

Umjesto toga, od vlasti u BiH se traži da od naredne godine pređe na sistem aukcija po kojem bi koncesiju na gradnju malih hidroelektrana ili drugog postrojenja obnovljivih izvora energije dobio investitor koji državi ponudi najmanju prodajnu cijenu energije.

Ekonomista Damir Miljević je, u saradnji sa Centrom za životnu sredinu Banjaluka, uradio analizu ekonomske opravdanosti malih hidroelektrana, koja pokazuje da se na nivou države godišnje zbog garantovane otkupne cijene energije gubi oko tri miliona maraka.

Taj novac izdvajaju isključivo građani preko naknade za obnovljive izvore energije, pojašnjava Miljević, a naknada se plaća po kilovat-satu (KWh) mjesečno, uz račun za potrošenu električnu energiju.

“Jasno je da će sada uslijediti ubrzanje postupaka gradnje tamo gdje gradnja još nije počela jer će prelazak na sistem aukcija znatno umanjiti direktnu korist investitora u gradnju malih hidroelektrana”, kazao je Miljević za BIRN BiH.

 

U Centru za životnu sredinu su rekli da već godinama ukazuju na nepotrebnost dodatnog subvencionisanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora jer je ta proizvodnja svejedno isplativa za investitora.

“Kompletnu investiciju investitor vrati kroz šest do deset godina. Male hidroelektrane su isplative i bez subvencija, samo što se rok vraćanja ulaganja produžuje na 15 godina. Podsticaji su motiv investitorima jer oni sjede i zarađuju, jer država garantuje da će sve što proizvedu biti otkupljeno”, kazao je za BIRN BiH Viktor Bijelić iz Centra.

Početkom ovog mjeseca, Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) odbila je zaključke koje je na posljednjem zasjedanju entitetskog parlamenta predložio Klub poslanika SNSD-a a koji su trebalo da stave moratorijum na dalju granju malih hidroelektrana na rijekama u Republici Srpskoj. Zaključke SNSD-a nisu podržali njihovi koalicioni partneri, a prijedlogom je bilo predviđeno da budu preispitani svi dosadašnji ugovori o koncesijama i status aktivnosti predviđenih ugovorima.

“Ne bih komentarisao njihove razloge, najbolje je da oni sami to objasne. Žao mi je što smo propustili priliku da dođemo do dobrih rješenja dugoročno gledano kada je u pitanju ova oblast, jer su ovi zaključci bili vrlo konkretni, odnosno vrlo nedvosmisleno su davali zadatke prema više institucija, znalo se tačno šta će biti čiji zadatak i redoslijed obaveza. Nažalost, sada smo u situaciji da se sve dalje inicijative za dalju izgradnju malih hidroelektrana mogu nesmetano provoditi”, rekao je, nakon što nisu prihvaćeni zaključci, poslanik SNSD-a Srđan Mazalica.

Neki od predstavnika udruženja koja se bave zaštitom prirode u Republici Srpskoj, nakon glasanja su konstatovali da volja za donošenje ovakve odluke nije ni postojala, jer da jeste, ne bi se desilo da SNSD nešto predloži a da njegovi koalicioni partneri to ne podrže.

“Ono što takođe buni jeste i drugi zaključak ovog prijedloga koji traži da se urade analize hidropotencijala na vodotocima u Srpskoj, ali postavlja se pitanje čemu ta analiza ako je namjera prijedloga bila da se spriječi dalja izgradnja centrala na rijekama”, kazao je novinarima Nenad Bužanin iz udruženja “Eko-zona” Šipovo nakon odbijanja zaključaka u NS-u RS-a.

Predsjednik Republičkog parlamenta Nedeljko Čubrilović kaže da je prilikom glasanja o zaključcima samo došlo do razmimoilaženja, ne u cilju već u vremenskom periodu.

“Mi smo tražili da se to uradi u roku od 90 dana, SNSD je tražio da se prvo uradi analiza u roku od 180 dana”, rekao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik NS-a RS-a i prvi čovjek DEMOS-a.

Nedeljko Čubrilović, izvor N1

Ministarstvo – sve u skladu sa zakonom

U Socijalističkoj partiji, čiji je predsjednik Petar Đokić na čelu Ministarstva energetike i rudarstva RS-a, koje je nadležno za davanje koncesija za gradnju malih hidroelektrana u ovom entitetu, tvrde da analiza nije bila dovoljno pripremljena da bi se došlo do zajedničke odluke.

Poslanici te stranke, osim jednog, nisu ni glasali o zaključcima NS-a RS-a.

Slobodan Protić, član Glavnog odbora te stranke, na pitanje BIRN-a BiH o tome da li na priču o gradnji malih hidroelektrana u Republici Srpskoj utiče veza pojedinih investitora sa vodećim političarima, kaže da njihova stranka radi sve u interesu Republike Srpske.

“To može biti jedan od razloga da li neko direktno ili indirektno želi da utiče. Ali to ne može da bude ključno za Socijalističku partiju. Za nas je ključan opšti interes, šta RS od toga ima ili nema, koliko smo evropskih regulativa ispunili”, rekao je Protić.

Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu su, zbog neuvođenja moratorijuma na gradnju malih hidroelektrana, tražili ostavku Protićevog stranačkog šefa Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva. Na taj zahtjev nije bilo nikakvog odgovora.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, na čijem čelu je Đokić, za BIRN BiH su kazali da oni rade isključivo po zakonu, te da pozive na ostavku smatraju neopravdanim.

“Koncesije dodjeljuje Vlada RS-a, na prijedlog Komisije, koja vrednuje prispjele ponude i vrši izbor najpovoljnijeg ponuđača. Ministarstvo provodi aktivnosti propisane zakonom, u smislu pribavljanja mišljenja nadležnih organa i institucija, priprema potrebnu dokumentaciju, objavljuje javni poziv i drugo, te ministar, po ovlaštenju Vlade, potpisuje ugovore o koncesijama. Ministarstvo prati realizaciju ugovora, dok je izdavanje svih saglasnosti i dozvola u nadležnosti drugih organa i institucija. Imajući u vidu navedeno, jasno je da je Ministarstvo energetike i rudarstva samo jedan od učesnika u procesu realizacije projekata malih hidroelektrana i neko ko u cijelom procesu ne donosi samostalno nijednu odluku”, naveli su iz Ministarstva.

Petar Đokić, izvor N1

BIRN BiH je ranije već pisao o dodjeljivanju koncesije od strane Đokićevog ministarstva kompaniji “New Energy”, čiji je jedan od vlasnika Goran Tadić, vozač Petra Đokića i uposlenik Ministarstva. Ta kompanija dobila je dvadesetogodišnju koncesiju na gradnju male hidroelektrane na rijeci Stupčanici kod Han Pijeska.

Tadić je ranije za BIRN BiH tvrdio kako to što su se on i Đokić našli sa dvije strane ugovora nije sukob interesa jer se kompanija čiji je suvlasnik regularno javila na poziv za koncesiju.

Za BIRN BiH je rekao da očekuje da uskoro krene izgradnja male hidroelektrane na Stupčanici.

“Jeste, uspjeli smo oko dozvola, bilo je malo sve usporeno ovo zbog korone, ali mislim da bismo do kraja godine trebali da krenemo sa gradnjom”, kazao je Tadić.

Ugovor sa “New Energyjem” je potpisan u maju 2018, a po njemu je već prošle godine trebala početi i druga faza izgradnje male hidrocentrale.

Goran Tadić, izvor Noćni Vukovi

U Centru za životnu sredinu smatraju da Vlada RS-a treba da raskine ugovore sa koncesionarima koji godinama nisu ušli u gradnju. Tu ne bi bilo naročite štete po budžet RS-a ukoliko bi je uopšte i bilo, kaže Viktor Bijelić, jer je ulazna koncesiona naknada po MGW tridesetak hiljada maraka.

Ekonomista Damir Miljević pojašnjava da pojedini investitori, iako su dobili koncesiju, čekaju sa gradnjom jer postoji Akcioni plan, koji propisuje koliko se obnovljivih izvora energije može subvencionisati na godišnjem nivou a u koji “svi žele da upadnu”.

Miljević dodaje da je u posljednjoj analizi koju je radio za period 2015–2019. došao do podataka da je država, odnosno građani, u posljednjih pet godina za obnovljive izvore energije izdvojila 121 milion maraka, a da je 60 odsto tog novca otišlo malim hidroelektranama.

Paradoks je da Bosna i Hercegovina pristupanjem Energetskoj zajednici nije morala da ide u masovnu gradnju malih hidroelektrana jer je učešće obnovljivih izvora energije u proizvodnji mogla postići na druge načine, čak i smanjenjem potrošnje, pojašnjava Miljević, naročito jer je BiH na posljednjem mjestu u Evropi po racionalnom trošenju energije.

“Da je svakom domaćinstvu u BiH poklonjeno po osam LED sijalica, ušteda bi bila veća nego što je ukupno proizvedena energija iz sistema malih hidroelektrana u pet godina”, rekao je Miljević za BIRN BiH.

Prema podacima sajta “Vode.ekoakcija”, ukupan broj malih hidroelektrana u BiH koje su trenutno u pogonu jeste 108, a ukupan broj planiranih ili onih koje su već u izgradnji iznosi 338.

 

Comment here